Faatoaga faatoaga

Faʻailoga o le lelei o le fafagaina o salu

O faifaatoaga moa uma oe filifili e selesele ia salu e tatau ona latou iloa o le mea autu i la latou fausiaina o le taumafa lelei o manu.

Afai e te faia mea uma lelei o le ae ausia le manuia tele.

O le mea sili i le solia o le soifua maloloina o le manulele o se maʻi e 'ai.

E i ai le tele o feeseeseaiga i le va o faifaatoaga moa e tusa ai ma le fafagaina o salu.

I luga o foliga vaaia, meaai ma vailaʻau uma talafeagai mo le ola, o le a tatou talanoaina i lenei tusiga.

Vaega o le fafagaina o salu

E mafai e manu feʻai ona fafagaina i latou. O le tulaga autu mo a latou meaʻai o le faʻafouina lea o meaai, e aunoa ma ni mea faʻaopopo. E mafai ona faaopoopo ni meaʻai faʻaiʻu e fai ma fafaga fafaga.

O ituaiga eseese o meaai susu e tatau ona i totonu o le fafagaina e le sili atu ma le lua itula mai le taimi o le fuaina, pe afai e te le tausisia lenei tulaga, ona mafai ai lea ona ona o le falalaina o meaai.

E le gata i lea, o meaai susu e tatau ona faʻafefiloi ma soʻo se cereal, ina ia mafai ai ona faʻavaivaia. Fafagaina le faʻasolosolo e le talafeagai mo le fafagaina o manulele.

O le filifiliga sili mo le fafagaina o ia manulele o le tuufaʻatasia o meaʻai mo manu lele. O faifaatoaga faifaatoaga latou te fautuaina le fafaga faapena.

O le filifiliga lona lua mo le fafagaina o salu o le a fafaga mo tagata e faʻafeiloaʻi, e ui lava e sili atu ona leaga. E tusa ma le tasi manulele o le a manaomia pe tusa ma le tasi le kilokalama i le masina.

Afai e te manaʻo fafaga manu felelei manu, ona tatau lea ona latou aofia ai fatu vevela (oatmeal, semolina, sisi araisa ma isi), kusi o le eleele mai le falaoa paʻepaʻe (ae o nisi taimi e mafai ona e faaopoopo croutons mai le falaoa paʻu), faapea foi ma oloa e aofia ai protein ma vitamini aoga.

O le aofaʻiga o meaʻai, e tatau ona faia e palatini le tasi lima. O oloa nei e ono talafeagai lelei e pei o mea e puipuia ai: aano o aano o manu, aano o manu - aano o le ponaivi, iʻa fagota, iʻa falaoa, fuamoa ua tunu po o fuamoa fuamoa, oloa susu, cheese cheese poo susu susu. E le gata i lea, o iʻa e mafai ona faʻaopoopoina e pei o le protein: fuga, gamarus mago ma isi.

Vitamin vaega i le meaai o le salu

I le avea ai o se vailaau o le vailaʻau i le taumafa o salu, e mafai ona fafagaina i se mea faʻapipiʻi faʻamaʻi mo salu ma le tuʻuina o laumei, lea e mafai ona faʻatau i fale fagafao po o isi nofoaga o le faʻatau atu o meaʻai manu.

E faʻafefea ona fafaga le vitamini i manulele o le a faʻaalia i faatonuga. Ae ua tupu e leai se avanoa e faatau ai vitamini ma minerale mo manulele, ona mafai lea ona faatauina mai i le falemaʻi masani multivitamins, lea e tatau ona nutimomoia ma faaopoopo i meaai masani.

Faʻaauau pea ona faʻaaogaina multivitamins, mai lea taimi i lea taimi O le vitamin D e tatau ona faʻaopoopo i meaai o salu. E tasi le manulele e manaomia se taumafa i aso taitasi o le D2 (ergocalciferol) o le tusa ma le 3000 IU poʻo le D3 (o le cholicalciferol) o le tusa ma le 100 IU.

Ole manulele e le gata e manaʻomia na o vailaʻau faʻamaʻi, ae faʻapea foi minerale. Mo minerale, o le a sili atu ona lelei le faia o se mea fafaga ese. I totonu o lenei lapisi e tatau lava ona avea ma fuamoa.

I le faaopoopo atu i figota fuamoa, e mafai ona e sasaʻaina ni afu o le sami i luga o le sami, laufanua o le aʻoga poʻo se meaʻai faapitoa iina, ma e mafai foi ona e faaopoopo ni iliili matagofie i se vaega o le 2-3 millimita.

Afai o loʻo ola lau salu ma se uʻamea po o se isi manulele teuteu, e mafai ona latou 'ai faʻatasi ma fatu. Tausiga e tatau ona ave e aua le faaopoopo i ai le opole oats.

Afai e 'ai e le manulele o le a le faʻaaoga, o le a le pine e ono iai ni faʻafitauli i le gastrointestinal tract, ona oti ai lea. O le faʻaopoopoga sili i le salu o meaai o le meli mumu.

Quails e fiafia i laʻau fou: fafie laau, snyt, lapisi o lapisi ma isi mutia gaʻo lelei. O manu o le a matua fiafia lava i le kukaina o kāloti ma apu. Ae o le tafeina oi latou i le mutia ma fualaau aina e le aoga, a leai oe o le a muta i fuamoa laiti, e oo lava foi i manulele o le a taofia le fafaga.

O salu uma o manu e tatau ona faapaleniina, naʻo le tulaga lenei o le a fiafia ai le manulele ma ia maloloina.

O le a le mea e tatau ona i ai le salu eletise?

O le auala sao o le fafagaina o manulele e tolu taumafataga i le aso poʻo le fa o meaʻai i le aso. O le mea aupito sili ona lelei, pe a avatu meaʻai ia latou i le taimi tutusa o le aso. Ina ia faia lenei mea, tufatufaina lelei le fafagaina.

E manaʻomia e suālaʻau matutua le faʻaaogaina o le protein i aso taʻitasi. E taua le mulimuli i lenei mea i aso uma. Afai e tele naua le protein po o le tele naua o tupe maua, ona ono aʻafia ai lea o fuamoa ua tuʻuina: pe o le ai ai ni nai mea, pe o le a laiti tele.

O le le lava o le protein i le taumafataga e mafai ona faʻaititia ai le gaosia o fuamoa o fafine, ma mafua ai ona paʻu. Ma o le sili atu o le protein i le taumafataga e faʻapupulaina ai le avanoa o le lua yolks i totonu o le fuamoa.

Afai o se taimi umi e tupu ai le faʻaleagaina o le palatini i totonu o le tino o se manulele, o lona uiga e aʻafia ai lona ola maloloina.

I fua masani e aofia ai sina vaega tele o polotini. O le mea lea, i taimi uma e fafagaina ai le fafaga e tatau ona faaopoopo i ai oloa e aofia ai le protein (cheese cheese, fish and others), i le aofaiga e tusa ma le lua kalama i quail.

Afai e te fafaga manu felelei, o le aofaʻi o le porotini e tatau ona faʻaleleia i le 12 kalama i le matua quail i le aso. Faʻaipoipo e le toe faanatinati, ona o lo latou matutua, e manaʻomia le itiiti ifo o le protein. E manaʻomia e le meaolalaina nisi faʻalatini faaopoopo i a latou meaʻai nai lo suauu vao.

E tatau ona tuʻuina atu i ai manu felelei, e sili atu foʻi le lelei..

O le vaega pito i tele o le taumafataga, e tusa ma le fa sefulu pasene, e tatau ona tuʻuina i le meaʻai mulimuli o le aso, aemaise lava pe a oʻo mai i falalaʻau, ona e televave malie ma e le fiaaai manu uma i le po atoa.

O le tuʻuina o salu e sili ona lelei ona totoe sina fiaaai, o lea o le a maua ai le gaosiga maualuga o fuamoa. Ae o se vaega o faifaatoaga moa e talitonu o le fafaga i feeders e tatau ona faʻaauau pea.

O le faatumuina tumau o otaota e mafai ona oo atu ai i se tulaga mataga o manulele, ma e sili atu foi i le gaʻo. O le isi itu e mafua ai ona faaitiitia le gaosiga o fuamoa ma le faateleina o le fafagaina e manufelelei.

I le tele o faatoaga vao, o falesa o loʻo fafagaina mai le fafagaina o suauu. I totonu o ia ituaiga mea taumafa e sasaa ai mea taumafa e fuafua i le aso masani o le taumafaina o fafaga e moa.

E malie foi le faitau e uiga i le fausiaina o se fale mo salu i ou lava lima.

O le a se mea e tatau ona e gauai i ai pe a fafagaina salu?

O le taulaʻi i le fafagaina o manulele e talafeagai, muamua lava, i luga o mea sili ona lelei o mea amino e faʻaleleia, e pei o: lysine, methionine, cystine, tryptophan. O nei vaega ua taua foi o le faatapulaaina, aua o le aofaiga o nei amino acids e fuafuaina ai le manaomia o le amino o totoe.

Faatasi ai ma le le lava o le taumafaina e le manulele a itiiti ifo o le tasi o nei vaega o le a vave ona afaina ai lona gaosiga, faapea foi ma le tuputupu ae ma le atinaʻe o salu.

O Lysine e mautinoa le saoasaoa o le tuputupu ae o manu laiti, fulufulu lelei, faasaʻo le fesuiaiga o le suauu i le tino, faamalosia le ivi o manulele, ma e manaomia foi mo le tuufaatasia o nucleoproteins.

Afai e leai se lysine, o le mea lea e afaina ai le tuputupu ae o manufelelei ma le gaosiga o mea, o le a avea le maso ma se mea itiiti, leai se paʻu o le calcium, o fulufulu e matua matutu ma pala, ma e leaga le aafiaga o le spermatogenesis. O mea e maua i le toto mumu ma le hemoglobin ua faaitiitia.

O le lysine sili atu e mafai ona i ai se aafiaga matautia i luga o manulele. O meaai i totonu o meaai e aofia ai se vaega itiiti o le lysine, ma le fafagaina o manu i se isi mea e ese ai.

Methionine e aʻafia ai le tuputupu ae ma le atinaʻeina o manulele talavou, e faatatau i le punavai o le sulfur mo le tino o le manulele, faatasi ai ma le fesoasoani a le methionine e tupu ai ni mea e toe faia i le tino.

O le Methionine o se tasi lea o le auai i le fatuina o le serine, creatine, cystine, choline, lea o loo i ai matafaioi iloga i le metabolism o le tino. Methionine pulea le gaʻo gaʻo i le ate, o lona uiga, aveese le gaʻo sili mai ai.

E le gata i lea, e manaʻomia lenei amino acid mo le fausiaina o fulufulu i salu. O le le lava o le methionine i le 'aiina o manulele e aʻafia ai taunuuga nei: o le maualalo o le tuputupu ae o manu laiti, le leai o se manaʻo, anemia. Afai ua tupu mai salu e maua ai aano o manufasi, ona faateleina lea o le manaomia o lenei amino acid.

E manaʻomia le Cystine mo le fausiaina o fulufulu i fulufulu, e aofia ai le gaosiga o le gaʻo, gaioiga toe faʻafoʻi, i le faʻasologa o le keratin, insulin, ma le cystine o le amino acid neutralizing pe a oʻo i totonu o le tino o manu le mea oona ma gaʻo vailaʻau.

O lenei amino acid, e pei o isi, e taua tele mo le tino o salu. O lona punavai e mafai ona avea ma methionine. Faatasi ai ma le maualalo o le meaʻai i le cystine i le tino o le manulele, atonu e le teteʻe i faʻamaʻi pipisi, mafai ona tupu mai le cirrhosis o le ate, ma fuga o fulufulumanu.

E manaʻomia le tryptophan mo le tuputupu ae lelei ma le atinaʻeina o manulele, faʻapea foʻi ma a latou toe gaosia. E manaomia le amino acids e pulea ai le toto, o le tuputupu ae masani o fulufulumanu, le hemoglobin synthesis, e tetee i le atinaʻe o pellagra.

E manaʻomia e kiliva se mea e sili atu nai lo isi amino acids, talu ai e mafai ona suia e le nicotinic acid (mo se faʻataʻitaʻiga, lefete). E aofia ai Tryptophan i le atinaʻeina o le pepe ma le fomaʻi.

Faatasi ai ma le le lava o lenei amino acid e mafai ona vave tupu le mamafa o le mamafa o le manulele., o le atrophy o le gutu o le endocrin, o le anemia, le lelei o le toto, faʻaitiitia le puipuiga.

Arginine e aʻafia ai le tuputupu ae o fulufulu fulufulu, maua o le mamafa, auai i le fefaʻasoaʻiga o le masini cellular intrankoclear, spermatogenesis ma le metabolism o gaʻo. Arginine o se amino acid lea e fausia ai le creatine ma le creatinine i le tino, lea e tatau mo le metabolism talafeagai i le tino o le manulele.

Faatasi ai ma se maualalo o le arginine i totonu o le tino, i manufelelei, o le fialalo o le fiaai, maualalo o le fuamoa o manu, ma o le tuputupu ae laitiiti o le salu.

O le manaʻoga mo le lecine o loʻo i totonu o le metabolism talafeagai. O le le lava o lenei amino acid e mafai ona mafua ai le le lava o le fiaʻai, faʻanoanoa ma le atinaʻeina o moa, le faʻaaogaina o le gataifale vaivai.

Ina ia mafai ai e le manulele ona galue lelei, e manaʻomia le valine. Faatasi ai ma le le lava o le manaia, le lava le faamaopoopoina, taofia le tuputupu ae o manu laiti.

E manaʻomia le histidine e faʻaleleia ai le alualu i luma ma le atinaʻeina o manulele, faapea foi ma le faatonutonuina ole metabolism. O lona le atoatoa e mafai ona mafua ai se faʻaitiitia o le tuputupu aʻe, pa'ū o le mamafa ma se faʻaitiitia o le manaʻo.

E manaʻomia le Glycine mo le tupu aʻe o manulele, o le faʻavaeina o mea e gaosi ai le cartilage, ma e tatau foi mo le vavaeeseina o nisi mea oona. O lenei amino acid e sili ona faaopoopo i le taumafataga, sana, lea o le a aafia ai le tupu lelei o le manulele.

O le Phenylalanine o se mea talafeagai i le totoina ma le fausia o hormones. Faʻatasi ai ma le leai o se phenylalanine, e le lelei le gaogao o le endocrine, ma o le mamafa o le manulele e faaitiitia. E taua le iloa o nisi o mea amino e mafai ona totogiina i le tau o isi.

I le fausiaina o le meaai mo lau manulele, e tatau ona e manatu i le fua o le amino acids, talu ai ona o le sili atu poo le le lava o nisi, o le fesuiaiga o isi amino acids faapea foi ma le faaitiitia o le tuufaatasiga o protein e mafai ona faagesegese.

Ona o le le lava o le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo ma gaʻo, o loʻo faʻaogaina ai palatini i le tino ma mo le fausiaina o le vevela ma le gaʻo.

Afai e amata ona tupu le gaʻo se manu, o lona uiga e le lava le polotini i lona tino. E sili atu ona taugofie le fafagaina o le protein, o lona uiga o lona faʻaaoga e le aoga mo faifaatoaga moa, ma o nisi taimi e afaina foi mo falesa.

O le faʻaleleia atili o le protein, gaʻo faʻapitoa po o le phosphatides e mafai ona faaopoopoina i le faʻafefiloi o meaʻai.

O gaʻo gaʻo o se vaega tele lea i le fafagaina o salu. E tele gaioiga o gaʻo i le tino o manulele. Latou te manaʻomia e toe faʻaleleia le malosi. Faatasi ai ma le leai o ni meaʻai, o loʻo i ai se vaivaiga, leai se manaʻoga, faʻaitiitia le vevela o le tino. E maua gaʻo gaʻo i gaʻo o le cereal.

E i ai foi le taua i le tino o salu, latou te avea o se punavai o le malosi. I le taimi malulu, o gaʻo e manaʻomia e faʻamautinoa ai le vevela masani o le tino.

Afai o gaʻo i totonu o le tino o le manulele e maua mai i gaʻo, o lona tino o le a tutusa lelei ma gaʻo masani, i totonu o le tino o salu o salu e teuina, e le masani ai mo le tuufaatasiga o lenei ituaiga, ma e tutusa ma le gaʻo na maua e manulele faatasi ai ma meaai.

O iinei, mo se faataitaiga afai o le maila e maua ai le tele o meaʻai i le iʻa, ona mafai lea e a latou aano o manu ona leaga. O fuamoa o fualaʻau e aofia ai gaʻo susu (e pei o le linoleic, linolenic, ma le arachidonic), lea e le mafai ona faʻapipiʻiina e moa.

O nei meaola, e pei o vitamini, faʻaitiitia le cholesterol i le toto, faʻaitiitia ai le lamatiaga o vaʻa toto e faʻamalosi. E tatau ona i ai i le fafaga meaai, ona o le le lava po o le toesea o manulele na taofia ai le tuputupu ae ma le atinae.

E iloa lelei o faailoga pito sili ona lelei mo le totoina o salu e maua ai aano o manu e maua i le faaopoopoina o oloa sola ia latou meaʻai, poʻo isi meaʻai e aofia ai nei gaʻo. E mafai ona tuʻuina atu le kulimi e oʻo i le sefulufa aso i le 3% gaʻo.

O mea taumafa mo le tuʻuina o salu e tatau ona aofia ai i le tolu i le fa pasene o le gaʻo, ma o na salu ua tupu mo aano o manufasi ua tuʻuina atu i le lima pasene o le gaʻo.

Ae e tatau ona e faʻamautinoa e le tele le gaʻo i le fafagaina o le manulele, ona o lona sili atu e mafai ona mafua ai faʻamaʻi o le ate poʻo le oti foi o salu. E tatau ona maitauina o mea na faatauina mai e le o faʻaalia mai ai mea o loʻo i totonu o gaʻo ma gaʻo, i luga o le afifi e faʻaalia ai le malosi atoa o le fafaga.

O mea e manaʻomia mo le tausia o le ola masani o le manulele. O nei mea e taua tele i le faʻatonutonuina o meaʻai o sela, i le tele o metabolism i le tino o le manulele. O minerale e talafeagai mo le fausiaina o le atigi.

O le suka e faigofie tele i le le lava o minerale ma elemene, ona e vave ona ola vave, e vave ona maua ai le metabolism, ma o manu felelei foi e maualuga le fua o le fuamoa.

O a mea e le mafai ona fafagaina i salu?

E le mafai ona fafagaina manu i laʻau tomati, pateta, seleni, o le anufe ma le pasili.

Ma e le mafai foi ona fafagaina ia greens ma fua o laau olaola, ola, laulaʻau ma fatu falala, rye grains ma lupine.