Laʻau

Sophora Iapani - togafiti faʻamalolo i le pale paleni

Sophora Japonica o se laʻau lapoa tele, lea e tutusa ma le Styphnobius i le legume family. O laufanua o le Aigaland o Iapani ma Saina. Ona o lona foliga tutusa i le acacia, e masani ona taʻua o le "Iapani acacia" po o le "pagoda." O Sophora ei ai lona avanoa e lautele ai le pale o se lanu lanumeamata. E mafai e le laau ona teuteuina lelei le togalaau i le itu i saute poʻo i luga o le vaʻaia lelei. Ae ui i lea, o le tele o le sophora e le iloa ona o lona teuteuga, ae mo le tele o ona faʻamalolo. E faʻaaoga lelei i togafitiga faʻaleaganuʻu ma aganuʻu, o le mea lea, o le maua o se fomaʻi fale i lau lava togalaau o le a leai se mea.

Faamatalaga faʻatau

Iapani O Sophora o se laau laʻau laau 20-25 mita le maualuga. O loʻo i ai se pale lapotopoto, paleni poʻo le faamalu. O laulaau sosolo e olaola i luga, o le muamua e maualalo. O vaega uma e faamamaina e ufiufi i le paʻu o se paolo paʻepaʻe uliuli ma vaʻaiga loloto. O paleni talavou ei ai se lanu lanu meamata susulu. E leai ni vao tuitui i totonu o le laau.

O Petiole o loʻo i luga o lālā ua fuafua i le isi. E i ai la latou fale e le totogia ma e aofia ai le 9-17 lau. O le umi o le laʻau e tasi ma le petiole e 11-25 cm. Faʻatasi poʻo le aloese o lobes e tupu ile 2-5 cm. E manaia i afiafi uma e gagau ai laʻau ma paʻu i lalo, ma o le taeao e toe foʻi mai le taeao.







I totonu o Iulai-Aokuso, e fuga mai fugalaau paʻepaʻe ma manogi samasama-paʻepaʻe fugalaau. E faʻaputu i latou i mea e pala i le pito i tua o laau. O le umi o le inflorescence e tusa ma le 35 cm. O fugalaau uma e tusa ma le 1 cm le umi o loʻo i ai lona lava paʻu paʻu.

O Sophora o se mea sili ona matagofie o le meli. O le meli o loʻo i ai se moli malamalama moli ma o loʻo faʻamalolo lava. I le maea ai o le palotaina, o fualaau aina e amata mai ia Oketopa-Novema, o ni pi pi i le 3-8 cm le umi. O lanu mumu ma le vevela i le taimi lava e maeʻa ai, e lanu i se lanu uliuli-enaena, ma avea ma mumu pe a vevela. O pi e mafai ona tautau i luga o lala i le taimi atoa o le taumalulu.

Faʻapenaina o Sophora

Sopola e faʻalauteleina e fatu ma tipi. Mo le lulu, e tatau ona e faʻaaoga fatu fou. Mo vavao e vave oʻo mai, e tatau ona faia se vevela vevela (sasaa vai inu mo le 2 itula) poʻo le scarification (togafiti le paʻu i se fao faila) o fatu. A maeʻa le gaosiga, e totoina i totonu o ipu ma le faʻafefiloi o le oneone ma le peat i le loloto o le 2-3 cm. E faʻamalūina fualaau aina ma ufiufi i se ata tifaga. E tatau ona tupu laau toto i le vevela o le potu ma lelei lelei. E le vave oʻo mai le toto, i totonu ole 1.5-2 masina. O laau totō ua tupu ma ni laʻau moni e lua (paʻu le aʻa i le tolu) ma faʻapipiʻi i totonu o ni pani.

Ina ia mafai ona faʻapipiʻiina laau totō ma mea e seleseleina ai, e tatau ona vavae ese le tele o popo apical 10-15 cm le umi ma se pea paʻu malolosi i le taimi o le tautotogo poʻo le taumafanafana. O le lau e togafitia i le "Kornevin" ma toto i le palapala susu. O afifi ua ufiufi i se paʻu palasitika. Latou te manaʻomia le fafagaina i aso taʻitasi ma susu e pei ona tatau ai.

Tulafono faʻavae

Totonu o le fale o Sophora e vave ona fausiaina le palealii ma le rhizome, ae e faigata tele ona faapalepale le totoina. E oo lava i laau talavou ua totoina i le tausaga. O laau matutua e sui ai le pito i luga. O Sophora, pei o le tele o sui o le aiga legume, e ulu atu i symbiosis ma sigi o loʻo i totonu o le eleele. O se taunuuga, o faʻamaufaʻailoga papaʻe papaʻe e fai i luga o aʻa. Mo le laau toto, o sea mafutaga e taua tele, o le mea lea, pe a suia, e le mafai ona faʻamalo atoa le eleele mai aʻa.

O le taimi sili mo le faʻafeiloaʻiga o Ianuari-Fepuari, seia oʻo ina amata le tuputupu ae o le vaitau. O Sophora e le tele ni mea e manaʻomia. E na o le taua lava e mama ma manava. E masani ona faʻaaoga le fanua poʻo le togalaau faʻatasi ma le faʻaopoopoga o le oneone. I le pito i lalo, ia mautinoa e sasaa se apa o mea faʻaleleia.

Totoina ma le tausiga

O Sophora Iapani e le lelei le alu. E mafai ona tupu uma i totonu o le auala tatala ma i totonu. I luga o le auala, e mafai e le laau ona taumalulu i le Caucasus, Crimea, Sakhalin ma isi eria agai i saute Siberia. O totonu o laau e manaomia ai taimi masani e teuteuina ma maualuga. I lenei tulaga, o le laau e lelei atoatoa mo ofisa e teu ai fanua ma fale. E manaʻomia le tupu aʻe i totonu o se ogaumu tele ma, pe a mafai, ave i le ea fou mo le tautotogo ma le taumafanafana. Ina ia mafai e le sophora ona atiina ae masani, e tatau ona tausisia nisi tulafono tausi.

Malamalama O le laau e sili ona manaia. E manaʻomia se malamalama umi ma malamalama susulu. Taofi le susulu o le la. Ae peitai, i le taumafanafana, i le vevela malosi, ua fautuaina e puipui le pale. I le taumalulu, e ono manaʻomia ai faʻamalamalamaga faaopoopo i moli.

Lulu E fetaui lelei Sophora i le siosiomaga. E taofiofi le vevela vevela i le taumafanafana, ae e manaʻomia le faʻaauau ona lele. I le taumalulu, e tatau ona siitia le laau i se nofoaga e sili atu ona lelei. E sili ona lelei i le vevela o le 0 ... + 13 ° C. E mafai e pusi i fafo ona tatalia fulufulu pupuu ma fale e oo i le -25 ° C. Afai e le mafai ona e maua se malulu malulu, e tatau ona e faʻaleleia atili le moli.

Totogi. I le natura, o Sophora e nofo i nofoaga tuufua, o lea e mafai ai ona faigofie ona taulimaina le maualalo o le susu. E le manaʻomia ona vaʻaia faapitoa, ae e aoga le taele ma mulumulu mai le pefu.

Faʻasa. E fiafia Sophora i le faʻafeinu ma le faʻafefe ma e mafai ona faʻafefeina le lāmala. O le umi e faʻagata ai le faʻamalosia e le aoga, a le o lea o le a lafoai se vaega o lau o le sophora. Ae o le liligi atu e le fautuaina, aua o le laau e vave ona oti. O Sophora e le faʻasalaga i le tuufaatasiga o le vai, e mafai ona e faʻaaogaina le vai tapuni malosi.

Fertilizer. Mai Fepuari ia Aokuso, e manaomia e Sofora le fafagaina masani. Faalua i le masina, o se vaifofo o le minerale poo le fugalaau faʻapitoa mo le totoina o laau toto ua sasaaina i le palapala.

Togi. Vaitafe i fafo mo le taumalulu manaʻomia le puipuiga. O le palapala i aʻa e mulched i le peat ma ufiufi i lau paʻu. O totonu o laau ma le malulu malulu foi e lafo ai toetoe lava o laʻau uma. E masani lava lenei mea. Ua oʻo nei i le faaiuga o Ianuari, ao faʻalautele le ao, e amata ona fulafula ma amata ona faʻafefeteina tamaiti. O laulaau fou e avea o se faailo mo le tele o le faʻasusu ma le faʻaofiina o le vaega muamua o le faʻamala.

Teuteu. O le sofora tele o Sofora e tatau ona vavae ese, aua o le tuputupu aʻe o le vaomatua e mafai ona oʻo i le 1.5 mita. O lala lapopoa o le muamua ma le lona lua ua vavaeeseina e le aufaasusi.

Maʻi ma faʻamaʻi. Faʻasalaga le talafeagai, e aʻafia aʻa i le pala. I lenei tulaga, e tatau ona faia ni togafitiga faʻamaʻi. Mai lea taimi i lea taimi, o laau e afaina i fua o iniseti, aphids, ma moths-mittens. Faatasi ai ma le fesoasoani a iniseti, e mafai ona vave faʻateʻa ese meaʻai.

Sophora Japanese i le togalaau

O Sophora e pei o se laʻau lapopoʻa tele e faigofie tele mo le malologa. I lalo ifo o lea mea e mafai ona e tuʻuina se vaʻavaʻa poʻo le faʻatulagaina o se malaetaalo. O paʻu malolosi e tutū mamafa mamafa mamafa ma e fetaui lelei mo le faʻamautuina o le tau. O le paleni paleni o le a puipuia malu mai le la e mu, ma o se manogi manaia, le manaia o le a fesoasoani e fatuina se lagona talafeagai. E tele tele le laau, o lea na o le tasi le laau e lava i luga o le saite. Ae i totonu o paka sa latou totoina uma alalaupapa.

Mea tau vailaau ma fatuga

O vaega uma o le sophora Iapani e tele mea aoga. Faatasi ai ma:

  • fomaʻi faʻamalosi (faʻamalosia o capillaries, faʻaitiitia o le totoina o le toto, faʻaitiitia o le edema);
  • pachycarpin alkaloid (faʻatoʻa afaina, faaosofia o vavae vavae, faaitiitia o le maualuga);
  • elemene (potassium, boron, magnesium, iodine, zinc, uʻamea) - faʻamalosia o musika, ponaivi, faafouina o paʻu, faʻaitiitia o toxins;
  • glycosides (vasodilation, faʻasalaga faʻapitoa, faʻaitiitia le faʻamalosia);
  • vailaʻau faʻasaina (faʻamaʻeseina o toxins, o se faʻalavelave i le faʻaaogaina o faʻamalosi i totonu o le mea oona).

O vailaʻau ei ai le aafiaga sili i luga o le totoga, aemaise lava i luga o toto ma capillaries. O Sophora e fufulu vavalo i totonu, ma faʻamalosia foi puipui ma faʻaitiitia ai lo latou vaivai. I le avea ai o se mea faafomai, e le mafai ona fugalaau fugalaau, laulaau po o fualaau lanu samasama e leai ni lanu e seleseleina. Uu i totonu o se potu malulu, malulu. Faaaoga avanoa mo le 12 masina. O lea, susu ma le ava malosi ua saunia mai ia i latou.

O vailaau faafomai ua i ai mea nei faafomai:

  • faaitiitia le leaga o vaa toto;
  • aveeseina o pusa cholesterol;
  • faaitiitia le le fiafia;
  • tau faasaga i tui toto o tamai vaa;
  • le faʻamautuina o faiga faʻasoasili;
  • faateleina le puipuiga;
  • faʻaitiitia i faʻamaʻi faʻafitauli;
  • tulaga masani o le toto maualuga;
  • faʻaitiitia i faʻaaliga o tachycardia.

Talu ai ona o le taofiofi e maua ai le aafiaga sili mai togafitiga, ma o le a soloia i le ava malosi, o le ava malosi e tele lava ina maua i falemaʻi. Aumai ni nai mataua i totonu. O togafitiga faapena e fesoasoani e faamalosia ai le tino, toʻafilemu ai neura ma faatoilaloina isi maʻi. Mo le faʻaaogaina i fafo, o faʻaoga ma mea e faʻaaogaina e faʻaaogaina i nofoaga malepelepe po o faʻamaʻi. O se fulufulu fulufulu mamoe ua faʻamaluluina i le tincture e faʻaaoga i se nifo tiga.

Faʻaleleia le toto, o le sophora ei ai sona aoga aoga i le faiʻai. E tele lava ina faʻamatalaina e fomaʻi e puipuia ai le faʻamaʻi toto.

Le tele o faʻataʻitaʻiga faʻatau vailaau faʻatasi ma le Japanese Sophora ia latou lava, ae e sili ona lelei le feutagai ma lau fomaʻi muamua. A maeʻa uma, o vailaʻau pe a faʻaaogaina le talafeagai e mafai ona afaina. Talu ai o loʻo faʻaaogaina fualaau faʻatau i vailaʻau faʻapitoa, o le a tuʻuina atu e le fomaʻi ni faʻatalatalanoaga masani i luga o le tulafono ma le faʻamoemoeina.

Contraindications, aʻafiaga itu

E toetoe lava a leai se faʻailoga a Sophora. Ae o tagata ei ai faʻamaʻi tiga ogaoga i laau e manaʻomia ona amata ona ave ma le faʻaeteete tele. E masani lava, o faʻamaoniga o paʻu o allergies e tuai i le taimi. O lona uiga, o le vevela e aliali mai ni nai aso pe vaiaso talu ona amata le pulega.

Fai mai nisi tagata atamamai o le sophora o le mea oona. Ae peitaʻi, afai e mataʻituina suʻega, o le a afaina atoa le leaga. Ae ui i lea, o togafitiga e le fautuaina mo tagata e mafatia i le maʻi, lapatating ma fafine maʻitaga (aemaise i le uluaʻi tolu tausaga o le maitaga) ma tamaiti ei lalo o le 3 tausaga.

O aʻafiaga o le vailaau faʻasaina e aofia ai le manava, vomiting, leisa, afaina ma tiga i totonu o le manava. I uluai faailoga o le leaga o le soifua maloloina, e tatau ona vave taofia togafitiga ma alu i le falemaʻi.