Fua o le gaosiga

Vic: totoina ma tausia le fale

Vika - laau o le legume aiga, lea e taʻua i nisi taimi o le luluina o pi. E mafai ona ola e pei o se vaomatua i luga o nofoaga e leʻi faʻaaogaina, e lata ane i le pito o auala, ma e mafai ona faʻaaogaina e pei o se togalaau. I le mataupu mulimuli, o Vika e masani ona faʻatutuina mo meaʻai manu. O lenei mea e taulai atu i le auala e ola ai laau totō.

Vic: faamatalaga ma ituaiga

Muamua lava, e tatau ona e malamalama pe o le a le vetch, o le a lona foliga ma po oa ituaiga mea e tupu. Faʻalagolago i le ituaiga o laau e mafai ona taua, ma atonu o le tasi le tausaga. E mafai ona faʻasagaina aʻa, ae i nisi ituaiga meaola latou te felelei, e pipii i luga o le antennae. E oʻo atu i le maualuga o le 20-100 cm. E tele laulaau o loʻo i ai ni faʻavae, faʻatasi ma pine. Faʻamatalaga mataʻitusi poʻo le atoa. O laupega autu: ituaiga o foliga, laina, mamao. O le pito o le lau e faapaleina ai le musika malosi.

E fuga mai le mutia Vika i le paʻepaʻe, samasama-paʻepaʻe, lanu violē poʻo le lanumoana. E mafai ona tasi le faʻi, ma e mafai ona aoina i ni fuga lua pe tolu fugalaau. Corollas ei ai se foliga e pei o le folau. O ponuncles e foliga tutusa i le uumi ma laulaau pe atonu e sili atu nai lo latou. O fugalaau e aliali mai ia Iuni ma taofi seia oʻo i Aukuso. A maeʻa ona tupu, e aliali mai i luga ni fatu pi, e mafai ona faʻaluaina fatu, fatu lapopoa, faʻasalaʻau. O le eletise o le laau ua totoina, taua. E atiina ae loloto i totonu ma e mafai ona maua ni meaʻai talafeagai.

I le aotelega, e le itiiti ifo ma le 140 ituaiga o pia ua iloa e ola i Aferika i Sasae, Amerika i Saute, ma Europa. O nei mea totino, meaʻai ma mea teuteu. O se ituaiga o Vicia faba, lea e lauiloa o fatu pi, ua totoina i Mekisiko, Taialani, ma Saina e avea o se legume fua mo le faaaogaina o meaai. Vika lulu poʻo le masani Vicia sativa L ua maua lautele i la tatou latitudes. E i ai lanu lanumoana, lanu enaena lanu enaena ma faʻafefeteina gutu uliuli uliuli. O se laau fetolofi e oʻo ile 110 cm le umi. I luga o lālā e tupu aʻe ai fulufulu paʻu paʻu o pa 5-8 pai.

Winter vetch - se isi ituaiga o laau, e iloga i le vevela ma le lamala. O ana meaʻai e tutusa lelei ma le alfalfa, o lea e faʻaaogaina ai le mutia vao, vao, vao vao, meaʻai lanu meamata, silasila vave. O le taatele masani i la tatou taʻavale o le tautotogo. O lenei vetch o se laau toto, o le mea lea ua maua ai lana talosaga i mea taufaatoaga e pei o le mutia vao. 123 g porotini i le 100 kilokalama o lona masini malogo. Faatasi ai ma meaola matagofie, Vika Cashubica L., lea e taatele i Scandinavia ma Europa Tutotonu) e taua le taʻua. O le manaia o loo fetolofi mai i luga o ni fatu, e oo atu i le 60 cm le umi. E iai ni fugalaau lanu violē-paʻepaʻe e aoina mai i le gafa o le vaeluagalemu o le taumafanafana. E totogo i le ogatotonu o le taumafanafana. E le lelei le faapalepale o le laau, o loʻo tumau i le vevela ile -29 ° C.

Vicia cracca L., po o le vetch mouse, e ola i Amerika ma Eurasia. E oʻo atu i le 180 cm le faʻalauteleina o le laʻau. O laʻau felafolafoaʻi o loʻo tausia i petioles laiti, o le lala o le lala ua faia i le isi pito. Stipules e ola i le centimita le umi. O laupepa e tusa ma le 0.6 inisi le lautele ma 3 cm le umi ma ola 6-15 paipa i le uumi, laina ole lafoaʻi. O fugalaau fugalaau lanumoana lanu moana po o le lanu violē e aoina i pulumu axillary o vaega 1-30. O le lapisi e ola i le 1.3 cm le umi. O fugalaau e mai ia Iuni ia Aokuso. E manatu o se fale lelei o le meli. O fatu pi e ola i le 2 cm le uumi, ia i ai se foliga manino ma le manino. O le laau foi e puipuia ai le malulu. Faatasi ai ma ituaiga matagofie o le laau, e taua le matauina o le Vika Fencing (Vicia sepium L.), o le faamatalaga e talitutusa ma ituaiga muamua. Na o le pau le mea e tupu ai le 3-9 paila, ma o fugalaau paʻu-paauli e aoina i pulumu o vaega e 2-6. O fugalaau e mai ia Iuni ia Oketopa. I totonu o togalaau, latou te ola ai foi i se paaga tasi Vika (Vicia unijuga A. Braun). Na ia faʻatupuina le tele o 'ie ua faʻaosoina i le 70 cm le maualuga. O parotid leaves e na o le tasi le paʻu. Lulu lanumoana poʻo le lanu violē e oʻo i le 1.5 cm le uumi e aoina i fusi fugalaau e tele fuga. O fugalaau e mai ia Iuni ia Aokuso. O fua e leai ni mea, mafolafola. O le laau e mafai ona tatalia le vevela e oʻo ile -18 ° C.

E faapefea ona toto Vika

E ui lava e tele ituaiga o vetch vetch, o le tausiga ia i latou e tutusa lava. Ae o taimi o le totoina e ese mai i le ituaiga o laau.

Taʻaloga o le tau

I le avea ai ma tulafono lautele, afai e totoina le laau i luga o saito po o le fafagaina, ia totoina i le faaiuga o Aperila po o le amataga o Me. Faia lenei mea faatasi ma isi laau toto e malelemo ai le tuputupu ae o vao. Mo le taimi o le autumn e fafagaina ai i luga o se fanua vao pe a uma le seleseleina o le rai i le masina o Iulai. Ua totoina le Vika mo le taumalulu i le faaiuga o Aukuso, ona oʻo lea i le tautotogo o le a ia ola ma ola ae leʻi totoina tomato ma pepa.

E taua! E fautuaina e lulu le laau ma isi laau toto: sana, sunflower, saito, oats, karite. E faʻaitiitia ai foi mea o loʻo i totonu o le vicinity ma vailaʻau o vailaʻau i totonu o le laau, lea e maua ai se tofo malosi.

Fuafuaina o le totoina o le vao

O le laau e totoina fatu, lea e totoina i le loloto e tusa ma le 2 cm. E tatau ona itiiti ifo nai lo le 10 cm le faʻaogaina o le laina i le laina. Ae peitaʻi, ona o le totoina o le laau o le a le leaga. E tupu lelei pe a faʻapipiʻi faʻatasi ma le faasatauro. I lenei tulaga, ua fautuaina i latou e faʻailoga i se mamanu siaki. I luga o le lalagaina o le eleele e tatau ona lulu e tusa ma le 2 kilokalama o fatu.

E taua! E le fautuaina le laau ina ia lūlūina i le sua fou, a leai e mafai ona lagolagoina. O lenei mea e faʻaitiitia ai lona uiga masani.

O fuā muamua e tatau ona tupu i ni vaiaso se lua pe a uma ona toto, ma mai le lima o aso e totogo ai lala. O fugalaau muamua e aliali i totonu o le masina ma tausia le maualuga o le masina. I le faaiuga o le fuga pe tusa ma le fa vaiaso mulimuli ane, o fatu e mama. E faalagolago i le ituaiga, o le tuputupu ae o le vaitau e mai le 70 i le 120 aso.

Auala e tausi ai Vika

E manaʻomia e Vika e le gata o se tau faʻapitoa, ae ia tausi foi. I le taimi lava e aliaʻe mai ai le tupu muamua, e fautuaina le laau e fafaga. O le isi fafagaina e tatau ona faia i le taimi o le faʻavaeina o pulupulu. I lenei laasaga, ua fautuaina Vika e teu ma lafi i le palapala. E masani ona faia lenei mea e se tagata galue vine. O le mea e tupu e tatau ona faʻatasi ma se fafaga masani. Trimming e faalua pe faalua i le taimi. E fesoasoani lenei mea i le laau e atiina ae lelei ma tumu i sua.

I le taimi muamua, e tatau ona fafaga le laau pe a manaʻomia, ae a vave loa ona amata le taimi o le amataina o le pua, e tatau ona faateleina le faasasaa. Ae peitai, e tatau foi ona faia lenei mea ma le faaeteete, talu ai ona o le vetch ua tupu tele i luga o le eleele ua galu.

E leai ni manaoga faʻapitoa mo le eleele, e le mafai ona faʻaleleia, ae sili atu le malamalama. O le mea aupito sili ona lelei, o le lagona o Vika i le gaʻo. O le laau e itiiti sona fiafia i meaola faalafua ma e le afaina i faamaʻi matautia. O nisi taimi i taimi o vaitago e mafai ona osofaia e aphid.

Fufulu wiki mo vaovao

Afai e totoina le laau i luga o meaai, ona avea lea o le taimi sili mo le moa o le taimi o fualaau aina. I le taimi nei, o elemene elemene, proteins ma isi mea aoga e faʻapipiʻiina i totonu o laʻau ma lau.

E te iloa? Aʻo leʻi lūlūina, siaki pe leai se laau ua pala pe ua pa'ū. I lenei tulaga, o le a fafagaina e le pusi ma le le mautonu. E le gata i lea, o nei vaomatua e leaga mo le susu susu, ma mo povi e mafai ona mafua ai le le mautonu.

E faʻapefea ona maua ni pusa wiki

Pe tusa o le 70-80% o fua o le vaiaso e paʻu enaena, o le taimi lea e aoina ai fatu. E oʻo atu i le 10 pasene o fatu laau e mafai ona ave i le hectare o fanua. Afai e te lafoaʻia lenei vaega ma aoina fatu i se taimi mulimuli ane, e mafai ona faʻaitiitia le fuainumera. O fualaau o fualaau e sili atu i luga o le gaʻo e faigofie ona tafe, aemaise lava i le vevela o le tau, lea e mafua ai ona paʻu fatu i le eleele. Afai e te aoina fua muamua, o le ae mauaina mea totō o le faʻatoaga o tikeri eseese o le matua.

Ua vaevaeina i tikeri nei:

  • susu - fualaau aina e lanumeamata;
  • manogi-solo - lanumeamata-lanumoana;
  • solo - enaena ma faigata;
  • 'atoa ma le lanu enaena ma le fugalaau, malosi.

E le mafai foi ona tupu fatu fatu, ae o latou uiga e matua tigaina lava. Latou te le lava le faʻaogaina o vailaau faʻamaonia, o le mea lea e le faamanuiaina i taimi uma le faʻamaʻiina o le pepe. A maeʻa le aoina o fatu, e tatau ona faʻamago ma faʻamaʻa. Ina ia faia lenei mea, o loʻo tuʻuina atu i se nofoaga vevela, puipuia mai ave o le la. Afai o le vaitaimi o le faʻatoaga o le seleselega o le a tumau i le 1-3 masina, e mafai ona e ausia le maualuga o le fuaina o le fatu germination.

Mea aoga o le wiki (mo le palapala)

O le aoga autu o le fale o le faʻapupulaina lea o le eletise i le palapala. O lenei laau e faʻafetai tele i le tele o siama pipisi e ola i luga o lona fatu. O le mafuaʻaga lea ua avea ai Vika ma tuaoi lelei mo laau totō o loʻo manaʻomia se faʻaopoopoga o le gaosiga o le gaosiga i le palapala.

E te iloa? E tele taimi e tupu ai le laau mo le faʻapala. Mo lenei vaitau o le toto totogo e fefiloi ma le sinapi.

Faatasi ai ma isi aoga aoga e tatau ona iloa:

  • eleele sili ona lelei e vaʻaia ona o se faʻalaʻau ma loloto aʻa;
  • puipuia le eleele;
  • faaleleia lona microflora;
  • malelemo ai vao leaga;
  • o le avea ma se laau sili ona lelei o le meli, e tosina mai ai le tele o iniseti e lelei le pollinated ma laau vavalalata.

E pei ona mafai ona e vaʻaia, o Vika o se fale sili ona lelei ma le multifunctional plant. E aoga mo le faʻamamaina o le nofoaga mai weeds, faʻaleleia le fafagaina o lafumanu, ma le gata i lea, e maualuga lona taugata. I le tausiga o le pase e le faʻaleagaina. E tatau ona lava le suavai, ae leʻi faʻatumu, e tele taimi fafagaina, teuteuina ma aveese mai le nofoaga i le taimi.