Faatoaga faatoaga

Manulele masani moa: o foliga foliga, o fea e nofo ai, o le a le mea e 'ai

O Guinea o manu felelei e seasea lava i faatoaga, tusa lava pe sili atu ona taua a latou meaʻai ma fuamoa ona o lo latou tulaga lelei ma le taua. E le gata i lea, o nei meaola o manu o se teuteuga moni o le fanua. O le a matou faʻamatalaina o latou foliga ma le olaga i se taimi mulimuli ane i totonu o le tusiga, faʻapea foʻi ma le aʻoaʻoina oe e iloa le eseesega o manu felelei ma fuamoa.

Tala faasolopito

Muamua e iloa le i ai o manu felelei ituaiga aferika i saute. Ma i le V senituri TLM. O lenei manulele na maua e tagata Eleni anamua, ma ifo i ai. 200 tausaga mulimuli ane, ina ua paʻu le Punic Wars, sa fiafia tagata Roma i manu felanulanuaʻi.

I aso na, o se mea taugata tele lea e na o tamaoaiga e mafai ona gafatia. E taua mea uma: fuamoa, aano o manu ma fulufulu. Ina ua mavae le malosi o Caligula, na salalau le lauiloa o manulele lanu i le itu sisifo o Asia ma Byzantium.

E te iloa? Ua iloa e le aufaifaatoʻaga a le American modern chickle se isi uiga lelei i le manulele: o le manu feʻaveaʻi i luga o Ixodes ma tora, lea o loʻo sosolo i le mutia i le taumafanafana atoa, ua lamatia ai se tagata i le salalau o faʻamaʻi matautia.

Ae ui i lea, i le Vaitau Tutotonu, na galo ai le aloaʻia muamua o le au faimalaga, ma na amata ona mou atu manulele mai le aiga. Na toe faia a latou "mea na maua" na tupu ae na o le osofaia o tagata Spaniards i le teritori Guinealea mo le tele o seneturi na latou ola ai nei sui o le fauna.

Faamatalaga ma foliga vaaia

Faʻataʻitaʻiga e le au faʻasolosolo i aso nei ituaiga e 6 o manulele mai ituaiga eseese o le aiga hen. O ia mea uma o loʻo faʻaalia i se penisina faapitoa o fulufulumanu ma se tino uiga ese. O nei faailoga o manu felelei e mafai ona maua mai mamao.

E masani ona i ai ni manulele uliuli ma ni tamai paʻepaʻe. E i ai foi o latou foliga uiga ese, o laʻau tino i luga o le pale ma lalo o le ua. O le paʻu, e leai se vaega o le tino e tu i fafo i se mea e ese mai ai i luga o le lanu mumu-lanu.

E manaia le faamasani i ituaiga o meaola ma ituaiga o manu felelei.

O le siʻusiʻu o manulele e puupuu lava, ma le maualalo o le ava. O vae e fulufulu, o apaau e lapotopoto, o le tino e mamafa ma pala, o le tua e lapotopoto. Guinea peʻa moa - faʻaogaina, laʻitiiti. O le mamafa o le tino o fafine e oʻo i le 1.5 kilokalama, ma tane - 1.7 kilokalama.

O fea e nofo ai

Ua manatu le au saienitisi o le laufanua o manu felelei o le ogatotonu ma saute o Aferika, faapea foi le motu o Madagascar. E manulele manulele e nofo i luga o togalaau poʻo vao vao.

E te iloa? Ona o le teuina o taimi umi, o fuamoa o le hen na filifilia e le auvaa ma le au malaga. Sa aveina foi i latou e le aunoa e le au suʻesuʻe a polar Amerika.

Soifuaga ma amio

I le tele o mataupu o le manu felelei e le sili atu le matamuli ma le pisapisao. Afai e te maua oe i tua o le uili, o le a e vaaia se lafu o manu manulele eleelea i luga o le auala i ou luma, aua nei e faamoemoe latou te vave oso i itu eseese - ae ese, o le a faaalia e lenei tagata ola lona taua. Ae ia taufaamataʻu le talavou i se tasi e alu i le pisa. Guinea o manu felelei i vaega, o le numera o manulele e mafai ona maua i nisi taimi le faitau selau tagata. E masani ona felelei manu felelei ma savavali. Ua iloa lelei foi e Guinea o manulele le lele, ae e seasea ona tupu, aemaise lava pe ai ai se taufaamatau io latou olaga.

Faitau foi e uiga i foliga vaaia, nofoaga masani ma le toe gaosia o mea masani.

I le vao, o manu felelei e tele fili. E sailia i latou e manu feʻai, gata ma isi manulele. O le mea lea, o tagata uma o le lafu faʻanoanoa latou te fealofani, latou te mulimuli i le taʻitaʻi i le filifili. I le ala, na o le matua, ma o lea la, e mafai e le tane ona taitaia le afifi. I le vaʻaia o tulaga lamatia, o nei manulele e le toe tali atu io latou siʻomaga, na taulai tonu i le fili matautia. O lenei mea masani e faʻaaogaina e faifaatoaga moa e puʻe ai se manulele.

Saili pe faʻapefea ona maua falegaʻau ma pe o a ituaiga o moavao o loʻo i ai iina, faʻapea foi laʻau ma pato.

O a mea e fafaga ai

O le faʻaogaina o taumafa paleni o nei manulele e tele lava ina faalagolago i lo latou nofoaga. Ona o le nonofo ai i nofoaga papaʻu, na maua ai e manufelelei le malosi e faʻafefiloi ai le susu mai le meaʻai na maua i le taimi o le faʻapalapalaina o le meaʻai, lea o loʻo i ai se pusa tele. Guinea manu felelei totoina meaai: fualaau aina, laau totō, fatu, laʻau, anufe, fao, ma i le vaitau o le tafaoga latou te fiafia ai i le taumafa o iniseti.

Tofiga

Ua amata le taimi o le vavao mo manu felelei le taunuu mai o le monsoon i le vaitaimi o le pisi- I le taimi nei i le lafu ua vaevaeina taitoalua. O le faamoega e masani lava o se ogaoga i le eleele i luga o le mutia umi po o lalo o le vao; o le fafine o loʻo auai i lona faatulagaga. Ole fuainumera o fuamoa fuamoa e ese mai i le 5 i le 19 fasi vaega. Hatching e 25 aso. O le tane e le o aofia ai i le faagasologa. A uma le pipiʻi o moa, ona toe tausia lea e lo latou tina a latou fafaga. Ae ui i lea, o le tama foi e foliga mai i le olaga o lana fanau, lea e vave ona alu ese mai le faamoega - ina ua mavae lena, i le taimi muamua, e mafai e le tama ona auai i le siitiaina o le Tsars.

Faitau foi e uiga i le fausiaina o moa moa i le fale ma le fafagaina o moa i totonu o le incubator.

Eggs ma Guinea Fowl

Mo le tele o seneturi, o meaʻai ma fuamoa o nei manulele e talisapaia e gourmets moni. Seʻio tatou malamalama i ona foliga.

Fuamoa

O fuamoa moa manu o le mamafa o le mamafa o le 40-45 g. E iloga i latou i se foliga o foliga paʻu ma se atigi gutu malulu ma ni pogisa malulu, o nisi taimi e mafai ona ese lanu i lauulu malulu. O lenei oloa e talafeagai mo le teuina i le vevela mai le 0 i le +10 tikeri mo le 6 masina. Ae o le tele lava o fuamoa moa uma e taua mo maualuga maualuga o vitamini ma vaega aoga. Faatasi ai ma:

  • proteins - 12.8 g;
  • gaʻo 0,5 g;
  • glucose;
  • enzymes;
  • B vitamini;
  • ovalbumin;
  • faʻasologa;
  • lysozyme;
  • ovomucoid;
  • ovomucid;
  • ovoglobulins;
  • gaʻo gaʻo (linoleic, linolenic, palmitic, oleic, stearic, myristic);
  • retinol - 2.3 g;
  • Riboflavin - 0.44 g;
  • measina, 0.7 mg;
  • tocopherol - 1.2 g;
  • folacin -1,2 μg;
  • Niacin - 0, 43 mg;
  • Choline - 3.2 mg;
  • Biotin - 7, 0 mg.

100 kalama o le oloa e aofia ai naʻo le 45 kalori. E tusa ai ma fomaʻi, o lenei oloa e lelei tele. E fautuaina i latou mo:

  • meaʻai;
  • uʻamea uʻamea;
  • maitaga ma susu susu;
  • anemia;
  • tamaiti matutua;
  • allergies;
  • faʻamaʻi o le tino atuatuvale;
  • malfunctions o le gastrointestinal tract;
  • afaina o le tino.

E taua! Afai e faʻaleagaina, o fuamoa moa manu e ono afaina ai le ate ma fatuga. O tagata e mafatia i faʻamaʻi o nei totoga, e sili atu le teenaina o na ituaiga meaʻai.

Meat

O le vaega sili ona suamalie o nei manulele o le pisa, i totonu e tasi le selau o tautua o loʻo iai:

  • proteins - 20.6 g;
  • gaʻo - 2.5 g;
  • carbohydrates - 1.2 g;
  • vai - 75 g;
  • phosphorus - 169 mg;
  • thiamine - 0, 012 mg;
  • retinol - 0.067 mg;
  • Riboflavin - 0.112 mg;
  • seleni - 0,0175 mg;
  • Pantothenic acid - 0.936 mg;
  • calcium - 11 mg;
  • pyridoxine - 0.47 mg;
  • lipine - 0.006 mg;
  • sodium 69 mg;
  • cobalamin - 0.37 mg;
  • ascorbic acid - 1.7 mg;
  • Nicotinamide - 8.782 mg;
  • paluga - 220 mg;
  • magnesium - 24 mg;
  • Zinc - 1.2 mg.
  • manganese - 0,018 mg;
  • uʻamea - 0.77 mg;
  • apamemea - 0.044 mg;
  • amino acids;
  • omega-3 ma omega-6.

O le tele o nei mea taumafa i le tele o taimi e sili atu i le tuufaatasiga o aano o moa. O le mafuaʻaga lea ua manatu ai le manu felelei o se meaʻai fua. I le uma, ma se lisi tele o vaega aoga, e na o le 110 kilokalo. E le gata i lea, o le fusi o loo i ai se tofo fiafia.

E tusa ai ma le au atamamai, o meaʻai manu felelei e aoga mo:

  • toilalo o le tino;
  • hypovitaminosis;
  • toe faʻaleleia faʻapitoa;
  • eseese taumafa;
  • meaʻai;
  • susu ma le maʻitaga;
  • le lelei o le tino;
  • allergies;
  • le mautonu o le vaega o meaʻai.

E taua! O lenei oloa e fautuaina mo le faʻaaoga i soo se matua. E le gata i lea, e le o faia e fomaʻi ni faʻasalaga e maua ai se mea taua. Ia faʻaeteete e na o tagata lava e le faʻapalepale.

Vitio: manu masani

I le faaputuputuina, e mafai ona tatou fai mai o manulele moa o ni sui sili ona manaia o le lalolagi avian. Latou te tosina ma o latou foliga e le masani ai, ma, i se faaopoopoga, o a latou aano o manu ma fuamoa e mafai ona avea ma se aoga aoga ma lelei, e ui e le masani ai i la tatou laulau.