Fua o le gaosiga

Fualaau aina lanu meamata: o le a le aoga ma le aoga

O fualaau faisua lanumeamata e tele uiga lelei. E fautuaina i latou e faʻaaogaina meaʻai mo le paʻu o le mamafa, faʻapea foʻi togafitiga o le tele o faʻamaʻi. E le gata i lea, o lanu lanu meamata e aoga tele i le mafaufau o le tagata ma e fesoasoani ai e foia le atuatuvale. O le mafuaʻaga lena o loʻo maua ai le faʻalauiloaina o fualaau faisua i aso uma. Sei o tatou faamasani i le sili atu o sui sili e sili ona aoga o le lalolagi o fualaau aina.

Kukama

E tusa ai ma le faʻamatalaga faʻamaonia, o le kukama o se meaʻai ma le pipi suamalie i totonu. O fua e maua mai i le ituaiga o elekeni e foliga mai o se paʻu. O le lanu o kukama e mafai ona avea uma le lime, ma le lanumeamata lanumoana, e fuafua i le eseesega. O fualaau faisua ua faatupulaia mo le silia i le 6 afe tausaga i le lalolagi atoa. Initia ua manatu o le nofoaga fanau mai o kukama.

Siaki i ituaiga o kukama e sili ona le masani ai ma fua tele.

O le tuufaatasiga e aofia ai mea nei:

  • vai (e oo atu i le 95%);
  • vitamini A;
  • B vitamini;
  • ascorbic acid;
  • magnesium;
  • zinc;
  • uʻamea;
  • lipine;
  • cellulose.
O le faʻaogaina o kukama i meaʻai ei ai lona faʻamalolo i le setete o le tino. Ona o le fausaga o le vai, e fesoasoani le fualaau aina e faʻaitiitia ai toxins, salts ma toxins leaga. O le fiber e faʻamamaina le manava ma faʻateleina ai lona motusia. E le gata i lea, afai e te masani ona 'ai 2-3 kukama i le aso, e mafai ona e faaleleia le tulaga o le endocrin system, puipuia le fatu fatu, ma puipuia le fausia o pusa cholesterol.

E taua! Kukama o se tasi o oloa sili ona talafeagai mo le paʻu o le mamafa. 100 kalama o fualaau faisua e naʻo le 15 Kcal, ae i le taimi lava e tasi o loʻo i ai le tele o vitamini ma elemene aoga.
O meaai sili ona lauiloa e faʻavae i luga o le faʻaofiina o kukama i le taumafataga - latou te vave faia le tino e aunoa ma se afaina i le soifua maloloina.

Fugalaau

Amaranth plant, spinach, na muamua mauaina i Peresia i le seneturi 6. O aso nei e masani ona faʻaaogaina i umukuka i le lalolagi atoa ma o loʻo ola i faatoaga o se fualaau faisua. E mafai ona ausia le maualuga o le 30 cm, i le lautele - e oʻo atu i le 15 cm. O laulaau matala o lanu uma o lanu meamata e faʻalelei pe tolu tafatafa. O le tuufaatasiga o meaʻai e aofia ai:

  • Vitamin A, C, E;
  • uʻamea;
  • magnesium;
  • antioxidants;
  • calcium;
  • seleni;
  • iodine.
O le faʻaaogaina o le laau i meaai e mafai ona faia i ni fesuiaiga eseese: i le sisi i salakeke ma palu vine, kuka - i soupisi ma taimi o manu. E tunu foi le kuka i se isi ipu. O lenei fualaau faisua e maua ile maualalo o kalori oloa, e na o le 22 Kcal mo le 100 kalama.

E manaia le suʻeina o le aoga o le meaʻai, le auala e filifili ai le ituaiga sili ona lelei ma totoina ai le meaʻai i luga o se windowsill; pe faʻapefea ona saunia lau launiu mo le taumalulu.

I totonu o meatotino aoga o mea nei:

  • puipuiga o le tino e faasaga i foliga o sela o le kanesa;
  • faaosofia o le fatu cardiovascular system;
  • faaleleia o le manava ma le malosi;
  • aafiaga e tetee ai-inflammatory;
  • teteʻe i le oona, osteoporosis;
  • puipuia o le leiloa o le vaai ma mea taufaasese;
  • saunia le tino ma le malosi.
E te iloa? O le faasalalauga aupito sili ona lelei mo le meaʻai na faia e le tagata taʻavale papay Papay - o se vaʻa na i ai le malosi mai le meaʻai.

Asparagus

Asparagus (asparagus) e silia ma le 200 ituaiga, e na o ni nai mea e mafai ona taumafa. O lenei laau lalelei e pei o se Kerisimasi - o se laau umi e tumu i laulaau laiti i foliga o nila i itu uma. E masani ona taumafa i le 20 cm le umi ma e le silia le lua senitimita i le mafiafia. O uiga taua o le fua o le fualaau aina e maua ai se avanoa sili ona lelei e faʻafefiloi ai ma mea manogi sili ona manogi. O lanu meamata, lanu violē ma le paʻepaʻe e lauiloa i lanu. Green o le mea sili ona taatele, o loʻo aofia ai elemene e sili ona aoga ma sili atu i le totoe i le tofo.

Vaavaai vaʻavaʻai i mea aoga o asparagus mo tagata.

O le tuufaatasiga o asparagus lanumeamata:

  • vitamini A, B, C, E;
  • magnesium;
  • zinc;
  • uʻamea;
  • calcium;
  • cellulose.
Caloric content of 100 g o se oloa - 20 Kcal. Asparagus ei ai le tele o mea aoga mo le tino o le tagata. E faʻamaopoopoina le gaioiga o le iniseti ma faʻaleleia ai le galo. O se vaega o tupe e fesoasoani i le faʻalauteleina o vaʻa toto, lea e mafai ai ona faʻaitiitia le maualuga o le toto ma puipuia ai le fatu. I le avea ai ma se tagata e ola i le natura, o le asparagus e fufulu ai fatugaʻo. O le aʻafiaga o le laau e faʻateleina ai le puipuiga, e fesoasoani e faʻataʻi faʻamaʻi pipisi, ma e iai foi sona aʻafiaga. O le asparagus e taua tele e tagata faʻatau meaʻai ma tagata taʻalo. Faatasi ai ma lana fesoasoani e faigofie ai ona aveesea le mamafa ma faʻaumatia le cellulite. E lelei le oloa ma se fua o le kuka i le taumafanafana.

Peʻa lanumeamata

O peʻa lanumeamata e aʻafia i le ituaiga o legumes, e tupu aʻe i luga o pulu, o loʻo i ai se foliga lapotopoto ma se lanu meamata lanu meamata. E suamalie ma suamalie le sua suamalie. O Initia ua manatu o le nofoaga fanau mai o pusi, lea na ola ai mo le sili atu ma le 5,000 tausaga.

E te iloa? Faatasi ai ma le fesoasoani a peʻa lanumeamata i le 1984, sa i ai se talafaamaumau a le lalolagi: na aina e le faletua o Janet Harris le 7175 pi ma ni piko i le itula e tasi.

E ala i le i ai o meaʻai, o nei fua e mafai ona tuʻuina atu ai le faʻafefe i soo se fualaʻau:

  • peta peti;
  • toso;
  • niacin;
  • riboflavin;
  • pantothenic ma ascorbic acid;
  • pyridoxine;
  • zinc;
  • calcium;
  • uʻamea;
  • magnesium.
E pei o le tele o leki, pulu lanumeamata e maualuga i kalori - e 73 Kcal mo le 100 kalama.

O fualaau sili ona lelei mo peʻa lanumeamata mo le taumalulu i le fale.
Le aoga o lenei oloa mo le tino e pei ona taua i lalo:
  • faamalosi le ponaivi ma sooga;
  • faaleleia o le metabolism;
  • faʻaopoʻopoina le toto;
  • faʻasologaina o le faʻalavelave;
  • malosi faʻamalosi;
  • faateleina faʻamaʻi pipisi.
O talo e fautuaina e faʻaaoga e avea o meaʻai autu mo tagata taʻalo o loʻo taumafai e fausia le maso, ae le maua le mamafa o le mamafa.

Pupu mai Brussels

O Brussels sprouts na maua lona igoa ona o le au faifaatoaga Belgian, o ē na fausiaina lenei ituaiga mai masani masani. I le tausaga muamua o le olaga, o se fualaau aina e lua-tausaga le matua e tupu i luga o se mea e oo atu i le 60 cm. O laulaau lanumeamata e 15-30 cm le umi. I o latou sinusisi, o laupepa o le telē o se kiona. E tasi se mea e mafai ona gaosia e tusa ma le 30-35 o nei fua. I le tausaga lona lua, o le aganuu e fuga ma fatuina fatu. I aso nei, o lenei ituaiga o kapisi ua tupu i atunuu i sisifo o Europa, Kanata ma le tele o setete o Amerika.

O le tau o Caloric o le oloa e 42 Kcal i le 100 kalama.

O le tuufaatasiga o lenei fualaʻau laiti-kalori e aofia ai mea aoga aoga:

  • paluka;
  • fuamoa;
  • uʻamea;
  • fiber;
  • vitamini o vaega B, A ma le C.

Faatasi ai ma se faʻaopoopoga masani o Brussels e totogo i le taumafataga, e mafai ona faʻaitiitia le lamatiaga o le kanesa ma fatu faʻamaʻi. Fualaau aina aoga mo fafine maʻitaga. O ona vaega o loʻo i ai le paʻu o loʻo i ai se aoga aoga i le atinaʻeina o le tamaititi e leʻi fanau mai ma faʻamalofia le ono mafai ona iai ni faaletonu. I le taimi lava e tasi, e le pei o isi ituaiga o kapisi, e le mafua ai le faʻaoloa ma faʻaleleia le gaosiga.

Saili po o le a le mea e afaina ma pe faapefea ona aoga Brussels.

Broccoli

Broccoli o se kāpisi togalaau tele. O lona aʻa e mafai ona ola e oʻo i le 80-90 cm ma fai se fuga ma se limite e oʻo i le 15 cm le pito i luga. O le lanu o le fualaau aina e lanu meamata. O faʻaupuga e fetaui lelei i le isi, tu i fafo ma se manogi masani ma le vevela. O lenei ituaiga na fafaga i le itu i saute o Italia i le 5 senituri BC. er O lenei o taitai i le seleselega o Initia ma Saina. O le 100 kalama o oloa e aofia ai le 28 Kcal.

O lenei ituaiga kāpisi o se faʻalautele tele o fualaʻau-minerale tele. I le tuufaatasiga e mafai ona e mauaina:

  • acid ascorbic (e oo atu i le 900% o le masani masani);
  • vitamini K (700%);
  • lipine (100%);
  • calcium (30%);
  • uʻamea (25%);
  • phosphorus (40%);
  • potassium (50%).
O le tele o antioxidants e fesoasoani i le faʻaitiitia o mea oona mai le tino.

E i ai le aafiaga o Broccoli i le tino o le tagata:

  • fufulu faʻamamafana;
  • sili atu o masima sili atu mai le tino;
  • faateleina le soifua maloloina o le tino;
  • faamamaina o toto toto mai cholesterol, faateleina lo latou malosi;
  • puipuiga o kanesa.
Broccoli e lelei mo le oti faatasi ai ma le faamoemoe o le leiloa o le mamafa. O se vaega o ituaiga meaʻai e pei o se fualaau oona. E tusa lava pe e te le o tausisi i tulaga faasao taumafa, ae na o lou ulu atu i le fualaau faisua i au meaai i aso uma e pei o se falaoa, e mafai ona faigofie ona e aveeseina nisi pauna faaopoopo.

O fua sili ona lelei e avanoa mo le taumalulu o le broccoli.

Letusi

O le salatisi salad e patino i le aiga o Astrov. O le laau e aofia ai ulu e faia i laulaau o lanu lanumeamata lanumeamata. I nisi tulaga, o le aʻa e mafai ona ola e oʻo i le 1 mita. E masani ona faʻaaogaina le letus i salati ma meaʻai. Fualaau aina e sili ona lelei mo se taumafataga: 100 kalama o laulaau e naʻo le 15 Kcal. O nei mea: pulu - 1.3 g, gaʻo - 0.15 g, carbohydrates - 2.9 g, vai - 95 g

I le tuufaatasiga o le letus e mafai ona iloa ai vaega nei:

  • fatty acids;
  • vitamini A, PP, K, vaega B;
  • sodium;
  • uʻamea;
  • magnesium;
  • paluka;
  • calcium.
Lisi laisaga maloloina e mafai ona tupu e le gata i le malae, ae i le fale foi ile windowsill.
Afai e faʻaleagaina le metabolism, o lenei ituaiga o salati o le auala sili lea e toe faʻafoisia ai. E le gata i lea, o le letusi e lelei atoatoa le tino, faʻavaivaia le vaivai, faʻavaivai, faʻamaopoopoina le gaioiga o le tino. Faʻaopopo i le taumafa o lenei laau, e mafai ona e faʻamamaʻa le tino o toxins, aveese le mamafa o le mamafa ma faʻaleleia le tafe toto.

Seleti

O le seleselega o le fualaʻau o le seleselega e maua mai i togalaau faamaluga ma se pulumu lapoa ma pupu vine. E mafai ona ola le fatu i le 1 mita i lalo o tulaga lelei ma le maualuga o le susu. O laulaau, valiina i se lanu lanumeamata lanu meamata, i foliga o le pasesa. O le meaʻai a le Seleti e aofia ai le manogi ma le manogi manogi ma le manogi e le masani ai.

E te iloa? I Eleni anamua, latou te talitonu o le seleni e aumaia ai le manuia, o lea na tautau ai i fale e felafolafoaʻi ma aniani ma le kalama.

O le tuufaatasiga o le fualaau faisua e aofia ai meaʻai e mafai ona afaina ai le galuega o fatugaʻo. O se galuega taua o lenei aganuu o le mafai lea e faʻamaʻi ai siama oona. Faʻamau o le oloa faʻasolosolo faʻamalositino gaioiga, aveese faʻamalositino faagasologa.

E le gata i lea, o le fualaau faisua e aumaia ai na aoga:

  • faʻamalosia, faateleina le gafatia galuega;
  • faʻaosofia ai gaoioiga a le mafaufau;
  • maualalo le cholesterol;
  • faʻaleleia le soifua maloloina ma le maʻisuka.
A faʻaaoga le seleni i le tele o mea, e tatau ona e mafaufau i le mea moni o loʻo mauʻoa i suauu tāua. E mafai ona latou maua ai allergies, faʻapea foʻi ma urolithiasis faʻaleagaina.

Laʻau seleni seleni - naʻo le 12 Kcal mo le 100 kalama - puipuia le faʻaputuina o gaʻo. O le mea lea, mo le gau o le mamafa, e toatele tagata e filifilia se meaai ma lenei vaega.

Onion Schnitt

O le tautotogo totogo schnitt o le tasi o le muamua. O le laau e fuga mai i fugalaau lanu violē i le foliga o umbrellas. O pupu vine e ola e oʻo i le 1 cm le lautele, ma o le aʻa e mafai ona oʻo i le 50 cm le maualuga. O lau lanu lanumeamata, lamolemole, fistula, e masani ona 3-5 mm lautele i le faavae. O fatu o chives e matua seleseleina i Rusia, Saina ma Italia. O le tuufaatasiga o fulufulu otiti e aofia ai vitamini ma vailaʻau:

  • filifili;
  • ascorbic acid;
  • peta peti;
  • vitamini o vaega B, K;
  • sodium;
  • uʻamea;
  • paluka;
  • calcium;
  • seleni.
Caloric aoga: i le 100 grams 30 Kcal, lea e aofia ai le 3 g porotini, 1 g o gaʻo ma le 2 g o gaʻo.

Faʻaaogaina o le atuatuvale:

  • puipuiga malosi;
  • toe faʻaleleia o le tino ma le hypovitaminosis;
  • faateleina le 'ai.
O lenei oloa e masani ona faʻaaogaina i le kuka, e faʻamaeʻa atoatoa ai le tofo o le tele o ipu, e talafeagai mo le seleseleina o salati ma le lalagaina o sauces.

Green tio

O le pepa lanumeamata e maua i le ituaiga o laau o Solanaceae o tausaga taʻitasi. E taatele i le itu i saute o Europa: Italia, Eleni, Sepania. O fua ile fua o suavai mama i le mamafa e mafai ona oʻo i le 200 kalama. Calories: 100 kalama 34 Kcal (tele o gaʻo).

O le pepa lanumeamata o loʻo i ai le tele o meaʻai:

  • se seti o vitamini A, B, C, E, K, PP;
  • paluka;
  • magnesium;
  • uʻamea;
  • o suauu taua.

E taua! Mo le i ai o le vaitamini C, o lenei oloa o se tasi o nofoaga muamua. E lua fualaau aina e mafai ona aofia ai i aso taitasi o le vailaʻau.
O le 'ai o lenei oloa e maua ai:
  • faaleleia atili o le manava;
  • faʻasaʻoina o le toto maualuga;
  • toto totoga;
  • faʻaitiitia le suka.
O fualaau faisua lanumeamata e eseese i foliga vaaia, vaega ma mea e faaaoga. Faʻatasia lo latou i ai i le tuufaatasiga o le tele o vitamini aoga ma minerale, mea maualalo i le kalori ma aoga i le tino o le tagata. Faʻaauau ona 'ai ia mea, e mafai ona faʻaleleia lau soifua maloloina, faʻaleleia le puipuiga ma le maua le mamafa.