Laʻau i totonu

Tulaga faʻapitoa o le tuputupu ae o peteris i le fale, totoina ma le tausiga o le fusi

Fuga o se tasi o laau sili ona matagofie i le lalolagi: ua latou ola i luga o le eleele mo le sili atu ma le 300 miliona tausaga, ua fesuisuiai i tulaga sili ona fesuisuiai (e sili atu ma le 12,000 ferns eseese), o foliga vaaia teuteu ma maua ai mea aoga.

Pteris ei ai se nofoaga faapitoa i totonu o ferns, aua o lenei laau lapopoa ma matagofie o le a valaʻau i le au faifaatoaga e leai ni poto (tausia lelei se laau i le fale) ma i latou e fiafia i fugalaau fugalaau.

E te iloa? O le igoa "pteris" e sau mai le upu Eleni "pteron" - "manu felelei". Peʻa e pei o le paʻu (talo) e pei o apaʻau, ma pe afai e te tipiina le rhizome o lenei fern i le isi itue mafai ona iloa o fusi o vaʻa o loʻo faʻatulagaina i se mamanu e foliga mai (pe afai ei ai se mafaufauga talafeagai) o apaau o manulele, o ata o aeto (o le mea lea ua taʻua ai lenei mea o le "aeto") po o mataitusi a Keriso - JC (isi igoa o le fern "Iesu vao").

Pteris (Orlyak): faʻamatalaga ma ituaiga

Pteris (Pteris L.) o se genus of ferns, lea e aofia ai le 250 ituaiga o laau toto. O le sone o la latou tufatufaina atu e lautele lava: mai latitudes ma vailaau laiti i tropics.

Bracken fern (pteris) o loʻo i ai le faʻamatalaga lenei: eleele toto, e oʻo i le maualuga 0.6 m i le 2.5 m. E puupuu le rhizome, e ufiufi i lauulu po o fua. E saʻo mai le rhizomes, o laʻau.

Laʻau masi - paʻu poʻo le mea e ola ai, pine. Le lanu o laupepa lanu meamata (mai le lanu lanumeamata i paʻu o le emerald). E mafua mai i le filifilia o ituaiga eseese ituaiga eseese. I luga o le pito i lalo o laupepa laʻau o loʻo faʻaola. Pteris "uo" ma toetoe lava o laau uma e lata ane.

E masani ona faʻaleleia e le au pele le tele o mea e pei o Cretan, Xiphoid, ma Trembling.

O le taatele ma lauiloa o ituaiga fale o le Crete Pteris (Pteris cretica). I le natura o loo nofo i Eurasia ma Aferika, e fiafia tele i vaega laiti ma vaega mafanafana o le paʻu totonu.

O lona uumi o Wai - mai i le 30 i le 50 cm, lautele - 10-20 cm. Vaʻaiga lanumeamata lanulaau - apaʻau, pine faʻatasi ma vaega e ono, tupu aʻe i ni nai vaega tutusa. O aʻa - fetolofi (ufiufi i lauulu ma fua i le taimi lava e tasi). O le lelei tele o lenei ituaiga, o le Cretan peteris o loʻo faʻatusalia mai i se ituaiga tele ituaiga:

  • "Albo-lainaata". O lenei ituaiga e iloagofie e laulaau lautele ma se paʻepaʻe paʻepaʻe, lea e tu i tafatafa o le veto tutotonu. Lea - faalua pine. O laʻau lafulemu e umi atu i le totoina o otaota. O le mea aupito sili lea ona le lelei o ferns;
  • "Faʻaipoipo" e pei ona taua e ala i le faateleina o le paina, laulaau lanumeamata e leai ni pine ma se pito i luga ma se fagu uumi;
  • "Parkeri" - faʻamalosi faʻamalosi o lanu lanu meamata lanumeamata. Lalo - pepe;
  • "Rivertoniana" - laulaau laititi e lauiloa i se foliga o le pentagonal, tagata matutua - e le mafaamatalaina;
  • "Alexandrae". O laulaau e lanu meamata i le lanu, ua vavae ese le pito ma faaiʻu i le foliga o se moa.

E te iloa? E tele tala i totonu o tagata Slavic e fesoʻotai ma fugalaau e le o iai. O le laki tasi, o le ua manumalo i le sailia o ia, e na te umia ma taofia lenei fugalaau ia te ia lava (ma o le malosi leaga foi e saili) o le a maua ponesi, e aofia ai le alofa e faavavau, malamalama i le gagana a manu felelei ma manu, o mea uma o loo natia i le Lalolagi, ma isi.
Pteris xiphoid (P. ensiformis) maua lona igoa, faafetai i foliga patino o laulaau. O se tagata ese lenei mai motu o Asia-Ausetalia ma Polenisia. O le umi o laulaʻau lapisi e oo atu i le 30 cm. O laʻau laulaʻau e foliga mai i fuamoa, totoina i lalo, fualaʻau.

Mo togafiti i totonu o le fale e sili ona faʻaaogaina o ituaiga nei:

  • "Victoriae". O le vailaʻau e iloga i laʻau lauolaola lauolaola ma ni vailaʻau o loʻo i luga aʻe o le paʻu ma faʻamaʻi paʻepaʻe;
  • "Evergemiensis". Laʻau siliva e fiafia i ai, e uila i paʻu papaʻe.
Pteris tremula - O se meaola e masani ai i Ausetalia, e oʻo atu i le maualuga o le sili atu i le 1 m, o laulaau i luga o petioles saʻo o loʻo matuā faʻaseseina. Pteris Four-Piece (P. quadriaurita). Maota o lenei ituaiga - Initia. O le umi o lau o le lau laau e oʻo atu i le 90 cm. O laulaau e faaluaina, mamao. O le vasega "Argyraea" ua faʻatuina i se siliva tutotonu o tupe siliva; Pteris Multipartite (P. multifida) e sau mai Saina. Laʻau faʻamaʻi lua-lauulu e ola i le 45 cm. Faatasi ai ma mea e sili ona manaia e tu i fafo "Cristata" (Faʻailoga o laʻau ma le lapisi lapotopoto). Pteris umi uumi (P. Longifolia) o laulaʻau lamolemole o se fulufulu fulu (e oo atu i le 30 paʻu i luga o le au) o se lanu uliuli lanu meamata. Yellow-green scape (20 cm) e ufiufi i sikula.

E te iloa? O le igoa "Pteris Cretan" - faataitaiga o se mea sese i le igoa. I le natura, o lenei fern e leʻi tupu i Crete. I tagata e taua foi o le "fan" poʻo le "lace." Pteris Multipartite e taʻua foi o Huguenot fern. O le igoa na mafua mai i le Iunaite Setete. Na latou talitonu na aumai e le Huguenot le fern i Amerika i le seneturi sefuluiva e tagata malaga mai Farani i le Lalolagi Fou.

Tuutuuga mo le tuputupu ae o peteris

O faifaatoaga fugalaau Amateur oe ua matutua matua i le fale latou te iloa o le tausiga o se fern e faigofie. Ae ui i lea, e tele ni manaʻoga e le tatau ona faʻagaloina. E faʻaaoga muamua i le malamalama, vevela, tikeri o le susu ma le lelei o le eleele.

Malamalama, vevela ma le susu

Pteris, i totonu o le natura natura, ola i nofoaga paolo, vaomatua o vaomatua. O lenei fern e le fiafia i le susulu o le la ma le susulu o le la, e le taliaina ma tali le lelei i ata lafoia ma le pogisa (ua leiloloa a latou uiga taua).

O le mea lea, o tulaga sili ona lelei e faʻasalalauina le malamalama ma le taaloga o le malulu. O se ulo e iai se laau e mafai ona tuu i le loloto o le potu, i luga o faamalama mata (sei vagana ai le itu i saute). Afai e le mafaia ona aloese mai le susulu o le la, e tatau ona faʻaoga puipui (faʻatasi ai ma se ie puipui, tulle, pepa, gau, ma isi).

E taua! Pteris e faʻafesoʻotaʻi uma le moli uila (mumusu ma moli, ae o le mamao mai le moli i le laau e le sili atu i le 50 cm). E mafai ona teuina Fern ile potu e aunoa ma ni pupuni. Ae peitai, o le umi o le aso "malamalama" i lenei tulaga e tatau ona le itiiti ifo ma le 8 itula.
O ituaiga uma o peteris e tali filemu i le malulu. O le mafanafana sili ona mafanafana mo i latou e mai le 21 ° C i le +23 ° C. I le taumalulu, latou te faapalepale lelei le vevela o le vevela i totonu o le potu i + 10 ... +13 ° C (ituaiga eseese e sili atu le vevela-alofa - ia le itiiti ifo i le 18 ° C), ma i le taumafanafana e faatagaina le siitia o le 30 ° C i le +30 ° C.

A oʻo i le vevela o le vevela o le a le afaina ai le faʻaleleia atili. Pteris e matua lelei lava le paʻu o le vevela, ae o le tuufaatasiga o le ea ma le vevela maualuga e mafua ai le afaina tele o le laau. O le mea lea, i le taumalulu, e tatau ona aveese le fern mai ogaumu, faʻavevela maa, vevela, ma isi.

O le tausia o se meaʻai i le fale e aofia ai le tausisia o nai tulafono faigofie:

  • O le vevela o le po e tatau ona i ai ni nai tikeri maualalo ifo nai lo le vevela o le aso;
  • leai ni tala (aemaise lava i le tau malulu);
  • 'aua le fautuaina e ave faʻamafana i le ea fou (ae i le taumafanafana e mafai ona e tuʻuina i luga o le faapaologa, puipuia mai le la, timu ma faʻataʻitaʻiga);
  • o le potu e nofo ai peteri e tatau ona faʻaauau pea ona faʻamautinoa le saogalemu o le ea.

E tatau foi ona manatua o le fern pteris e fiafia i le maualuga o le maualuga. Afai o le ea i totonu o le potu e matutu, ona tatau lea ona suʻeina le laau i aso taʻitasi ma vai mama (taofi e avea ma toe mulimuli). E mafai foʻi ona e faʻaleleia le faʻamafanafana e faʻaaoga ai sphagnum. O pusa suamalie ma le tele o le omea ma le vai e avea o se vaifofo lelei (tuu i totonu ia ulo ina ia le paʻu le vai i le ipu).

E taua! Pteris e tatau ona faia i nisi taimi ma se fagu. O lenei mea o le a aveesea ai le pefu mai laulaʻau ma faʻamamaina ai le laau. Muamua, e tatau ona puipuia le eleele mai le suavai i totonu (cellophane film, polyethylene, ma isi).

O le a le palapala ma le gafatia mo le totoina

O le mea aupito sili ona lelei, mo le masani o le galueaina o le fern, oneone eleelea ma le vaivai le palapala. O le eleele e tatau ona faʻaleleia ma vaʻaia le vai. Laʻau matutua e fautuaina saunia se paluga (i le tutusa o vaega) o peat, lau laʻau, oneone lapoʻa ma le suauu.

O le tele o fai togalaau o loʻo faʻaaogaina le fern breeding i le fale. Mo peteris seedlings, e mafai ona e faʻaaogaina le lava lava mea (e aunoa ma le eleele sodoma), ae i le fua faatatau o le 2: 1: 2. E le gata i lea, o loʻo i ai ni mea faʻafefiloi ua saunia mo ferns, lea e talafeagai lelei mo lenei ituaiga.

Tausia mea lelei faʻaleleia eleele. A filifilia se vaʻa mo le totoina, e tatau ona manatuaina o le alavai faʻalelei (sili atu, o le gaʻo faalauteleina) e tatau ona aofia ai le ¼ o lona maualuga.

O lapisi lauti ua iai ni pu mo le tafe vai. I le pito i lalo o le pusa palasitika, e tatau ona e faia faʻatasi (puʻe, mumu vela vevela) pupuʻu, ae pe a filifilia se ipu, e manaʻomia ona e amanaʻia uiga eseese, faʻapea foʻi ma le mea moni e manaʻomia e le tele o ferns ni atigilima e sili atu ona mautu.

E te iloa? Pteris o se tasi o ferns sili ona faʻaaogaina e tagata. I atunuu o Asia i Sasae ma le Russian Federation e faʻaaogaina mo meaai: masima, fry, piko, 'ai i le ituaiga o salati, faia le tumu mo pies, ma mai le malo, lea e maua mai i aʻa, paluga, pia, ma isi. . I tala faʻasolopito, o teuteuga o peteris e faʻaaogaina mo le tale, gaioiga o le loto, faʻamaʻapatitis, vailaʻau, ma isi mea faapena. E fesoasoani foi i le afaina i le afaina o toto, pulupulu, ma le tau faasaga i anufe.

Auala e totoina ai peteris: fausiaina o le potu fern

E pei ona lauiloa, o le faagasologa o le fausiaina o ferns pteris e faia i se auala vavao, o lona uiga, mai spores ma le vaevaeina o le rhizome. I le tulaga muamua, o le laau lava ia e fesoasoani tele i tagata e totoina vine, aua o loo galue i le totoina o le tagata lava ia.

E masani lava, i ferns e tupu aʻe i tane lapoa, o suamalie paʻu ua faʻamaligiina e ulufale i le palapala ma maua ai se tupu fou. E mafai ona eli ma le faʻaeteete ma faʻapipiʻiina i totonu o se tamai ulo.

E mafai ona e aoina feeseeseaiga ma faʻaaogaina oe lava ia. E sili ona lelei le aoina mai ia Mati. O le matua o se feeseeseaiga e mafai ona siakiina e pei ona taua i lalo: i luga o se pepa lanu paʻepaʻe, faʻapipiʻi lalo le vailaau oona. Afai ei ai uiga o polu enaena i luga o pepa, ona pala ai lea o pala.

O le faagasologa o le tuputupu ae o ferns spores e faapenei:

  • aoina mai pusa (lulu i luga o pepa);
  • saunia le pusa ma le palapala (o se pusa lapisi ma se paluga o peat, salu pala ma le piliki elefise);
  • faʻamamaina le paluga, lūlū mea manogi, fufulu i latou mai se fagu sulu;
  • Ufiufi i le tioata po o se tapuni malamalama ma tuu i se malulu (+ 13 ° C ... + 15 ° C) paolo, faʻapipiʻi taimi;
  • o fatu toto e totoina i totonu o tamai fagu.
O le auala lona lua e faʻateleina ai le togafiti o le vaeluaina o se togavao. O le bracken fern e mafai ona lelei le toe gaosia e ala i le vaevaeina o aʻa, ua vave ona toe faʻaleleia pe a uma le faʻavasegaga (i le masani ona faʻainu vai masani ma le maualuga o le potu).

Pe a faʻapipiʻiina, pe afai o le laau e iai lona mana malosi, e mafai ona vaevaeina i le 2-3 vaega. O vaega taʻitasi e tuʻuina i totonu o se isi ipu i le mea e fai mo se tagata matua.

E sili atu ona lelei le faia o lenei totoga, e pei o laʻau o le fern e vaivai ma vavae ese (e manaʻomia ona tausia ma le faʻaeteete).

E taua! O lenei metotia o le faʻalauteleina o le faʻailoga e masani ona faʻaaoga e fugalaau fugalaau faʻapitoa, talu ai e tatau ona fuafua lelei le tulaga tuputupu aʻe (e itiiti lava ma o loʻo natia i lalo ole eleele). Afai e te vavaeina se vaega o se togavao e aunoa ma se tupu tuputupu ae, ona oti ai lea, aua o le a le toe mafai ona tupu se fern mai se gaioiga.

Vaega o tausiga mo ferns i le fale

E le manaʻomia e Pteris faʻataʻitaʻiga faʻatekinisi faʻapitoa ma tulafono faʻavae, lea e tatau ona mulimulitaʻia, e faigofie lava:

  • fafaga soo;
  • fafagaina faavaitaimi;
  • totoina pe a manaʻomia.

E faʻafia ona faʻainu i vai

I le tautotogo ma le taumafanafana, o le vai e tatau ona faʻaauau ma faʻatatau (o se faʻailoga o le manaʻomia o le suāsusu o le faʻamamaina o le pito i luga). I le tautoulu, e faʻaititia le tele o le faʻainu (e tatau ona faia le vai mo le 2-3 aso i le maeʻa ai o le maualuga).

Suavai mo le faʻavaivai e tatau ona:

  • vaivai (timu sili ona lelei);
  • free chlorine;
  • potu vevela.
Vaitaimi e manaʻomia ona e faʻafefeteina le pito i luga o le eleele i totonu o se ulo.

Fafagaina peterisa

E pei o isi fugalaau i le fale, e manaʻomia e le peteris fernis meaʻai, ma o le tausiga o ia mea e manaʻomia ai le fafagaina faavaitaimi i le taimi o le tautotogo ma le taumafanafana.

Auā o nei faʻatoʻa faʻaaogaina e masani ona faʻaaogaina fuavai e faʻamoemoeina mo laau teuteu teuteu (pe a faʻaaogaina mo ferns, e tatau ona faaitiitia le fua ile afa e pei ona fautuaina i faatonuga). Fafaga tasi i le 15 aso.

Faatasi ai ma le amataga o le autumn ua le toe ai.

Fale faʻapipiʻi fale

O le tuputupu ae o peteris e vave tele: o le aofaʻi o popo e faateleina, ma ua lalagaina aʻa i luga o le polo. O nei mea uma e taʻitaʻia ai le mea moni o tausaga uma lava e tatau ona totoina le laau.

O se fale fou, sili atu le vateatea e ave mo le toe totoina (3-4 cm sili atu nai lo le muamua). Afai e afaina le fale i le vaeluaina o le vao, ona le faateleina ai lea o le ulo.

E sili ona lelei i le totoina i le amataga o le tautotogo. I le taimi lava lea e tatau ai ona toe faʻaleleia tulaga lelei uma mo le tuputupu aʻe: faʻalavai, vai ma le ea e mafai ona faʻaogaina ile palapala. I le taimi o le totoina, o meaʻai e faʻamaina (mamago pe gau) e vaeluaina i le maualuga o le palapala.

E taua! E tupu pe a maeʻa le suia o peteris, ona amata lea ona faʻagogo. I lenei tulaga, e tatau ona tipi uma talo, ma tuu le fagu i le laau mo le aso atoa i le vai (vevela + 20 ... +21 ° C). A uma lenei mea, e tatau ona toe malosi le fern.

O faafitauli autu i le tuputupu aʻe o peteris

Aʻo tuputupu aʻe peteris i le fale, atonu ei ai ni faʻafitauli e manaʻomia ai le faʻaumatia taimi:

  • tuputupu ae lemu, ua amata ona lanu samasama, lanumoana foliga. O mafuaaga mo lenei mea e ono: maualuga le vevela o le vevela, maualalo le maualalo o le susu, le lava le suāvai, faʻafefe i le susulu o le la;
  • laʻau laʻau vaivai, vaivai, vaivai - taunuuga o le tele o le malamalama;
  • Faʻafeiloaʻi, faʻavalea - vevesi tele, leai se malamalama;
  • deformation vai, e te suia ma suia o la lanu i le samasama ma le enaena, o le oti o palisi laiti - maualalo o le vevela, vai malulu vai, drafts, chlorine poʻo le lime i totonu o le vai;
  • osofaia poʻo le osofaia o le vaʻaia - e tatau ona togafitia laau i se fasimoli poo se suāuʻu suauʻu, o se iniseti.
E pei ona mafai ona e vaʻaia, o nei faafitauli uma e faigofie ona foia, ma o le a lagona le fiafia pe a fai o le tausiga ile aiga e saʻo.