Fua o le gaosiga

Gaʻo falaoa: auala e faʻaaoga ai le faʻalaʻau faʻalaʻau

Fertilizer mai otaota e faʻaaogaina e le au fai togalaau e faʻasusu ai laau eseese ma laau totō. O le falaoamata, lea e maua mai i le gaogao o ponaivi ma masini mūmū o crusetaceans, iʻa ma mamanu o le gataifale, e tamaoaiga i micro-ma macroelela tele, o lea la o se fesoasoani taua tele i togalaau o le tele o tagata nonofo i le taumafanafana.

I lenei tusiga, o le a tatou talanoa pe faapefea ona faia le falaoamata iʻa, pe a faʻaaogaina, pe faʻapefea ona faʻaaogaina e pei o se faʻamalaina - ma pe faʻapefea ona faʻaaogaina ma faʻasaoina mo se taimi umi.

Le a ma le auala e fai ai

O le falaoloa e faia mai ponaivi ma masini mumu o iʻa e faia i auala e lua: talafatai ma pisinisi. O le auala muamua o le gaosiga o le faʻaaogaina o laʻau o loʻo faʻaaoga saʻo i luga o vaa. O le faia o lenei mea, latou te le o se iʻa e sili ona filifilia, ona o se mea masani e alu ese, ma mulimuli ane - i le gaosiga o laʻau mo le faʻatau. O iʻa e leʻi faʻamaʻi e mafai ona gaosia e fai falaoamata.

E taua! O le maualuga o le oloa e fuafuaina e le aofaʻi o le suka mama. O le falaoamata maualuga e tatau ona aofia ai pe tusa ma le 70% protein.
Kamupani i le talafatai mo le gaosiga o nei oloa ua sili atu ona lelei i le tulaga ole aofaʻi o mea gaosi e gaosia i le aso.

Mo ia kamupani, o oloa sili ona maualuga o loʻo faʻaaogaina, ae o fili o le gaosiga i luga o le atunuʻu ua latou fai mai o loʻo i ai vailaʻau vailaʻau eseese i a latou oloa e le maua i totonu o le vaa. Ma o nisi mea e moni, aua i le taimi o le gaosiga i luga o le vaa e faigofie lava le le lava le taimi poʻo punaoa mo le gaosia o le taumafataga o iʻa faatasi ai ma vailaau vailaʻau.

I soʻo se gaosiga o fugalaʻau fagota, o laasaga nei o sauniuniga e faʻaaogaina: vevela, patipati, faʻamago, fuga. O le fufuluina o mea mamafa ma ponaivi iʻa e mafai ona faia i auala eseese e lua: vaʻa ma afi.

O le a aoga foi mo oe e aoao ai e uiga i le faʻaaogaina o nei mea faʻapitoa e pei o pateta, fuamoa, faʻi faʻi, laʻau tilati, galu.
O le auala lona lua e sili atu le lelei ma faʻaitiitia le malosi o le malosi mo le kamupanī. Ae o se oloa na saunia i lenei auala e iu lava ina leiloloa ai le tele o ona aoga aoga, lea e mafua ai ona taugofie.

Pe a faʻamagoina e le auala vaʻa, e faʻaalu e le kamupani le tele o punaoa, ma, e tusa ai ma lea, o le a sili atu le taugata o se oloa (ma o le a lelei lona lelei). E faʻaaogaina e le faʻaaogaina o fagafaʻaina ituaiga uma o iʻa ma mea manogi, ae o anchovies, togafiti, sardines, pollock and shad e sili ona fiafia i ai.

O le gaosiga o le taumafataga o iʻa e faʻatuina i le tele o atunuu e maua le sami poʻo le vasa. Faʻalagolago i le ituaiga o iʻa e sili ona ola i se vailaʻau faapitoa, o le a eseese mea uma ma lelei o le falaoamata.

E te iloa? O tausaga taʻitasi, e silia ma le 5 miliona tone o taumafataga o iʻa e maua i le lalolagi.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o Chile ma Peru latou te faʻaaogaina le lafumanu e pei ona masani ai mai pusa talo ma anchovies, ae o mea Iapani e aofia ai ponaivi sardine. O Peru ua manatu o le taitai o le lalolagi i le gaosia o le falaoamata e faavae i le falaoamata mai iʻa. Ae ui i lea, e tasi le mea iinei: o le aofaʻi o le aofaʻi o iʻa na maua e lenei atunuu e itiiti ifo nai lo le aofaiga o fua o falaoamata ua maeʻa.

Faaiuga: O kamupani Peruvian e faʻaaoga vailaʻau vailaʻau. O Mauritania o le atunuu lona lua lea i le aofaʻi o le gaosiga o le faʻamaʻiina o iʻa. Aumai falaoamata i lenei atunuu mai ituaiga eseese o iʻa, ma o le aofaiga o le porotini i le tuufaatasiga e mafai ona eseese mai le 62 i le 67%.

Pe a faʻaaogaina

O le falaoamata falaovi o ponaivi ma gaʻo ua maua ai lana talosaga i vaega eseese o le gaosiga o galuega. O le faʻaaogaina o le iʻa e pei o se faʻamalo mo fualaau faisua e fesoasoani e faʻaleleia le aofaʻi o le seleselega ma faʻaleleia lona lelei. O le tele o fai togalaau latou te faʻaaogaina lenei punavai o minerale phosphorus e fafaga ai tamato, pateta, eggplants, ma isi.

E le gata i lea, o le taumafataga o iʻa e faʻaaogaina:

  • i faiga faiva;
  • i totonu o le faʻatoʻaga faʻatoʻaga (faʻateleina le malosi o manufelelei i faʻamaʻi eseese, faʻaleleia le faʻafefeina o meaʻai, faʻaleleia le faʻaleleia, faʻaleleia uiga o meaʻai, fuamoa, ma isi);
  • i le fausiaina o puaa (faʻaleleia le tuufaatasiga o gaʻo meaʻai, faatelevave le tupu ma faateleina le faʻafetaui i faʻamaʻi);
  • i luga o faatoaga o povi (faʻaleleia le aofaʻi o susu o gaosia, faʻaleleia le maualuga o meaʻai susu, faʻavaveina le tuputupu ae o le manu).
Ae mo le faʻaaogaina o lenei oloa e manuia ai vao ma meaola, e tatau ona e mafaufau ma le totoa i filifiliga a le gaosimea. O oloa ma vailaʻau vailaau eseese e mafai ona faʻaaogaina uma aafiaga aoga o loʻo faʻamatalaina i luga.

Faʻavae

O le vaega autu o le iʻa (pe tusa o le 65%) o le popo. O le tele o gaʻo ma lefulefu, faʻalagolago i le kamupanī, toetoe lava a tutusa (12-15%), o nisi o gaʻo eletise polysaturated e tusa ma le 8%, o mea uma o le lysine.

O le oloa e aofia ai le tele o mea aoga amino talafeagai, gaʻo gaʻo, vitamini, minerale, micro ma macro elemene.

E taua! I le taimi umi o le teuina o le meaai a le iʻa, e faʻapupulaina ai le vailaʻau oona ma ammonia, ma e ono mafua ai le oona o meaola.

Lysine, methionine, tryptophan ma le threonine o se numera o amino acids. Faatasi ai ma vailaʻau vailaʻau, o le tele o le aofaiga o le tuufaatasiga o le vitamini D, vitamini A ma vitamini o le vaega B. O mea autu o le minerale ia e avea ma oloa e sili ona lelei o le iʻa: calcium, phosphorus ma le uʻamea.

E le gata i lea, e taua le matauina o le oloa maeʻa e aofia ai le 10% o le susu ma e na o le 2% fiva fila.

Auala e fai ai le fugalaʻau

Faʻaaogaina iʻa e faʻaaogaina e pei o le faʻamalaʻau mo le togalaau fualaau aina pe a uma le seleselega. Sa faʻataʻapeʻape solo le falaoamata i le 'upega tafaʻilagi, ona toe faoina ai lea o mea uma

Aoao atili e uiga i fugalaʻau.
O fuālaʻau, uʻamea ma le calcium e mafai ona teuina i totonu o le eleele mo se taimi umi, o lea o le a avea ai i latou ma ni mea e manaʻomia mo fualaʻau fualaʻau o le a totoina i le tautotogo.

Ae e mafai foi ona faʻaaogaina lenei faʻaaogaina i laau taʻitasi.

E faia lenei mea i auala eseese, faʻalagolago i le ituaiga aganuu:

  1. Potatoes Faʻamafanafana lenei aganuu e ala i le liligiina o le paʻu i lalo o laau taʻitasi. I le sikuea sikuea, ia le sili atu i le 100 kalama o le faʻaaogaina.
  2. Tomato. I lenei tulaga, e tatau ona faʻaaoga iʻaʻai i le faagasologa o le totoina o fatu. I lalo o togavao taʻitasi e tatau ona tuu le 20-40 grams o le faʻala.
  3. Fualaau aina. E tatau ona fafagaina le Apple, pi poʻo le paʻu 3 taimi i le tausaga. Afai o le laau e sili atu ma le 5 tausaga le matua, pe a ma le 200 g o le paʻu o faiva e mafai ona sasaa i lalo o le aʻa.
  4. Laʻau vao. I le 1m ² o le togavao vao e tatau ona e faia 100 g falaoamata, sili ile amataga o le tautotogo. I le tulaga o le totoina o vao - faaopoopo i ai le 50 g o le fuālaʻau i le lua i lalo o laau taʻitasi.
  5. Fugalaau fugalaau pulu. Fuga i le tautotogo i le fua faatatau o le 50 g falaoamata i sikuea mita o palapala.
O le faʻaaogaina o le fala o le ponaivi i le togavao e tatau ona tupu i na o le le lava o le phosphorus ma le calcium i le eleele.

O le mea lea, ae e te leʻi faʻaaogaina le suauu, ia e suʻeina le tuufaatasiga o lau palapala.

Afai ei ai se aofaʻiga masani o nei mea e faʻamalosi ai, ona faʻasaina lea o le fufuluina, a le o lea, o le a le lelei le lelei ma le tele o le seleselega, ae o le a faʻafeagai.

Tulaga o le teuina

E lua ituaiga o falaoamata: gaʻo (pe tusa ma le 22% gaʻo) ma le gaʻo (pe a ma le 10%). Faʻalagolago i le ituaiga, vevela ma le vevela i le taimi o le teuina, o le a suia le oloa i le vailaʻau faʻasolosolo (i se tulaga le lelei) i le uumi ma le le faʻaputuina. Sa faʻatautaia e saienitisi ni suʻesuʻega tuʻufaʻatasi na faʻaalia pe faʻapefea ona ese ituaiga o falaoamata ma se auala faapitoa e teu ai.

E te iloa? O le anchovy Peruvian o le ituaiga masani lea o iʻa e masani ona faʻaaogaina mo le faia o falaoamata falaoamata.
Afai e te faasaoina le paʻu o iʻa (o gaʻo uma ma le gaʻo) mo le 30 aso i le taimi masani (humidity) (8-14%) ma le vevela o le vevela o le 20 ° C, ole a faʻaititia le aofaʻi ole protein ole suauʻu ma le palatini palapito e 8-12%.

E le gata i lea, o le umi o le teuina o ia oloa, o le sili atu lea o le leiloa i le ituaiga o protein ma le polotini. I le faaopoopo atu, i le aluga o taimi, o le faateleina o le aofaʻi o le ammonia o loʻo matauina.

Afai oe teuina oloa i le le lelei o le vevela, ona faʻaitiitia lea o le leiloa o le polotini ma le porotini, ae o le tetee o le paʻu o le a matua faʻaitiitia. O le falaoamata o le falaoamata e maua ai le faʻamaʻiina o gaʻo gaʻo i le taimi e teu ai taimi uumi, ma o se tasi lea o mafuaaga autu mo le leiloa o le lelei o le oloa. Ma i le na o le tasi le masina o le aofaʻi o gaʻo gaʻo e faʻaititia e 30-40%!

Faatasi ai ma le faateleina o le vevela ma le vevela o le ea, o loo i ai se faaitiitia tele i vitamini o vaega B ma le PP o se vaega o le fugalaau.

E pei ona faʻaalia i faamaumauga o suʻesuʻega, i le maualuga o le vevela ma le vevela o le ea, o mea e fai ai le falaoamata e paʻu i lalo pe tali atu i le tasi ma le isi, ma o se taunuuga, o faʻataunuʻu o gaioiga e faʻasaʻolotoina: tuufaatasiga o peroxide, gaʻo gaʻo mama ma ammonia. O nei oloa e faia mai le fualaʻau "fili" mo laau toto, o le teuina umi o le taumafataga o iʻa e le fautuaina. Ua iloa e saienitisi i le sailiga o nei oloa o le a faasolosolo ina leaga i le tulaga o vailaau oona mo soʻo se ituaiga o teuina, ae o le sili atu le leiloa o le lelei pe a teuina le falaoamata i totonu o se potu e le lelei le vevela ma le maualalo o le ea (itiiti ifo i le 10%).