Laʻau

Davallia - foliga susulu ma aʻa malolosi

O Davallia o se mea e le masani ai. E tosina atu ai le gauai e le gata i lanu lanumeamata lanumeamata, ae faapena foi i le malulu o aʻa aisa lea e fausia ai se pulou ufi i luga o le ulo. O aʻa ia e foliga mai o laupega vaivai, o lea la e taʻua ai le fuga o le davallia o "lapiti po o squirrel paws."

Faamatalaga faʻatau

Davallia o le aiga o le igoa e tasi. O se faʻalaʻau epiphytic faʻatasi ma se pale paleni. O le laau e taatele i Asia i Sasae (Saina, Iapani) ma Europa (Canary Islands). I totonu o la tatou latitudes, ua tupu aʻe ai le alo o levallia e pei o se laau toto. I le siosiomaga masani, o le vao e oʻo i le maualuga o le 1 m ma le lautele e oo atu i le 1.5 mita, ae o le davallia maoaʻe e 25-45 cm le maualuga.

Davallia ei ai se mea e faʻafefiloi, meaʻai. O aʻa e ufiufi i le lanu enaena poʻo le villi. O se fusi malulu o laʻau ua vaneina luga e maualuga i luga aʻe o le palapala. O loʻo i ai se uʻamea e ufiufi e ufitia ai lau lanu lanumeamata. I tua o le laʻau o ni lanu enaena ma fatu.







Eseesega

O le aiga e tusa ma le 60 ituaiga, ae na o ni nai mea e faʻaaogaina i totonu o le faʻatoʻaga. Sei o tatou auiliiliga auiliili i sui nei.

Davallia canary tufatufaina atu i Europa i Saute ma Aferika i matu. O Fern o se faʻailoa faʻatasi ma le faʻafefeteina o aʻa. O le Rhizome ua ufiufi i lanu lanu enaena ma le au. Cirrus incisors e tupu i le 30-45 cm le maualuga, ma o le lautele e 22-30 cm. O lau paʻu e tuu i luga o le ala ma maua ai se foliga o le oval pe rhomboid. O laupepa e tu i luga o le umi (10-15 cm) o ni petioles. O le tele o palolo o loʻo i luga o laulaau pito i luga ma o loʻo ufiufi i se palanikeke.

Davallia canary

Bubble Davallia salalau mai Iapani ma Saina. O aʻa o lenei ituaiga o loʻo i ai se foliga lautele ma e valiina i le lanu enaena. O lapisi o le Cirrus e fulafula tele ma e 20-25 cm le umi ma 15 cm le lautele. E mafai ona vaaia laulaʻau i luga o laupepa ma tuʻuina atu ia ituaiga o meaola e matagofie tele.

Bubble Davallia

Davallia Fijian O loʻo i ai se paolo sili ona pogisa o le lanu meamata ma se mea e matala ai lau laulaau. O le maualuga o le vao lautele e mafai ona oʻo atu i le 90 cm. O le umi o lau paʻu e 30 cm, o loʻo faʻapipiʻiina i petiles o le paʻu o le filo, o lea la e talafeagai lelei mo le faʻatoʻaga lelei. O lenei meaola e taumafai e faatea ese laʻau tuai i tausaga taʻitasi ma totoina ai vine.

Davallia Fijian

Davallia o se mea eleelea ua salalau solo i Malaysia ma i le lautele o Ausetalia. O le laau e vevela, aʻa malolosi e ufiufi i villi. E tolu taimi e tupu ai lauusiusi 35-50 cm le maualuga ma 15-25 cm lautele. Laʻau faʻamalosi laina laina e aofia ai le paʻu enaena. I lalo ifo, i luga o le petiole lava lea e tasi, ua leai ni afaina, ua tupu tele lau lau. O laʻau e faʻapipii i le pito i luga o le petiole brown, e tusa ma le 25-30 cm le umi.

Davallia o se mea eleelea

Davallia faasalalauina - o se vao vao e iai mea manogi, laititi mama ma fulufulu fetolofi. E valiina ni petioles i se lanu samasama-lanumeamata, o luga o latou o laulaʻau lanumumu e tusa ma le 30 cm le umi.

Davallia faasalalauina

Ua faaipoipo Davallia o se ituaiga faʻapitoa. O le maualuga o le vao e le sili atu i le 25 cm. O aʻa Brown o loʻo ufiufi i le paʻepaʻe. I luga o le malamalama vayayas lanumeamata o se tafatafa tafatafa, fa-folia. O loʻo i ai i le fale le malosi o le teteʻe i le malulu ma e mafai ona e taumalulu i luga o le eleele i le lelei o le vevela.

Ua faaipoipo Davallia

Davallia e lima ona lau. O le laau e lamolemole, lauulu lanu-suka lanu. I luga o lanu lanumeamata lanumeamata e maamae, lanu lanu.

Davallia lima lau lau

Faʻafouina o le davallia

O le toe gaosia o le davallia e ala i le vaevaeina o le togavao ua manatu o le auala sili ona faigofie ma aoga. Vaevaeina le Vasega ma se faʻasolosolo o tagata matutua, lea o le a mautinoa ai le faateleina o le tuputupu aʻe. I le tautotogo, o le togavao ua maeʻa ona eli ma tipi i se mata mata. O le nofoaga o le tipi e faʻasusu i totonu o le malala manaia ma ua totoina se pana i totonu o se tamai fagu.

O se vao tele e mafai ona tipi i ni vaega i le taimi e tasi. Ua lava le tuua o le laʻau ola maloloina ma le 7 cm o le rhizome i vaevaega taʻitasi.

Aʻo faʻalauteleina le faʻataʻitaʻiga e le spores, e manaʻomia le tele o taumafaiga. Spores o loʻo i totonu o fatufatufiti, lea, pe a oʻo i le matua, avea ma le enaena po o le enaena. O lapisi lapisi e tafe mai se vai i luga o se laupepa ma malogo i se potu pogisa.

Mo le totoina, saunia se paluga mama i totonu o se ipu mafolafola. E tatau ona faʻamamaluina le eleele e ala i le taoina i totonu o le ogaumu poʻo le vela. Spores taumafai e tufatufa atu i luga o le fogaeleele. O le eleele o loʻo sosolo ma ufiufi i se ata (tioata). O le koneteina o loʻo totoe i se nofoaga susulu ma mafanafana.

I totonu o le 2-4 vaiaso, o le vaega o le totogo e tupu mai. O tamaʻi talavou e totoe i totonu o se falemafanafana mafanafana ma faʻavasegaina e le aunoa. O fualaau o le a saunia mo le toe gafa pe a uma le 2 masina. Laititi e manaʻomia le maualuga o le faʻamamafana, o lea latou te masani ai i le natura masani. Ua aveeseina fale puipui i aso taitasi mo le 15-20 minute, ma faasolo ina faateleina le vaitau taimi.

O vaega taʻitasi o le davallia e mafai ona maua aʻa ma atiaʻe taʻitoʻatasi. O le mea lea, o se aʻa po o se pepa tipi, tuu i totonu o eleele mama ma ufiufi i se ata tifaga, o le a le pine ae amata ona tupu.

Tausiga Tausi

O le tausia o le tavallia i le fale e le faigata tele. E tatau ona ia filifilia se mea manaia, ae aunoa ma le susulu o le la. O le a faia e windowsill i sasaʻe pe i matu.

Mo le totoina, ae le o le loloto, lautele ipu ma se papafiafia o le faalauteleina o le omea poo isi mea mo le alavai e faʻaaogaina. E mafai ona faʻafefiloi palapala ile:

  • turf land;
  • fanua laupepa;
  • moss sphagnum;
  • peat;
  • oneone.

Aʻo tumu le pusa i aʻa, na totoina le davallia, ma a tatau ai, vaevaeina i ni togavao. Pe a suia, e taua le faʻaeteete. Faʻafele lemu eleele ma sasaa le palapala i lalo o latou.

E fiafia tele Fern i le ea, e mafai ona faʻavevela le vevela i le 40 ° C. I le taumalulu, e fautuaina e tuʻuina atu se siosiomaga faʻaleleia, ae le faʻaitiitia le vevela i lalo ifo o le 15 ° C.

E manaomia e le laau le suāsusu masani ina ia le maeʻa atoa le palapala. O le suavai palapala e matua le manaomia lava. E tatau ona susu le ea (a itiiti ifo ma le 70%). E mafai ona e tuʻuina se faʻailoga i tafatafa o se tamai vai poʻo se punavai. Faʻaaogisi le kulimi susu i fata i autafa o le fern.

I le tautotogo ma le tau mafanafana, e mafai ona faʻaaogaina meaʻai faʻapitoa mo fualaʻau lanu meamata e faʻaleleia ai meaʻai. O loʻo faʻaaogaina faʻalua i le masina faalua.

O aʻafiaga ono tutupu

I le olaga o davallia, o nisi faafitauli e mafai ona tulaʻi mai e faigofie ona faʻafetaui pe afai e te malamalama saʻo i faailo a le laau:

  • mimilo ma le paʻu o laulaau lanu meamata;
  • lanu samasama ma le faʻagogoina o laulaau - le lava le susu;
  • o foliga vaaia o lanu samasama ma enaena i luga o laulaau - o le la;
  • telegese le tuputupu aʻe - tele le palapala eleelea.

Parasites (aphids, ticks, worms, whiteflies, scutes, thrips) e fiafia i le lanu lauusiusi o ferns. Mo le puipuia o meaola faalafua, e sili atu le vave faaaoga o iniseti.