I luga o le tele o faatoaga fafaga, e masani lava, o loo i ai se fomai vailaau e vaavaaia lelei le tulaga o manu.
A uma, o loʻo i ai faʻamaʻi e mafai ona faʻaitiitia le numera o povi.
E iloa lelei o le faʻamaʻi e sili atu ona puipuia nai lo le togafitiga, talu ai o le tele o tupe e mafai ona faʻaalu i vailaʻau mo lafumanu.
E mo le puipuia o faʻamaʻi lea o totogo uma e sili atu ona lelei e faia ai le puipuiga o meaola uma.
Lisiina i lalo o maʻi sili ona taatele o povi.
Brucellosis
O manu e afaina i le Brucella bacterium, lea e mafua ai le maʻi.
Brucellosis e le afaina ai se totoga faapitoa poo se lalaga, ae o le tino o le meaola, o le mea lea e matua matautia ai lenei maʻi. I le faaopoopo atu i le faatoilaloina o le manu, o le brucellosis e mafai foi ona auina atu i tagata e ala ile foia o siama, mucous membrane ma oloa na maua mai i le povi.
O le mafuaaga autu o lenei maʻi tulaga le mama. I fafo atu, e le mafai ona faʻaalia le faʻamaʻi, ae i le aluga o taimi, o le toilalo e mafai ona oʻo atu i le tino, lea e oʻo atu ai i le faʻasalaga ma le fananau mai o se tamai povi oti.
I le faaopoopo i lenei faailoga, ei ai isi, mo se faataitaiga, o le fausia o bursitis i luma o vae, ma luga o vae o le limas - hygroma ma le fao.
Brucellosis e tupu i ni laasaga se tolu: faʻapitoa, tausaafia ma tumau. O le togafitiga e masani lava ona faia e masani ai i vailaʻau faʻamaʻi, ae talu ai ona o le soymptomatic brucellosis, o manu e masani ona mate.
Toto
O lenei faʻamaʻi e afaina.
O le mafuaʻaga o le gasegase o le mycobacterium, ma o se isi ituaiga (tagata, vavao ma avian).
O lenei faʻamaʻi ua faʻasalalauina e ala i manuʻa ua pisia i le vaalele, e ala i le fesoʻotaʻi ma vaega ua afaina o le mucous membrane. O le felauaiga e mafai ona tupu e ala i le fafagaina lautele, otaota, vai, otaota, ma mea tausi lautele.
O le kanesa e le o vaaia i fafo, talu mai na te le tuuina mai ni faailoga. Ole maʻi e afaina ai le mama ma le fatu.
Afai o le maʻi mama ua taia ai le mama, ona amata lea ona le mautonu le manu, lea e faailoa ai le faaleagaina o le tagi ma le mama. Afai e aʻafia le inumaga, ona maua lea o le paʻu o le paʻu toto.
Faatasi ai ma se lapoʻa lapoʻa, o meaola latou te le maua le mamafa ma faʻavaivaia atili ai, e tutupu aʻe ai o latou lipine, latou te 'ai itiiti.
Ina ia iloa le i ai o laau o Koch i totonu o se meaola, e tatau ona tuʻuina atu le gaʻau bronchial, susu, urine poʻo feces mo le suʻega. Afai e afaina se manu, e tatau ona faʻaumatia ina ia puipuia ai le faʻamaʻi o povi ola maloloina. I le avea ai ma se puipuiga, e masani ona faʻaaogaina le faʻamaʻi pipisi o le tino o le tagata atoa.
Paʻu ma le gutu
O lenei faʻamaʻi vailaʻau, o le mafuaʻaga e mafua ai le siama o le RNA mai le aiga o picornoviruses. E televave le salalau, o le taimi e faʻaalu ai e itiiti ifo i le 2 vaiaso.
Afai e pisia le manu i le FMD, ona iai lea vave lava vave le vevelama faʻaalia manino ai le laulaufaiva, laugutu, uʻu ma pepe.
O le vevela o le ulavavale e masani lava ona sau mai le gutu. Pe a faʻafeiloaʻi foliga, ae o maʻi laiti e maua mai io latou nofoaga.
O faʻamaʻi vae ma gutu e mafai ona faʻasalalauina e ala i le fafagaina, faʻafesoʻotaʻi ma mea o le tautua o povi, faʻapea foʻi ma le faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo ma le mai. Afai e le o iloa le manu ma faʻamalolo i le taimi, atonu e ono maliu ona o le vave faʻaitiitia o le mamafa.
Togafitiga e tatau ona faia e se fomai manu e ala i le tuiina o sauniuniga antiviral ma le le totoʻa i le tino o le povi. vavae ese le manu mai le lafu manufaʻapea foʻi ma le faʻalelei lelei o le nofoaga o loʻo nofo ai le povi maʻi.
Ina ia puipuia mai faʻamaʻi, e tatau ona tui le lafu atoa i le sauniuniga tatau i le taimi, ma ia tausisia tulafono uma mama ma le mama.
E malie foi le faitau e uiga i ituaiga povi sili ona lelei o povi.
Leukemia
O le mafuaʻaga o le faʻamaʻi o lenei maʻi o se vailaʻau o le leukemia. O povi maloloina e ono mafai ona pisia i le kanesa mai manu mamai.
Leukemia e mafai ona alu i ni tulaga se lua: enzootic ma sporadic. O lenei faʻamaʻi e mafai ona aʻafia uma ai manu matutua ma tamaʻi mamoe, na o le pau lava le eseesega o loʻo i le ituaiga o leukemia.
Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona gasegase tamaʻi maʻi mai le laumusis ma le kanesa o le gasegase, ma o paga matutua e mafai ona mafatia mai le talavou. I soʻo se tulaga, o le lukimia e afaina ai totoga uma o le manu, ma maua ai ni maʻi i vaega eseese o le tino.
E mafai ona iloa se faʻamaʻi e ala i se suʻega toto. Mamai manu le mafai ona togafitia, ua vave ona auina atu mo le fasiga.
Ina ia puipuia ma maua le kanesa, e tatau ona tui uma manu mai le tui o le tui, ma o le asiasiga taimi ma le asiasiga o manu mo le i ai o se siama e tatau ona faia. Afai e iloa se manu maʻi, e tatau ona vavae ese vave mai le toʻatele o tagata.
Gastroenteritis
O lenei faʻamaʻi o uiga ia o tamai povi na siitia mai le susu i fualaau faisua po o pe a fafagaina i latou e le lelei le fafaga. O le tele o taimi, o manu e maua i le gastroenteritis i le tautotogo ma le autumn.
I le tautotogo, o povi ma tamai povi e mafai ona 'ai faatasi ma le mutia i le eleele ma i le tautoulu, pe a paʻu le vevela, o le vailaʻau vailaʻau o le mutia e sui.
O faʻamaoniga autu o le i ai o lenei faʻamaʻi o le manava, le lava o le gaioiga ma le suimui i se meaola. E masani lava le manu e le oʻo lava i ona vae .
Afai e maʻi le tamai povi i le gastroenteritis, ona le mafai lea ona fafagaina 1 - 1.5 aso talu ona iloa le faʻamaʻi. E tatau ona tuʻuina atu se fagalaʻu pe o le suauʻu laʻau poʻo le tuʻuina i le 50 - 80 ml faalua i le aso.
I le vaitau o gasegase o meaola e manaomia ona inu pupuʻu o salu poo ofe o le oat. E mafai ona e fafagaina le vaomago lelei poʻo le oatmeal.
Anthrax
O le mafuaʻaga e mafua ai lenei faʻamaʻi pipisi e sili ona lamatia, o se siaki paʻu e pei o se tootoo. Faʻapipiʻi i totonu o le tino, e faʻamaonia e le siama le pala ma capsules, lea e vave ona salalau i le tino atoa.
O le anatera e mafai ona salalau tuusao mai le tino o se manu maʻi, talu ai e tele naua le paʻu i lenei manuʻa matala. E le gata i lea, o le anthrax spores e mafai ona maua i luga o mea na maua mai e se manu mamai, o lea e tatau ai ona togafitia ma le faʻaeteete pe a uma ona maua se maʻi ile povi.
Anthrax e faʻaalia i le vaitau. O le faʻamaʻi pipisi e pau i luga o le taumafanafana, pe a faʻaalu e manu le tele o aso i luga o laʻau. I le vaega atoa o le tausaga, o faʻafitauli o le anthrax faʻamaʻi pipisi.
I le taimi muamua, o le maʻi e fai faalilolilo, ma e mafai ona faʻaalia i se aso - tolu poʻo ni nai itula pe a uma ona ulufale atu le paʻu i le tino. O faailoga taua o anthrax oso i le vevela o le tino, gasegase gase (pepa o le intestinal), foliga vaaia o le fulafula i le tino (pepa carbunculosis).
Faailoga masani o se faaitiitia o le gaosiga o le suāsusu, taofiga o le pulu, se mūmū mūmū o susu, ma le susu o loʻo faʻamautuina foi i vaʻa.
Mo togafitiga, e faʻaaogaina ai se serum faapitoa, lea e faʻaaogaina ai le polokalama puipuia. O togafitiga e aofia i le faʻamavaeina o manu mamai i le tulaga o faʻamaʻi pipisi, faʻapea foʻi ma le faʻafanoina o nofoaga uma ma le suia o nofoaga.
Mastitis
O lenei faʻamaʻi pipisi e afua ai le afaina o mamanu mammary i povi. O le mastitis e taatele i tamaʻi povi ua faatoa amata ona felafoaʻi.
O mafuaʻaga autu e mafua ai mastitis o tulaga le mama, o le sese o le faʻamalosi. O le i ai o mastitis e mafai ona fuafuaina e le susu.
Afai ei ai ni meaola palatini i se povi, o le mea lea o le mea autu o le faʻamaʻi. Ma i le taimi foi o le mastitis, e agi ai le u, e alu aʻe lona vevela, ma vaivai le povi ma le faʻavaivaia.
Le togafitiga o mastitis e te manaʻomia ai apalai o le a fasiotia ai siama uma lava o mafuaʻaga o mastitis. Ina ia puipuia le faʻaalia o le faʻamaʻi, i taimi taʻitasi aʻo leʻi faʻafefe, e tatau ona fufulu le uʻu i se 'ie na faʻafeu i le vai mafanafana.
Dyspepsia
O lenei faʻamaʻi o uiga ia o tamaʻi povi. O loʻo i ai le fomaʻi ona o le le lelei o le fafagaina o le tamaititi, ma e mafai foi ona auina mai se povi-tina o loʻo maʻi i le mastitis.
E lua fomaʻi o le dyspepsia: faigofie ma taʻavale. I le tulaga muamua, e foliga mai ua atuatuvale le manu, e le lelei, e toetoe lava a le tu i luga ona vae, ma taumafai foi e tui lona manava.
I ni nai aso talu ona amata faailoga muamua o le manava o le povi e amata.
Toxic dyspepsia e masani lava ona tupu i tamaʻi pepe faatoa fananau mai. I le taimi lava lea e tasi, e taofi le meaʻai, 'ua vaivai, ma ua paʻu le vevela o le tino. A mavae sina taimi, e amata ona maua le manava o le manu.
E sili atu ona faigata le fofoina o lenei fomaʻi o le dyspepsia, ma o le togafitiga e sili atu le leaga nai lo le tulaga o le naʻo le dyspepsia. I taimi o togafitiga, e tatau ona e faʻatumu le leai o ni elemene, lea na mafua mai le manava. O le mea lea, e tatau i tamai povi fofo masima, faʻapea foʻi ma le tuʻuina atu o vailaʻau vaiinu.
E tatau foʻi ona tuʻuina atu vailaʻau i manu. O le puipuiga e aofia ai le tausisia o tulafono o le fafagaina o tamai povi, faapea foi ma le tausia o tulaga mama.
Esophagus occlusion
O povi e maua lenei ituaiga o maʻi ona o le 'aiina o fualaʻau. A aʻafia se faʻafefete i se meaola, o le mea muamua e fefe le manu, faʻavaivaia lona ulu, toso lona ua, gutu faʻataunuʻu.
A maeʻa ona e vaʻaia ua fulafula le 'alaga tauagavale, o le fulafula e tupu tele. E mafai ona e maitauina e masani lava ona manava le manu, ma o le fatu e masani lava ona masani. E i ai faailoga o le sisi. O le mea lea, a o le le amanaiaina le fesuiaʻiga, atonu o le mea lea e faigofie ai ona tape le manu.
O aʻa e mafai ona pipii i le pito i luga ma lalo ifo. I le tulaga muamua, o le aʻa o le aʻa e mafai ona maua e le lima, ma i le lona lua, e tatau ona e faʻaaogaina se pulupulu paʻu, lea o le a aʻafia ai le aʻa i le manava.
Muamua lava, e tatau ona e avatu le povi e inu ai le suauʻu manogi e faʻaitiitia ai feeseeseaiga. Ina ia puipuia le vevela, aʻo le i fafagaina, e manaʻomia ona totoina aʻa, ma ia aua nei aumaia manu e fafagaina i le mea latou te totoina ai pateta, kāpeti po o beets.
Vaavaai le tulaga o lau povi ina ia mafai ona e iloa ma fofo se gasegase mafai i le taimi. A le o lena, o nisi faʻamaʻi e le gata ina ave le ola o lau manu, ae e taia foi oe.