
Komepiuta ua leva ona lauiloa i le faitau aofai o itu eseese. Masalo, na o tagata paie e le ola kukama i lo latou fale taumafanafana.
Na o ni nai fatu, toto i le eleele, ma o le ae saunia i lou aiga ni kukama suamalie, suamalie, ma le manogi mo le taumafanafana atoa, ma e oʻo lava i le salting!
O le autu o le tusiga o aso nei: fafagaina o totoma vine i le fale ma totonu o le togalaau. Tali fesili: pe faʻapefea ona fafaga fuamoa fualaau i luga o le faamalama ma totonu o le fale koli?
Uiga o kukama
E toatele e manatu o le kukama e le aoga fualaʻau, aua e tele vai i totonu.
E moni lava, e 95-97 pasene le vai, ae e le faigofie, ae o le "vai ola", o loʻo aofia ai suauu minerale o le potassium, magnesium, calcium, phosphorus, iodine.
O nei masima e fesoasoani i le fatu, ate ma gaʻo galue. O le suavai mai kukama o se mea manaia tele mai le natura, o le taumafaina i aso taitasi o lenei fualaau aina o le a fesoasoani i le aveesea o toxins ma le tui.
Kukama - monoecious, cross-pollinated plant. O pi, pulupulu, lago e mimilo ona fugalaau. O le faateleina o fua o le gaosiga i totonu o le fale laufanua e tasi po o moega togalaau e manaʻomia ona totoina ni ituaiga eseese.
E i ai foi ituaiga kukama; o nei laau e le manaʻomia le fesoasoani a iniseti e tuʻuina ai fua.
Vaitau o le matua
E tusa ma le fua o kukama ua vaevaeina vave tuai (40-55 aso mai germination atoa i fualaau aina), afa o vaitau (55-60 aso) ma tuai (60-70 aso ma luga) vaega.
Manaoga mo le tuputupu aʻe o kukama
O kukama tuputupu ae e le o se galuega faigata tele, ae o lenei fualaau faisua e iai manaoga faapitoa. Kukama alofa i le malamalama, susu ma le vevelaO nei fualaau faisua e matua faigata i le vevela, latou te feoti mai le malulu.
O totoga e tatau ona totō i le laufanua pe a uma ona vevela le ea ma faaopoopo i le 15-17 tikeri, i le vevela ma le 15 tikeri ma lalo ifo o le tuputupu ae o kukama e faʻagesegese lemu, ma faʻatasi ai ma le 10 tikeri e taofi atoa.
O le mea sili, o kukama e atiina ae ma ola i se vevela o le ea faatasi ma le 25 ma le 30 tikeri ma le maualuga ole aiga ole 70-80 pasene.
Manaomia o le eleele
E mafai ona e totoina kukama i soo se eleele, ae sili atu le filifilia o se eleele lafulemu, vevela, ma le mataʻu ma le eletise le taua. O kukupi e le taliaina toleniga eleele, o le mea lea pH e le tatau ona i lalo ifo o le 6.5.
Tagata e manaʻomia
Kukama o le a ola lelei i luga o le siʻi, kapisi, tomato ma pateta togalaau. Kukama o le a le tupu i luga o moega, lea o le tausaga ua mavae na ola ai fatu, paluka, zucchini poʻo squash.
Metotia tuputupu ae
O le auala taatele o le totoina o kukama o faʻaaogaina o greenhouses poʻo isi mea e ufiufi ai ata. I totonu o se kiona, e ola lelei kukama i le eleele mai le faʻafefiloi o le suauu ma le humus. Manaoga autu - fufulu suavai i vai mafanafana, felelei, fafagaina ma faʻamaʻa, ae le o loloto, ona o aʻa o kukama e tu i lalo.
E masani ona ola totoa i le malae vaʻavaʻai, ae faʻamalosia le malupuipuia ma se ata tifaga poʻo isi mea e ufiufi ai e puipuia ai fualaau aina mai le tau malulu.
Faʻasa
O le maua lelei o le seleselega o kukama manaia e le mafai ona galo e uiga i le fafaga. I le taimi muamua, pe a uma ona faʻavasegaina, e le mafai ona faʻafefeteina tele ina ia le aʻa le aʻa. O le vai mo le faʻavaivai e tatau ona mafanafana (22-25 tikeri).
O le le lava o le susu e afaina ai le tofo o fualaʻau - o kukama e leaga tele. Ina ia maua se seleselega tele, e taua tele le faʻafesoʻotaʻi faʻasusu ma isi laei, e faʻafefiloi ai le palapala ma ni fomaʻi eseese.
Fertilizers ma faʻamaʻi
O le laei pito sili o se taimi taua tele mo laau toto, aua e le mafai e le au fai togalaau ona le faʻaaogaina le mea faʻapitoa e tatau ai mo lenei mea totō ma nai lo le teu faʻamalosi kukama i le foliga o se pulu poʻo se mea faʻafefete.
Seia vagana ua totoina kukama, leai se mea e tatau ona faʻapalapalaina ai palapala, ona o se faasiliga o suauu oona e afaina i laau. A e saunia se moega kukama e mafai ona e faia na o le pala.
O le a le mea e fafagaina ai totoma totō?
Kukama alofa i meaʻai ma mea faʻapitoaAe o vailaʻau faʻamaina e aʻafia ai lenei fualaau faisua I luga o le taimi atoa o le fualaau aina e tatau ona avea ma nai fafaga. Fafagaga aʻa (faʻaaoga i le palapala) ma foliar (togafiti faʻamalosi).
O le uluai fafagaina o fualaʻau totō o loʻo faia i le gaʻo-oona poʻo le faʻalalauina o minerale. 15 aso talu ona tulaʻi mai. E mafai ona e fufuluina le eleele ma le eletise o loʻo iai fugalaʻau (mullein, faʻafefe i le vai 8-10 taimi, poʻo le moa moa, faʻaalu 15 taimi).
O le laei lona lua e manaʻomia ona faia 10-15 aso pe a maeʻa, pe a amata ona totogo kukama. E mafai ona avea ma paluga o le 20 kalama o le potassium pati, 30 kalama o le ammonium nitrate ma le 40 kalama o superphosphate.
O lenei paluga ua fuafuaina mo se pakete e sefulu lita. Afai e na o le superphosphate i le lima, e mafai ona faʻaalu i le vai (2 sipuni tele i le 10 lita) ma sasaa i luga o kukama.
O laei pito i luga o lenei ituaiga e lelei i le mafanafana o le tau, i le timu timuga faʻapipiʻi mago e fautuaina, mo se faataitaiga, faʻamafu lefulefu o le papa kukama i le fua faatatau o le 1 ipu o le apa i le 1 sikuea sikuea o le eria.
O le fafagaina lea e tatau ona faia faʻatasi ma se vaitaimi ile 7-10 aso. I le taimi o le fuaina o kukama e manaomia ai le potassium ma le maika, faapea foi ma le eletise ma vaega o le sulfur. Ina ia iloa po o le a le elemene o loʻo misi lau kukama, ia tilotilo lava i foliga.
E faʻafefea ona fafagaina le kukama o fualaau aina ina ia avea ma ni meaola? Faatasi ai ma le le lava o le potassium, o le fua o le seleselega ua faaitiitia, o le tuuina atu o fualaau faisua ua leiloloa, latou te ave le foliga leaga o se ipu ma se mea lamolemole. Afai e le lava le malosi o le eletise i le palapala, e faʻamafiafia le kukama i le au ma le mimiti i le pito. Faatasi ai ma le le lava o le palasio i le eleele o kukama, e malogo fugalaau ma oti ai ovaries, o le puipuiga ua alu i lalo, ua amata ona pagatia laau.
E faʻamamafa le eleele i le calcium, i totonu e mafai ona nutimomoia fuamoa. Fagalaʻau o minerale i le taimi e fua ai vine e sui mai luga o laʻei mai Uurea (50 kalama i le 10 lita o le vai) ma le potassium (2 punetini per 10 lita o le vai).
E masani lava, e faʻaogaina e le faifaatoaga fualaʻau o laʻau, lea e aofia ai laumei, laumei ma isi vao, e pei o le faʻasusu. O le mutia ua sasaa i le vai ma ua iai i totonu o le la i le aluga o le vaiaso, ua faia le sua i le fua faatatau o le 1: 5.
E faʻafefea ona fafagaina le kukama i le fale? Talu ai nei, na lauiloa ai le lauiloa tele totoina le fefete o meaʻai po o falaoa falaoa, o lenei auala e faʻaaoga lelei e le tele o fai togalaau. Laʻau pito i luga o fualaau faisua e tatau ona tuʻufaʻatasia ma le foliar, o lona uiga, faatasi ai ma le togafitiga o laau toto ma le vaifofo.
Faʻaaogaina o kukama ma fualaʻau o loʻo i ai le vailaʻau, toe faʻaleleia ai laau totō, e puipuia ai le samasamaina o laulaau, faʻaleleia le gataifale ma le gaosiga.
Pe a fesoasoani tele se numera o ovaries i le lalaga o luga o le meli. Ina ia faia lenei mea, 2 sipuni tele o le meli e solo i le 1 lita o le vai. Laʻau e faʻapipiʻiina i lenei vaifofo e tosina mai ai pi, o le numera o ovaries o loʻo faateleina, ma o latou fua o loʻo faateleina.
Faʻasalaga lelei, togafiti ma togafitiga, faʻapea foʻi ma le faʻalaʻau mo fualaʻau totō i le fale, o kukama i le laulau o le a fiafia ia te oe i vaitau uma.
Matou te faʻamoemoe o la matou fautuaga ma fautuaga o le a fesoasoani ia te oe e faʻateleina fualaau faisua!
Mea aoga
Siaki isi isi mea fesoasoani o le kukumba:
- E faapefea ona ola i luga o le windowsill, faapaologa ma e oʻo lava i le fogafale lalo?
- Fautuaga mo le tuputupu ae i ni pusa eseese, aemaise lava i totonu o ipu mama ma pati.
- Suʻe aso e toto ai le faʻatatau i le itulagi.
- O a mafuaʻaga e toso ese mai ai laau toto ma o a aʻafiaga e aʻafia ai?
- O mealilo uma o sauniuniga o fatu aʻo lei totoina ma totoina vine.