Laʻau i totonu

Aisea e le fuga ai le ulu ma le mea e fai i le fale?

A masani ona feagai le faifaatoaga fugalaau fugalaau ma le faafitauli i le le lava o le fugalaau, pe a totoina e le laau na o laulaau.

O le mafuaaga autu e le talafeagai le tausiga.

O mea e manaomia e faʻatinoina i le gippeastrum, ua fulafula, faitau i lalo.

Manaoga autu mo le tuputupu ae o le sulu

O le aʻa o le hippeastrum o le aniani ma aʻa o le tele lapoa. Latou te le oti i le vaitau o le malolo, ae faʻaauau pea ona faia galuega o meaʻai. A filifilia le gafatia mo le totoina, e tatau ona amanaia lenei uiga.

O le mea aupito sili ona lelei, o le gippeastrum o le a atiina ae i se vaituloto vaapiapi. O le mamao sili ona lelei mai le puipui o le ulo i le pusa e 3 cm. E taua foi le mafaufau i le loloto o le pulu i le eleele. E tatau ona tulaʻi i luga aʻe o le palapala ile 1/3. O le faʻapipiʻiina o paluga e le tatau ona faʻapipiʻi. E sili atu le faʻatali seia maeʻa, ona faaopoopo lea o le tele o le tele o le fanua.

Laufanua mo le laau e tatau ona lelei le manava, manava, ma le eletise.

Mo le totoina o laau toto, e mafai ona e suʻe le faleoloa faleoloa mo tumutumu aganuu, pe faʻafefiloi oe i se fua faatatau o le 2: 1: 1: 1:

  • eleele maso;
  • peat;
  • oneone;
  • compost

O se mea e manaʻomia mo le tulaʻiina o le faʻavaivai. I le pito i lalo o le ulo e te manaʻomia e faia ai se numera talafeagai o lua faʻavaivai. Aʻo leʻi faʻatumu le tane i le paluga o le palapala, ia tuʻu se vaega o le 1-2 cm o le tele o le uamea poʻo le perlite i le pito i lalo. A o lei totoina, e muamua le susu mo le 1 itula i le vai vevela (+ 40 ° C) ona togafitia lea ma Fundazole e puipuia ai mai faʻamaʻi fatu.

O le maualuga o le vevela mo le vailaʻau e + 20 ... + 30 ° С. I le taumalulu, e mafai ona faʻaititia le vevela i le + 18 ° C.

E taua! Faʻafeinu malosi i le taimi o le feanu o le gaʻau e faʻaosoina ai le atinaʻeina o le laumei lanumeamata i le afaina o le fuga. O le laau e mafai ona faʻafefe fugalaau.

Ia Tesema, o le sulufaʻi e tuʻuina i luga o le faʻamalama o le faamalama. I le taimi na tuʻuina atu, o nei sui o le fugalaau o loʻo i ai i le malologa, o le mea lea, i nisi faʻataʻitaʻiga atonu e leai ni laulaau. E le faʻataʻavaleina seia oʻo ina faʻaalia le fuga fugalaau.

Mai lava i le taimi e paʻu i le maualuga o le 10 cm, o le suāsusu e seasea ona faia ina ia mafai ai ona taofia le faʻasaina o le comy, ae leai. E sili le tuʻuina o le vai i luga o le pito o le ulo pe sasaa atu i totonu o le apa. O le mea autu e le o le fufuluina o le siʻi. Faʻateleina le maualuga o le susu, faia o le faamamaina tasi i le vaiaso. A maeʻa pe oʻo i le taimi, o le totoga o le toto e amata ona faʻaleleia atili le laumei lanumeamata ma totō le fugalaau, lea o le a totogo i le tausaga a sau. I lenei laasaga, e taua le faʻamautuina o le eleele ile 50%.

A oʻo i le maualuga o le 15 cm le laʻau e mafai ona fai muamua le fafaga. I lenei laasaga, e manaʻomia le fugalatini masima phosphate. I lenei itu, o le a lelei le tafu o le afi po o le superphosphate. E faʻamamaina le pefu i le vai (3 punetimita i le 1 lita) pe faʻaopopo i le pepa malogo 1 tbsp. l i luga o se laau, faʻafefiloi ma le pito i luga o palapala.

Aoao atili e uiga i le totoina ma le tausia o le sulufaʻi i le fale.

Superphosphate e tatau ona faʻafefeteina i le vai, aua e faʻaumatia i le malogo mo le umi, ma o le laau e le lava meaʻai. I le 1 lita o le vai faaopoopo 1-2 g o le paʻu. E faʻaaogaina fugalaau i vaiaso uma i le taimi atoa mafanafana. I le aso 20 o Aokuso, latou te taofi le faʻamalolo ma le faʻamamaina o laau. Ua siitia atu i se potu malulu.

Faʻalagolago i le ituaiga, e mafai e le lappeastrum ona lafoaia atoa laulaau ao leʻi oʻo i le malologa. O lenei vaega e amata mai le faaiuga o Aokuso ia Oketopa-Novema. I le vaega o totoe, o le suāsusu e le o faʻatinoina pe o loʻo faʻatinoina i le masina, e faalagolago i le vevela.

E i ai foi le filifiliga o le totoina o laau e aunoa ma se nofoaga malolo. I lea tulaga, ua saunia e Hippeastrum le faʻamafanafanaina o le mafanafana taʻitasi tausaga, faʻafefe pei o le eleele e mu, ma fafaga. I lalo o ia tuutuuga, e mafai e laau ona ulu atu i le fua o le fugafaalua i le tausaga.

I le taumafanafana, e mafai ona e faia ni meaʻai i luga o le avanoa. I luga o le ea, faatasi ai ma se vaega tele o mea taumafa, o le a totoina lelei laau, ma o pamu e fausia ai le tele o tamaiti. Ia Setema, o fugalaau e toe foi i totonu o le tane, ona toe foi lea i le fale.

Suʻeina o laau totō e faia i tausaga taʻitasi tasi le masina pe a maeʻa le fuʻaina poʻo le tasi le masina ae leʻi tuʻuina le malologa. E le mafai ona taofiofia le toe gafa. I ia tulaga, e tatau ona suia le 3-5 cm o le palapala i totonu o le ulo. Ua totoina laau i le vavaeeseina o le tama teine ​​mai i tamaʻi matua pe a oʻo i le 2 cm pe sili atu. O le auala lona lua o le toe gaosia o le palola ma le gaosiga o fatu. O lenei aafiaga e sili atu ona faia i fafo.

E taua le malamalama o le fatuina o fatu o le a tele se malosi mai le tino o le tino ma faʻavaivaia aʻa, lea o le a aʻafia ai le lelei o le fuga i le lumanaʻi. E totoina fatu i le taimi lava e uma ai le seleselega. O le polokalame o le germination e faʻataʻitaʻiina, e pei o so o se fualaau.

A maeʻa le totogo o laau toto, ona sii lea o le sulu i luga o le faamalama ma susulu le vevela o le ea i totonu o le potu i totonu + 23 ... + 25 ° С. O laau laiti e le manaʻomia se taimi malologa. E mafai ona e fafaga faʻatasi i le masina i le pepa vai. O le laʻitiiti laʻitiiti ma soo se metotia o le toe gaosia e ulu atu i le vaega o le fugalaau o le 2-3 tausaga.

O togafitiga puipui e faʻatautaia taʻitasi i le tausaga. Mo le faia o lenei mea, e mafai ona e faʻaaoga le phytosporin e tusa ai ma faatonuga + faʻaopoopo i taimi taʻitasi e pei o se fafie fafie fafie i se mea malogo. E taua tele le faia o galu ao le i toe totoina mai eleele tatala e tapunia ma leaga.

Vaega o le vaitau o le vavao

O le fugalaau e amata mai le 2 i le 3 masina. I le faaiuga o le taimi o le malologa, e tosoina ai e le laau se puipui, o lona maualuga e mafai ona ese i le va o le 35-80 cm. I le pito o le 'au o se fugalaau tele pe faʻapipiʻi. Fugalaau e aoina i vaega laiti o le 2-4 fasi vaega.

Pepa o le Peraimeri, e fuafua i le eseesega:

  • paʻepaʻe;
  • lanu piniki;
  • mūmū
  • moli;
  • pogisa mumu

E te iloa? O le aiga e sili ona vavalalata o le sulufaʻi o le lalelei ma le lalelei e matagofie. O nei laau totō e mafai ona faʻaputuina mea oona i totonu o latou pusa.

Stamens lapoa ma lapisi samasama. Alu i tala atu o tuaoi o le fugalaau.

Aisea e le fuga ai le ulu ma le mea e fai i le fale?

O sina mea itiiti lava i le tausiga o le laulaʻau e mafai ona avea ma se mea e taofia ai le faʻavaeina o le ponuncle.

Leai se faasee

Talu ai ona o loʻo i ai se vaega itiiti o le eleele i totonu o se fagu e iai le laʻau, e vave lava ona tosoina mai ai le suka i luga o le sisi, ma afifi ai le faʻapala atoa ma aʻa faaopoopo.

I lenei tulaga, o le fofo o se faanatinati vave i totonu o se fagu tele. Filifili maualuga pusa lapisi i le 3-5 cm.

Le lava le faʻamalo

Mo le faʻavaeina o le agavaʻa o le gafa e manaʻomia ai se aofaʻiga o mea faʻapipiʻi-fulufulu. O le sili atu o le superphosphate i le vao.

O le fugalaau atonu foʻi e toesea pe afai e saʻo le filifilia o fomaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, latou te aofia ai le nitrogen. I lenei tulaga, o loʻo i ai le faʻavaveina o le lafoaia o laulaau, ae le o le gaʻo. E le gata i lea, o fuālaʻau faʻamalosi e mafai ona amataina ai le atinaʻeina o faʻamaʻi faʻaleaga.

E te iloa? Na maua e Hippeastrum lona igoa ma na amata ona avea o se ituaiga eseese mai le tele o mea na tupu i le 1821, ae o faʻamatalaga o ia laau toto e tupu mai le 1737. Na molia lenei mea i le sese o Karl Linnaeus, o le na faaigoaina amaralis ma le sulu i se ituaiga e tasi.

A maeʻa ona faʻafoeina le faiga faʻafeagaiga e tusa ai ma le fuafuaga o loʻo i luga, e le tatau ona e faatali mo le fuga i le tausaga lava e tasi, aua o le a manaʻomia e le laau le taimi e faʻatamaoaigaina ai ma meaʻai ma le laupepa o le ponuncle.

Tulaga le saʻo

O Hippeastrum o le a le fausia se pa i lalo ifo o le vevela. Aganuʻu e manaʻomia le vaʻavaʻai manino i le va o le malologa ma le tuputupu ae o le vaitau. I le taumafanafana, o le a le mafai e laau ona ulu i le vaega o le fugalaau i le vevela i lalo ifo o le 20 ° C ma le maualuga ma le maualuga, e silia ma le 70%.

Hippeastrum e le manaʻomia le faʻaleleia. E le o faia i totonu o aso vevela vevela. O le maualuga o le taumafanafana mo le germination o le peduncle e + 23 ... + 30 ° C i le faʻamamafana o le 60-70%.

Tele lapoa

E telē tele le tele o le tanisa e mafai foi ona avea o se vaega i le le lava o lanu.

E totoina e le laau uma meaʻai e ola ai:

  • le pulufana lava ia;
  • aʻa faaopoopo;
  • tama teine ​​teine;
  • vaega eleele.

I luga o le fausiaina o le puipui, e le lava lona mana.

I lenei tulaga, e tatau ona e faʻatali seʻi oʻo i le maualuga ole maualuga, pe a leai, e tatau ona e filifilia le gafatia e tusa ai ma aʻafiaga. O le mamao sili ona lelei i puipui o le ulo ma le pito i lalo o le pusa e 3 cm.

Pulu i totonu loloto

O le pulu e tatau ona faʻamatuʻu i le palapala ile afa poʻo le kuata kuata. I le tasi itu, pe a totoina, e foliga mai e le talafeagai lenei mea ma o le a paʻu i lalo.

E taua! Pe a totoina, ia vaevaeina i le mafaufau le pulu i totonu o le 4 vaega ma faʻaaogaina le 25 poʻo le 50% e faʻatatau i le tele o mea totō.

Ae, o le laau toto, faʻalauteleina ma faʻaleleia aʻa, o loʻo taofia i totonu o le ulo, ma o le vaega pito i luga e le o lalo ifo i le eleele ma e itiiti ifo i lalo ifo o le osofaʻiga e faʻamaʻi.

Leai se taimi malolo

Hippeastrum e manaʻomia se taimi e malolo ai, a leai o le a le mafai ona toe faʻaleleia pe a uma ona fuga ma o le a le ulufale i lenei vaega i le tausaga a sau.

Aʻo leʻi ulu atu i le vaega o loʻo moe, e tatau ona faʻatagaina laau e tuʻuina fugalaau, ma toe faʻafoʻisia mea leaga o meaʻai. I le taimi lava e uma ai le fuga, e le suia le tulaga tuputupu ae. O laʻei pito i luga ma le susu e aumai i le eleele e tusa ai ma le mea tuai. E tasi le masina mulimuli ane, latou te le toe faia uma nei manipulation.

Fualaau o fatu, pe afai o laau o loʻo i luga o le eleele, tuʻu i le mea e tapunia - aveese. Lafoaʻi ma le uila e naʻo le taimi e amata ai ona oti, suiga o le la ma le maumau. Afai o laulaau e tumau pea le pala, o lona uiga e matua le tatau lava ona aveeseina e oʻo lava i le taimi malolo.

O le mea sili o le faʻaitiitia o le vevela ma le faapaologa o vaega ina ia le alu le laau i le tuputupu ae. Faʻaleleia o le eleele i le taimi o le malolo e mafai ona tupu faʻa-tasi i le masina pe leai foi pe afai o le susu i totonu o le potu e sili atu nai lo le 70%.

Faamai po o mea faalafua

O le mafuaʻaga o le tuai i le fausiaina o le limasiga atonu o se faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi ma mea faʻamaʻi.

O se tasi o maʻi aupito sili ona lamatia mo le vavaelaʻau o le staganoporosis (mumu mumu o goto). O faʻamaoniga muamua o lenei maʻi o mumu mumu ma sulu i le pito i luga o le pulufana o loʻo o ese mai le eleele. E faasolosolo ona salalau le faʻamaʻi i le eleele.

Pe a iloa uluaʻi faailoga, e tatau ona togafiti ma le faʻaeteete le naifi malosi i le ava malosi, toso ese le laau i fafo o le ulo ma tipi ese vaega uma ua afaina, ma tago atu i le 0.5 cm o mea ola maloloina e faʻataʻatia ai. A maeʻa lenei faʻamalosi, o fasi pepa uma, o le pulou lava ia, e tatau ona paluina i le faʻafefiloi o Fundazole ma le pefu laupapa (1: 1). Faʻapala se palapala fou, faʻamaʻi i se vevela o le 1% o le manganese ma faia se faʻaopoopoga vave. Toto le pusa i lalo o lenei togafitiga e tatau ona maualuga maualuga. O le a maua ai se avanoa e pulea ai lona tulaga. A oʻo mai le lamatiaga o le toe faʻaleleia, e mafai ona e faʻatumu le aofaʻiga manaʻomia ole palapala.

Anthracnose ma ua leva ona tupu mai le paʻu i lalo o le tulaga o le galueaiina i fanua tatala. O le mafuaʻaga o faʻamaʻi o faʻamaʻi o le fungal spores, lea e vave ona salalau ma le maualuga o le timuga. O le fomaʻi e vave ona feaveaia e le matagi, faatasi ai ma le fesoasoani a iniseti. Faʻaauau le alualu i luma vave i le i ai o le faʻaaogaina o masini i laau ma le le lava o le pasa.

Faailoga muamua:

  • pogisa pouliuli i laulaʻau ma pulu;
  • leiloa o le tauvaga.

O le laasaga muamua o le aveeseina o vaega uma na aafia o le laau. Ona togafitia lea o le palapala ile 1% o le fofo o le Bordeaux ma le pefu o faʻataʻitaʻiga uma lava e maua i le Fundazole e faʻapipiʻi faʻatasi ma fafie.

Pests e aʻafia ai le gaogao:

  • talita;
  • vaʻavave mite;
  • riki sika;
  • mealybug

E taua! E pei foi o le totoina o isi laau toto i le eria, o le palapala aʻo lei totoina le gippeastrum i le eleele tatala e tatau ona togafitia i le kapasima sulphate ma faia togalaau e 2-3-loloto i le loloto o le 20 cm i le tautoulu ma le tautotogo.

Pe a oʻo mai uluaʻi faʻamaoniga o faʻamaʻi meaʻai, e tatau ona faʻaumatia a latou mea gaogao mai le eleele faʻatasi ma se omomi ua faʻafefiloi i le vai inu. Ua aveeseina vaega ua matua faaleagaina, ma o le tipi ua paʻu i le fafie. Ona faia lea o togafitiga e tolu Fitoverm e tusa ai ma faatonuga. Le va o togafitiga 14-20 aso.

Faʻafefea ona aloese mai mea sese i le tausiga

Auala puipuia, puipuia o le atinaeina o faamai, meaola faalafua ma faafitauli faatasi ai ma le leai o ni fua, e tatau ona tausisia faiga tau eletise:

  • e faʻafeiloaʻiina i totonu o ipu e sili atu i le tele o koneteina tuai i le 4 cm;
  • faamalosi faamalosi o le eleele;
  • faʻaaloalo i le vaomatua vegetarian pe a oʻo atu i le eleele tatala - e le taliaina le tuʻuina o le ulu i tafatafa ane o le seleselega o le suka;
  • usitaʻi i taimi e faʻaleleia ai le vaʻaia ma le faʻasoaina o faʻamaumauga;
  • saunia se aso malolo atoa;
  • tausisia o tulafono mo le uluina o pulufana i totonu ole palapala;
  • tausia o le vevela lelei ma le vevela, saunia o le malutaga i laau totō e ola ile lauʻeleʻele i timuga.

Hippeastrum e mafai ona ulu atu i le fugalaau taimi 2 taimi i le tausaga. O le mea autu o le tausisia lea o tulafono faʻavaomalo.