Lafumanu

Aisea e mate ai lapiti?

E masani ona feagai ma le faʻapitoaina o le lapiti o le lapiti ma le lavice i faʻafitauli o maʻi faʻafuaseʻi ma le faʻaumatia o se vaega poʻo le faitau aofaʻi o nei meaola vevela. E faʻapefea ona malamalama o le a oti le lapiti, pe aisea e faʻaalia ai na faafitauli ma tagata matutua, oa faʻamaʻi ma isi mea e mafai ona aʻafia ai le maualuga o le soifuaga o le tagata i se taimi vave ma sili atu ona matua, faʻapea foi ma mea e puipuia ai e tatau ona faʻaaogaina e puipuia ai ma puipuia ai ia mea faʻalavelave, matou te talanoa i la matou tusiga.

E faʻapefea ona malamalama o le lapiti o loʻo oti

O le mea e leaga ai, o lapiti e faigofie tele i ituaiga eseese o faʻamaʻi pipisi, ma e masani ona mafatia i galu o le epida, mafai ona fasiotia le tele o lafumanu. Aemaise lava, faʻavaivaia le puipuiga o nei meaola i le amataga, mai le aso muamua talu ona fanau mai i le tasi le masina.

E taua! Mai le fanau mai seia oʻo i le 1 masina le lapisi pepe lapiti e tatau ona suʻesuʻe ma le totoa ma suʻesuʻeina e le aunoa mo faʻamaʻi ma faʻamaʻi. A maeʻa le masina e tasi, e faʻatautaia suesuega e lua vaiaso. E taua foi le suʻesuʻeina o le tamaʻitaʻi ma le tama aʻo lei oʻo i le taimi ua maeʻa.

O le faigata tele i le iloa o le lapiti o le oti o le le maua lea o faʻamatalaga faʻaalia i le tele o faʻamaʻi. Ae i le taimi lava e tasi, e ono afaina ai faʻamaʻi i le taimi e tasi, e oʻo atu ai i le oti o manu, ona o le umi umi o le faʻamaʻi io latou tino i se foliga le tumau.

Ina ia puipuia le tupu mai o ia ituaiga afaina o faʻamaʻi pipisi ma viral, e taua tele le faia o asiasiga ma mulimuli i tulafono uma o le tausiga ma le tausiga o peti uumi. Ole lisi o loʻo i lalo o se lisi o faailoga taua e mafai ona faʻailoa ai se lapiti ola maloloina ma se manaʻoga lelei ma le lelei o meaai.

E te iloa? E iloa e tagata uma le mea moni o lapiti ma haresae osooso matagofie. Ae e manaia e faapea o lapiti, e ui lava i lo latou falemaʻi, faigofie le oso i le mita pe sili atu. I lenei tulaga, o le umi pito i luga o le osofaʻia aloaia o oso o le lapiti e 3 mita ma le 27 inisi.
Na ia:

  • mucous membranes e le maua ai so o se lafoaia;
  • fulufulu mamoe ufiufi ma fusi i le malamalama;
  • o le lapiti e manava ma se taimi o le 1 i le lua;
  • o lana pulupulu e le sili atu ma le 160 i minute taitasi;
  • vevela o le tino e le sili atu i le 39.5 tikeri;
  • uʻamea ma feces ei ai se lanu pogisa, lanu paʻu (pe a suia lenei itu, ma feces lighten, o lona uiga o le faailoga muamua lenei o le amataina o le maʻi).

O se fagafao e maua i soo se maʻi e faigofie ona fuafua mai le lautele mo se numera o faʻamaoniga ma mea e faʻaalia ai se faaletonu i lona tino, e aofia ai:

  • manava e faigata pe fenumiai;
  • o le lapiti o loo sau pea i le tagata inu, ua mafatia o ia i le fia inu;
  • mucous membranes (tele o mata ma isu) faʻasaʻo se vai inu;
  • o le lauulu o le manu ua misi lona lūlū ma ua amata amata ona paʻu i lalo i ni mea vavae, e oʻo atu ai i le vaeluaina poʻo le pala atoa;
  • i luga o le tino na faaalia mai ni neoplasms e le mafaamatalaina;
  • o le lapiti na maua i le paʻu;
  • faʻaalia faʻalavelave ma faʻalavelave o le nofoa i totonu o le manu.
I le tulaga o le siakiina o se tasi o faailoga o lisiina o le lapiti le lelei, e fautuaina e faafesootai se fomaʻi.

Faamasani oe lava i togafitiga ma le puipuia o faʻamaʻi lapisi, togafitiga o le lapiti, togafiti faʻataʻi leaga mo tagata.

Aisea e mate ai lapiti matutua

O le natura ua maua ai le lapiti ma uiga taua tele, aua oa latou meaʻai e aofia ai le tele o minerale aoga, vitamini ma microelements, ma o latou kuka e taua ma aoga mo le gaosia o fafo, pulou ma seevae.

Ae faatasi ai ma le maualuga, o meaola e faʻamaonia e le tele o aʻafiaga i le tele o faʻamaʻi.

E sosoo ai, tatou te mafaufau i mea e sili ona taatele i le va o lapiti, pe faapefea ona togafitia se faʻamaʻi, ma o a faatonuga e tatau ona mulimulitai i le vave le faagasologa o le faamalologa.

E tatau ona maitau o faʻamaʻi uma o loʻo lisiina i lalo e tutusa lava le masani i lapiti masani ma lapisi masani.

Faamai pipisi

O le tele o taimi, o faʻamaʻi pipisi e mafua mai i faʻamaʻi pipisi e mafua ai le sili ona leaga i se lafu lapiti, ma o le mea lea o le a amata ai i nei maʻi.

E te iloa? O le avefeʻau masani o lapiti vao i tulaga masani e tusa ma le 1 le tausaga, aʻo manu o manu, ma le tausiga lelei ma le tausisia o aiaiga uma o le taofiga, e mafai ona ola mai le 8 i le 12 tausaga.

VGBK

VGBK (faʻamaʻi pipisi o le lapiti) o se tasi o faʻamaʻi matautia. O le isi igoa mo lenei maʻi - o le mala.

O le ogaoga atoa o lenei faʻamaʻi o loʻo i ai i le mea moni e le gata o le lapiti, ae faʻapea foi le tagata o loʻo faʻafesoʻotaʻi e mafai ona pauu i le tulaga o lona faʻaleagaina. O le faʻafitauli tele i le faʻamaʻiina o le UBHK i tamaʻi meaola e oo atu i le 1 masina, faapea foi ma lapiti maʻitaga. Faʻaleagaina o le ate ma le mama o lapiti i VGBK

O avega o faʻamaʻi o siama, fuʻa ma lice.

I le amataga, e le mafai ona fuafua le faʻamaʻi, talu ai i le taimi o le faʻalavelave taimi uma o le olaga o le manu e faʻaauau pea ona tamoe i le latou ala e aunoa ma sina mea faʻalavelave faʻaalia. A oʻo mai le maʻi, o le mea na tupu, o le afa o le lafu na mate ma sili atu.

E taua! O le tino o le lapiti na maliu mai le mala e afaina i le susunuina. I lenei tulaga, e tatau i se tagata ona faia uma puipuiga e ala i le uuina o se masini respirator mask i luga o ona foliga, mata tioata, totigilima lima i ona lima.
O le lapiti oti ua i ai lona ate tele, ua ufiufi i manua uliuli. O lanu pogisa e pei o le mucous membranes, foliga, taliga ma paʻu. O nisi taimi e vaʻaia i luga o le tino atoa.

O le faʻamaʻi e le afaina, ae pe a suʻesuʻeina e se tagata poto faapitoa, e mafai ona maua. Mai le VGBK faʻaalu tui

Togafitiga ua faatonuina e se fomai vailaau i le faiga o le faaaogaina o vailaau. O le mea e leaga ai, o le malosi o le toe faʻaleleia e seasea ona matauina i tagata mamaʻi, ma o lea na o le pau lava le ituaiga o faʻamaʻi faʻamaʻi ma le puipuia o se faʻamaʻi o le fasia.

Aoao pe faapefea ona 'aloʻesea lapeti o fleas, togi, logo o le taliga.

Myxomatosis

Faatasi ai ma isi faamai e maualuga le maualuga o le soifua maloloina i lafu povi o myxomatosis. O lenei maʻi matautia e mafai ona atagia i ni auala se lua: nodular ma tusitusi.

O le mea muamua e iloga i le mea moni o tamai nodules, e faigata ona paʻi, e tutusa ma laulaʻau, lea e faasolosolo malie ona ola i le tele o se pea po o le pi, oso i luga o le tino o le manu. Nodular ituaiga o myxomatosis

O le tusiga tusitusi e faʻamatalaina i le tele o le edema, e toetoe lava a le mafai ona faʻamalolo. O nofoaga autu e masani ona iloa ai le au pepe e aofia ai le ulu, maʻi ma le tino.

A oʻo mai le myxomatosis i se meaola, e tupu le mumū i mata mucous o mata. O aʻafiaga e aofia ai: le faʻalavelave, faʻagesegese, maualuga le fiva, teena le 'ai, ma le le gaioiga.

Faamasani oe lava i auala o le disinfection cell.

E vave lava ona mate se tagata na pisia, ona o le maʻi o loʻo i ai i latou e le mafai ona togafitia i togafitiga. O le tino o se meaola ma mea na aʻafia ai, e aofia ai lavalava o lē e ona, e tatau ona lafoaʻi, e sili atu ona faʻamuina.

Faʻafefea togafitiga myxomatosis: vitio

Pasteurellosis

Pasteurellosis o se maʻi taatele i totonu o fagafao. Afai o se mea e taulai i ai, o le faʻamaʻi o le a ufitia ai tagata uma e aunoa ma se faʻasalaga. O laʻasaga o tausaga uma e mafai ona aʻafia i le faʻamaʻi. O manulele ma togavao o loʻo tauaveina le siama.

Faatasi ai ma uluai faailoga o le siama o le faateleina o le vevela o lapiti i le 42 ° C. O latou manava e vave faʻaolaina, ma o latou tulaga e faʻaleagaina i luma o latou mata: latou te le mautonu, aua nei paʻi i meaʻai, aua le sologa lelei.

I ni nai aso, o le a mou atu faailoga uma o le maʻi, ma o le vevela o le meaola ua paʻu i le 33 ° C, lea e tau atu i le oti. E le gata i lea, o le pasteurellosis e masani ona o mai faatasi ma le rhinitis (faʻafefe mai le mucous membranes, e tutusa ma le malulu masani).

E taua! O le paʻu o manu ua oti o loʻo faʻamaʻi, ma o loʻo faʻaaogaina ai. I le taimi lava e tasi e mafai ona faʻaaogaina aano o manufasi i meaʻai.

Pasteurellosis, e le pei o myxomatosis, e mafai ona togafitia. O se fomai manu e faatonuina se ituaiga o vailaau faʻamaʻi, lea e masani ona faʻaaoga ai chloramphenicol poʻo biomycin. I le avea o se tui puipuia.

E uiga i lapiti: vitio

Coccidiosis

Coccidiosis o se faʻamaʻi pipisi lea e aafia ai le manava ma le fatu o se manu. O lenei faʻamaʻi e lua laasaga o atinaʻe: i le tino ma le siosiomaga. Mai le 60 i le 90% o manu i totonu o le lafu e mafai ona oti ona o se faʻamaʻi pipisi e aafia ai le ate ma le vavae.

Hepatic coccidiosis e oʻo atu i le 2 masina, ma o faʻamaoniga i totonu o se meaola e faʻaalia i le le mautonu ma le le gaoioi. O le mea o loʻo i totonu o le tui e toe foʻi i tua pe a mavae le 10 aso, ave le ola o le fagafao. O le lapiti e faʻafefiloi mo le 3 aso ma o le faʻaaliga vaaia o le fusi ma le toto toto.

O vaitausaga uma lava o lapiti e ono afaina i faʻamaʻi, ae oi latou e leʻi oʻo i le lua masina e sili ona afaina. E mafai ona faʻamaonia lenei faʻamaʻi aʻo faagasolo suʻesuʻega faafomaʻi.

Saili po o le a le fualaau e mafai ona faʻaaoga e togafitia ai lapiti.
E tusa ai ma taunuʻuga o suʻega ma suʻega a le fomaʻi, e lua togafitiga mo coccidiosis e mafai ona faʻataʻitaʻiina:
  1. Le faʻaaogaina o le iodine solution i le fua faatatau o le 0.01% i le aso mo le 100 g o le mamafa o le tino. Mo fafine maʻitaga, o le a faʻaleleia pe a uma le 25 aso o le gaioiga. O togafiti e togafitia i le auala lava e tasi ma se fua o le 2 taimi itiiti ifo.
  2. Togafitiga ma le sulfonamide solution. E togafitia le manu 2 taimi ile aso mo le 5 aso.

Puipuiga o coccidiosis: vitio

O faʻamaʻi pipisi

I le faaopoopo atu i faʻamaʻi pipisi, o isi faʻamaʻi e mafai ona tupu e mafai ona oʻo atu ai i le oti o le lapisi. O le talanoaga o loʻo taua i lalo e taulaʻi atu i faʻamaʻi e masani ona le mafai ona fesoʻotaʻi e mafai ona afaina ai le tino ma le soifua maloloina o se fagafao uumi.

Laʻau

E masani lava, o faifaatoʻaga e leai se poto masani e faia ni nai mea sese i le sauniuniga o le taumafataga a latou meaola, o le taunuuga o le le atoatoa o le faʻaaogaina (bloating, poo tympania).

Ina ia aloese mai se faʻamaʻi, e tatau ona e mulimulitai i tulafono faʻatulafonoina mo le tausiga o lapiti. Ae e te leʻi ulu i le meaai o meaʻai fou, e manaʻomia ona siaki mo le i ai o mea leaga. E sili atu le faʻatau o meaʻai i faleoloa faapitoa, siakiina o le tusi faamaonia o le oloa na filifilia.

E taua! E le mafai ona fafagaina lapisi i luga o vaomago leaga po o fualaau faisua.
Afai e te iloa le tympania i se taimi muamua, ona mafai lea ona faʻamalolo i le lactic acid ma le 10% ichthyol solution. Seʻi oʻo ina faʻamautinoa le mafuaʻaga o le pala, e ave uma meaʻai, ma o le lapiti lava ia e tuʻuina atu i se lafoaʻiga o le 12 itula i le uumi ina ia toe foʻi uma lava i totonu o lona manava ma lona tootoo masani.

Afai e oʻo i le vaega mulimuli, pe a oʻo ina faʻaalia i mata le lava, ona faʻaogaina lea o soʻo se auala togafitiga. I lenei tulaga, e tatau ona fasia le manu.

Suʻe pe mafai ona tuʻuina atu lapiti, bela, vine, pears, artichokes o Ierusalema, tamato, sorrel, apples, rice, susu susu, squash, paukini, pi, sana, pi, lala mago, suāuʻu manu, burdocks, tarragon, nettle, bran , falaoa, falaoa.

Manua

I vaiaso muamua o le olaga, o lapiti laiti e masani ona pa'ū i tulaga e mafua ai le faaleagaina o masini. Pe a maua se vaʻaia o le lapiti, e tatau ona faʻafeiloaʻi i vavaega o fale ma faʻamautinoa le malologa atoa. I luga o le nofoaga ua faaleagaina ua tuʻuina atu ai se faʻamalosi malulu.

Afai o loʻo i ai se manua matala, ona tatau lea ona togafitia ma le faʻaeteete i vailaau faʻamaʻi. Aʻo leʻi faʻapipiʻi le manua ma le faʻaogaina o iodine ma fufuluina i vailaau faʻamaʻi, e tatau ona e tipi le lauulu i le manua, ma i le tulaga o se tino mai fafo, aveese.

A maua e le lapiti se gau, o le mafaufauga e faʻavae i luga o le tulaga tau tupe o soʻo se togafitiga: afai e taugata tele, ua fasia le manu.

Taʻaloga vevela

I le vevela vevela, o le vevela vevela e avea o se faʻalavelave faʻafuaseʻi - aemaise lava i lalo o tulaga le lelei i totonu o potu faʻatapulaʻa ma potu malulu.

Afai e te mauaina se meaola e iai se faʻamaʻi, o ona uiga o le leai o se meaʻai, le mautonu ile vaega, le manava e le muta, le manava manava, maualuga le fiva, e tatau ona vave faʻaleleia le manu i se nofoaga malulu, maoaʻe.

E taua! E tatau ona faʻamaalili le tino o le manu, e pei o le faʻafuasei o faʻafefea e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina o lona tulaga. A maeʻa ona e tuʻuina atu le fesoasoani muamua i le lapiti, e tatau ona ave i se fomai manu mo suʻesuʻega ma mafai togafitiga faaopoopo. Afai tatou te le amanaʻia nei fautuaga, ona tumau ai lea o se nofo umi i se tulaga o le faateʻa faʻafuaseʻi e mafai ona oʻo atu ai i le vaivai o le tino, leai se malamalama ma e oʻo lava i le oti.

O le isi, ia faia se faʻalavelave o le tausiga o faʻalavelave faʻafuaseʻi: faʻasolo le lapiti i solo malulu, susu susu ma paʻu i le vai, ma faʻafeinu foi le manu. Afai e musu le fagafaʻa e inu i le loto malie, ona sasaa lea o le vai i totonu faʻamalosi e ala i se pipeti.

Beriberi

O le isi fesuiaiga o le faamaʻi, lea e ono mafua ai le vaivai o le tino o le lapiti ma le leaga o lona tulaga lautele, o le avitaminosis. O lenei mea mataʻutia ua matauina i le tautotogo ma le tautoulu, pe a faʻaitiitia le aofaʻi o le lanu fou ma le aoga o elemene o meaʻai, pei o le tele o le malamalama ma le vevela.

O nei mea uma e saofagā i le atinaʻeina o beriberi, lea e mafai ona faʻaalia mai i le tulaga o vaivaiga, malaise, faʻalautele pe faʻaitiitia le vevela, faʻafefe, mumusu e 'ai ma isi faʻaʻailoga.

Saili po oa mea faaopoopo ma vitamini e tatau ona tuʻuina i lapiti.

I le avea ai o se puipuiga o ia ituaiga o faaaliga, e tatau ona mautinoa o manu e ai paleni taumafa, maoaʻe i mea talafeagai uma mo le atoatoa o le tino.

Vitio: puipuiga o le lapiti avitaminosis

Maalili i le taumalulu

I le taumalulu, e masani ona fetaiaʻi faʻatoʻaga o le lapiti ma faʻalavelave ma lapisi. O lenei mea faʻafuaseʻi eoʻo mai ma le faʻaalia mai o ituaiga malulu, o loʻo faʻaalia mai i faʻamalamalamaga mama mai le mucous membranes, faʻapea foi ma le sneezing ma le tale.

Ina ia aloese mai se faʻamaʻi, e mafai ona faia uma auala manaʻomia e faʻamafanafana ai le lapiti mo le taumalulu. I totonu o le potu e teu ai manu, e le tatau ona i ai ni kopi, ma e tatau ona tausia le vevela o le ea i se maualuga e le itiiti ifo nai lo le 15 ° C.

Aoao pe faapefea ona tausia lapiti i le taumalulu, pe faapefea ona fafaga le lapiti i le taumalulu, pe faapefea ona fafaga le lapiti i le taumalulu, pe faapefea ona sauni mo le taumalulu.

I le avea ai ma auala e faʻafefe ai le maalili i le taumalulu, e tatau ona faʻaleleia le ola ma fafagaina tulaga o lapiti, ma ia teena ma fasia na tagata na taia e le malulu.

Isi mafuaaga

I le tulaga o le le usitaia o manaoga o le tumama, tausiga ma le tausiga o manu, atonu o iai isi ituaiga o faamai:

  1. Rhinitis (faʻasologa o le mucosa).
  2. Laryngitis (mumu o le larynx).
  3. Bronchitis (mumu o le bronchi).
  4. Pomaonia (gaioiga o le inflammatory i mama).
  5. Manatua.

Faatasi ai ma se taumafa le paleni, e mafai ona tupu faʻamaʻi nei:

  1. Lē vaivai.
  2. Ketosis (gasegase gasegase).
  3. Rickets
  4. Stomatitis
  5. Pharyngitis (mumū o le pharynx).
  6. Atony o manulele.
  7. Gastroenteritis (mumu o le manava ma le vavae).
  8. Hepatitis (afaina o le ate).

Aoao e uiga i le tumama o le lapisi.

Aisea e mate ai lapiti

O le mea e leaga ai, o le fuainumera o le soifuaga o lapiti o le masina muamua o le olaga e sili atu le maualuga nai lo le toatele o tagata matutua. A o laʻititi lava o pepe e vaivai tele e tetee atu i faʻamaʻi ma faʻafeteina manua faʻainisinia poʻo isi aʻafiaga. Le tele o faʻamatalaga e uiga i nisi o maʻi e mafai ona aveesea le ola o se lapiti laitiiti.

Faʻafitauli o le Staphylococcal

O Staphylococcus o se tasi o ituaiga sili ona matautia o siama mo lapiti laiti. O sea ituaiga o maʻi e tupu ona o tulaga le talafeagai o le tausia o lapiti, o lona uiga, ona o tulaga le mama.

Aloese mai lenei mea o le a fesoasoani i le faamamaina faifaipea o le lapiti, usitaia o tulafono uma, faamamaina o sela, faia o le faʻaaogaina o le aerosol ma se vaifofo faʻapitoa, faʻaopoopoina se vaivaiga vaivai o le potassium popo poʻo le iodine i pepe. O le potu e iai lapiti pepe e tatau ona lelei le faʻaleleia ma ia mago ma mafanafana.

E te iloa? Afai na faatagaina le lapiti e fafagaina saoloto pe a mafai, ona maeʻa lea o le 90 tausaga o le numera o lapiti o le a tutusa ma le fuainumera sikuea mita i luga o la tatou paneta.

Laʻu maualalo

O le isi mafuaaga o le ola faaletino i le va o tagata talavou e maualalo le malulu o le ea i le lapiti, lea e faigata ai i pepe ona paleni le vevela o le tino ma ia tetee atu i suega faapena.

O le mea lea, o talavou talavou e na ona malolo ma oti. I le puipuia o se mea leaga, e tatau i se tasi ona vaʻavaʻai le lapiti ma tausi lelei e leai ni faʻataʻitaʻiga i totonu o le potu. Mo le faʻamafanafanaina faʻafefiloi e mafai ona faʻapipiʻiina pulu afi poʻo isi mea faʻavevela. O le vevela i totonu o le potu e le tatau ona pau i lalo + 15 ° C.

E faʻafefea ona toe faʻaaogaina le lapiti tioiti: vitio

Le lava le malosi

Faatasi ai ma meaai le talafeagai i pepe, o loʻo i ai ni toilalo i le faagasologa o le tuputupu aʻe ma le atinaʻe, lea e mafai foi ona avea ma mafuaʻaga o le oti. E tupu ai e le iloa e le lapiti le fanau ae musu e fafagaina o ia.

E taua! O le faaletonu o le lactation i le lapiti o le mafuaʻaga lea o le oti o pepe faatoa fananau mai. Afai e le lelei le fafagaina o le fafine ma maʻi, o le a aʻafia ai le susu ma lona fatuga. Toxins mai meaʻai poʻo faʻamaʻi e mafai ona alu i le lapiti, o le mea lea latou te oti ai.

I se tulaga faapena, e tatau ona faʻamalosi le tamaʻi fusi i luma o le lapiti ma avatu ia i latou le avanoa e ai ai. O lenei faiga o le a faia pea seia iloga e le tina lana fanau ma amata ona fafagaina na oi latou lava.

Stomatitis

Afai e te molimauina o lapiti e tilotilo o latou nifo, o lona uiga latou te atiaʻe le stomatitis. O lenei faʻamaʻi e faʻatasi ma le tele o le salivation ma le fulafula o le oral waha. O se taunuuga o le tupu o stomatitis, e le mafai e tamaititi ona 'ai ma inu susu susu ona o le tiga.

Aoao pe faapefea ona fafaga se lapiti tausiusiusi pe a uma se taamilosaga, pe faapefea ona fafaga le lapiti oe lava, pe mafai ona toto lapiti i se isi lapiti pe a mafai ona e aveesea lapiti mai le lapiti.
O le atinaʻeina o le faʻamaʻi amata amata i le luasefulu mai le fanau mai ma e oʻo atu i le 3 masina. A maeʻa ona sau mai le tina, e mafai ona faateleina le numera o mataupu.

Le aloese mai se faʻamaʻi e ala i le tausisia o tulafono uma mo le tausiga ma le tausiga o lapiti. Ole faʻamamāina masani o siama ma le faʻapalapalaina o le potu, sui o le palapala ma le paleni o le vevela o le ea ma le susu o le a fesoasoani e aloese mai se faʻafitauli faapena.

Auala e togafitia ai stomatitis (mumu susu): vitio

Faamai pipisi

O le lisi o faʻamaʻi pipisi e mafai ona aofia ai le lisi atoa, lea na tuuina atu muamua. O le faʻafitauli o le sili atu ona faigata i tagata talavou ona tumau i ia maʻi, lea e masani ona oʻo atu i le oti. O le mea lea, ia sili ona gauai atu i lapiti laiti o le masina muamua o le olaga ina ia mafai ai ona iloa faailoga i le taimi ma faʻafesoʻotaʻi le fomai manu mo se fesoasoani talafeagai.

Aoao pe faʻapefea ona fai ni pu i Solotukhin, aviary, fafaga suauʻu ma le inu pusa mo lapiti.

Fuafuaga puipui

Ina ia aloese mai le tupu mai ma le atinaʻeina o le tele o faʻamaʻi i lapiti, muamua lava, e tatau ona faia le tausiga e fatu ai tulaga talafeagai mo le tausia o nei meaola.

O nei fuataga e aofia ai:

  1. Fale faʻaopoopo, lea e faigofie ai ona faʻamamaina siama mai le otaota ma otaota. E le fautuaina le faʻapalapalaina o le fola ile fagu, aua e mafai ona manuʻa manu i le paʻu i lalo o laau.
  2. Lafoaʻia masani o le rabbite ma le faʻamaʻi pipisi. Tulitulimaina tulaga mama.
  3. Faʻamautinoaina le lelei o felauaiga i le potu, ae aunoa ma ni faʻataʻitaʻiga.
  4. Suiga masani o moega e taofia ai le felafolafoaiga o vaomago lea e mafai ona maua mai ai pusa.
  5. Ina ia aloese mai le faateleina o siama, e fautuaina le aveese o le vai ma meaʻai mai tagata inu ma tagata e fafaga, ma sui i ni mea fou.
  6. E tatau ona suʻesuʻe tagata taʻitasi i aso taʻitasi mo le atiaʻe o faʻamaʻi. E mafai ona asiasia tagata matutua i le vaiaso.

E le gata i lea, o puipuiga mai faʻamaʻi e tatau ona aʻafia ai gaioiga faʻatulafonoina tui. O le taimi lava na tapeina ai le lapiti mai le lapiti, o le lamatiaga o le amataina ma le atinaʻe o faamaʻi e faʻaateleina ai taimi, ma o le mea lea o se mea puipuia e fautuaina ai e faia taʻitaʻio le tausaga, e aofia ai:

  1. Vaʻaia mo ARHD, lea e fautuaina ina ia faia pe a oʻo le lapisi i le 1.5 tausaga. O se tasi o na tui e lava lea e faʻamalosia ai le puipuiga o le tino mo le tausaga.
  2. Vaʻaia mo myxomatosis, lea e mafai ona faia pe a uma le masina e tasi.
  3. E le gata i lea, na faia ni tui faapitoa i togafitiga o vailaau, faʻatasi ai se tuufaatasiga atoatoa o elemene e puipui faʻatasi ai lapiti mai faʻamaʻi pipisi matautia uma, faʻaitiitia le lamatiaga o faʻamaʻi mo le tausaga.

Aoao pe faapefea ona sikoa le lapiti, pe faapefea ona fai se paʻu lapiti.
Aʻo leʻi faia tui i manu, e tatau ona matauina le tele o faʻamaumauga:

  • tausisia le taimi ole tui;
  • faʻatau tui i totonu o vailaau vailaau;
  • aso e faamutaina ai siaki;
  • naʻo se manu ola maloloina e faʻamaʻi ai.

O le mea lea, o le faafitauli o le maliu faafuaseʻi o lapiti e masani lava, aemaise lava i le amataina o faifaatoaga, o latou aafiaga e le mafai ai ona iloa muamua le i ai o faailoga o faamaʻi po o le faaleagaina o masini i meaola.

Aoao pe faapefea ona faaleleia le puipuiga o lapiti.

Faʻafetai i faʻamatalaga o faʻamaʻi eseese ma mea e aʻafia ai le gafatia o lapiti i totonu o la tatou tusiga, o le a mafai ona e faia fua talafeagai e iloa ma puipuia ai le alualu i luma o ia maʻi.

O le tausisia o tulafono uma o le tausia o lapiti ma le faʻamautuina oa latou meaai, faʻapea foi ma le faʻataunuʻuina o faʻataʻitaʻiga o loʻo faʻamatalaina i totonu o la tatou tusiga, e mafai ona e toʻafilemu mo lau fagafao vevela, aua o le a maloloina ma malolosi.