Lafumanu

Fafagaina o se lapiti teuteu: o le a le mea e mafai ona fafagaina, ma mea e le mafai

Faatasi ai ma se taumafa paleni lelei, lapisi teuteu e mafai ona ola mo le silia ma le 10 tausaga.

Ae ui i lea, o a latou meaʻai e manaʻomia ai le faʻapitoa faapitoa, talu ai e ese mai le ese mai o latou tagata "tele" ona o le faateleina o le maaleale o le gasegase palapala ma le gasegase i le tele o faamaʻi matautia.

E le gata i lea, o manu feʻaveaʻi e masani ona mafatia mai faʻamaʻi patito.

Ma le isi, o le a matou taʻu atu ia te oe le ala e fafaga ai au fagafao e aloese ai mai o latou maʻi.

O le a se mea e sili atu ona fafagaina: faʻagogo pe fafaga fafaga?

O le tele o ituaiga o lapiti a le aiga, e faaosoosoina e le tele o meaʻai a le faletalimalo, mai masina muamua o le olaga o nonofo i lalo oa latou uarota i luga o se taumafataga matutu, latou te fai mai ua filifilia e le au atamamai mea taua uma i le saʻo saʻo. O isi, i le isi itu, e na o meaai masani, na o le tuufaatasia o mea taua.

E taua! Tuuina atu o meaai i lapiti i le taimi e tasi..

E taua le vave filifili po o le a le mea e te fafagaina ai lau fagafao, aua, talu ai ua masani i meaʻai, e le o manaʻo e talia meaai masani. O ai e lelei le lapiti, sei tatou malamalama faʻatasi.

Suʻega faʻatusatusa o mea aoga ma mea leaga mago ma fafaga masani mo lapisi lapisi
Fale faʻanoanoa Faanatura
O faʻamanuiaga
  • paleni tuufaatasiga o vitamini, minerale ma elemene e manaomia mo le manu
  • o le tele o fafaga e le mafai ona faʻatapulaaina i le tele;
  • talafeagai mo manu o soʻo se matua;
  • lelei faʻaleleia;
  • faʻaleleia le faʻamalositino o le natura lelei ma le faʻamalosia o lauulu mai le tino;
  • faatino nifo masani;
  • siitia le galue malosi o tagata talavou;
  • ona o le faʻamalosia o le tuufaatasiga, pe a tuʻuina atu i ai faʻasalalauga sao e iai se faʻamalologa

Faʻaleagaina

  • vaisu;
  • solia o le microflora o le intestinal, lea e mafua mai i le tele o suga ma le maso;
  • le taufaʻataʻu o le ate o le ate (aemaise lava i meaola faʻasaina), lea e oʻo atu ai i le maliu le maalofia;
  • sili atu le tele o gaʻo i le tuufaatasiga, lea e afaina tele ai le soifua maloloina o herbivores;
  • le mafai ona i ai i totonu o le tuufaatasiga o vailaau faasao, mea inu, mea manogi ma mea leaga o vailaau matautia, faapea foi ma mea faatauvaa maualalo;
  • leai se fausaga faanatura, lea e aafia ai le soifua maloloina o le inumaga ma nifo;
  • le mea e tupu i meaola o le meteorism masani ma le manava, mafua mai i le fulafula i le manava o mea taumafa (ma le tele o soʻo e mafai ona malepe i puipui o le manava);
  • le mautonu o le tuufaatasiga ma minerale e le o ese mai le tino, ae o loo teuina i foliga o oneone ma maa
  • le ono mafai ona ulaula pe a ulu atu laau oona i mea taumafa, faapea foi ma mea e maualalo maualalo;
  • o fualaau faisua i le tele o mea e mafai ona faatupuina ai le vevela, manava ma le tiga i le manava

E taua! Ia mautinoa o le fafagaina o le uarota o le vai fou lava lea. E tusa ai ma tagata poto masani o lapiti, e le tatau ona kukaina muamua aʻo leʻi faʻaaogaina, aua e faʻaumatia elemene e taua mo le fagafao.

E tusa ai ma le veterinarians, na o na ituaiga o fafaga e tatau ona i ai i le taumafataga o lapiti teuteu, lea e le gata ina faamalieina ai le fiaaai, ae le afaina ai le tino, ia maua ai se mea faigata o mea e manaomia mo le tuputupu ae. Aua nei galo o nei manu o loʻo i ai o latou fao i le vaega o herbivores. O le mea lea, e tatau ona latou 'ai faʻatasi ma greens, mutia, lala, laʻau, fatu, fualaau' aina, vine ma fualaʻau.

E aliali mai e le fetaui lelei le eseesega o mea tau fale gaosi ma mea moni e manaʻomia e manu felelei. E le gata i lea, o maualuga maualuga o suga, gaʻo, maso ma ituaiga otaota uma o loʻo i totonu o meaai mamago e faia ai se fagafao maloloina i se maʻi ma le le fiafia i se taimi puupuu.

Le mea e fafaga ai le lapiti teuteu

O mea taumafa lelei e maua mai e ese mai le taumafataga o isi meaola i totonu o aiga ma e na o le tepa muamua e foliga faigofie. O le mea moni, faʻatapulaʻa i na o le tasi mutia po o vaomago e le mafai. O le lisi o le lapiti e tatau ona aofia ai mea eseese e aofia ai, o meaʻai, suamalie, vevela ma meaʻai fefiloi.

E te iloa? I totonu o Ausetalia, o le gaosia o lapiti e faasaina e le tulafono, o le soliga o lea mea ua tupu i se sala tupe e 30,000 tala. E mafua lenei mea i le mea moni o tagata i le lotoifale e manatu i manu feʻai e pei o meaola sili ona leaga. O tausaga taʻitasi, latou te faʻaumatia ai fua o faatoaga ma o latou saoasaoa vave e oʻo atu ai i le faʻaleagaina o fanua uma, ma mafua ai le faaleagaina o le faitau aofaʻi e sili atu i le $ 600 miliona.

Lave i totonu o auiliiliga o sauniuniga agavaa o se meaai paleni mo le ea.

Fafaga fafaga

O le faavae lenei o le taumafa paleni mo soʻo se ituaiga o ituaiga ma lapisi o lapiti. O nei oloa e aoga tele aua o loʻo faʻamaloloina lelei, faʻaleleia le faʻamalositino o le intestinal ma fesoasoani i le oloina o nifo.

E taua! Mai i le tele o meaʻai o le pagala, o lapisi lapiti e matua faʻaseseina mo elderberry, rushinovy, cherry, apricot, peach, plum, cherry and cherry branches. O le mea moni o loʻo i ai mea oona e afaina i manu.

E le gata i lea, latou te tamaoaiga i faʻamalosi taua mo le tuputupu ae o le manu, minerale ma vitamini. O le autu lenei o le fiva, o le ki lea i le natura masani o meaai. O lapisi e mafai ona tuuina atu i le tausaga atoa, o la latou matafaioi e sili ona maualuga i le tautoulu tautotogo-tautotogo.

Meaʻai vaivai - o se lautele lautele e aofia ai:

  1. Hay E mafai ona tuʻuina atu i fagafao i taimi uma e fafagaina ai le tele ole aofaiga. O le mea autu - ia mataʻituina le mago ma le fou o le oloa. O loʻo faʻaalia lenei mea e ala i lona manogi manaia ma lanu lanu meamata. I le taumafanafana e mafai ona e fafaga fualaau mamago. Mo le faʻaleleia o vaomatua e sili ona fetaui lelei: o le tuiina o le nettle, calendula, clover, yarrow, burdock, vao totogo, pupula, vine, moa, vine, rhubarb, swan.
  2. Straw. E talafeagai mo le taumafa o tagata matutua. Pea, lentil, millet ma le oat e faʻamatalaina i le maualuga o le paleni o taumafa. E tuʻuina atu i lapiti i le tasi aso i le aso i le ituaiga o paluga, lea e faʻafefiloi ma le faʻalauteleina o meaʻai i se fua faatatau e 5: 1. O lea ituaiga mea e mafai ona i ai i le lisi o le lapiti, pe a leai se isi meaʻai tele.
  3. Lea ma lala o laau. I tulaga tau taumafa paleni, o lenei ituaiga o meaai e tutusa ma mutia vao. E mafai ona tuʻuina atu, e le faʻatapulaʻaina i tausaga o uarota, ae o le maualuga maualuga o aso taitasi e le tatau ona sili atu i le 200-300 g. O le mea sili ona talafeagai mo ia faamoemoega o le: birch, linden, ash, willow, aspen, maple, poplar silver, hornbeam, elm, pear, acacia, apple. E manaʻomia e faʻapea o lenei ituaiga o meaai sa i ai i taimi uma i le sone o le avanoa e maua.

Laʻau ma gusi

O nei mea e faigofie ona faʻaleleia ma fafagaina i mea aoga. Latou te faaputuputu i le tele o mea: fib, fuatini fualaau faisua, carbohydrates, vitamini, macro-ma micronutrients.

O se ponesi faaopoopo mo le vevela o fagafao o le mafai lea ona faia ni nifo masani, ma e taua mo lo latou ola maloloina. E manaʻomia tele mea taumafa e maua i le taumafataga o lapiti lapisi i le tausaga atoa, ma faʻatasi ai ma le fafagaina o le fagafao e manaʻomia le ofoina atu o ituaiga lauusiusi eseese.

Saili po o le a le ituaiga o lapiti teuteu o se tasi o mea sili. E le gata i lea, i mea teuteu e aofia ai le Angora, Fox dwarf, le shorthair lanu.

E aofia ai:

  • moa felelei;
  • taʻalotiti;
  • faletua;
  • pasili;
  • meaʻai;
  • mea totino;
  • yarrow;
  • laupepa laiti;
  • faʻatoʻaga vao;
  • otaota;
  • tansy;
  • fualaau faila;
  • basil;
  • topinambur stalks;
  • seleni luga;
  • quinoa;
  • ituaiga uma o letusisi, sei vagana ai le letus.
O le mutia fou e tuʻuina atu i manu o le aiga i le tolu taimi i le aso i se auala e 200-300 g le fua o le aso. E taua le faʻamautinoa o susu susu ma susu, aemaise lava o le oona ma le pope, e le o lou lima. Aʻo leʻi tuʻuina atu meaʻai i meaola, ia mautinoa e fufulu ese ma faʻagogo sina mea itiiti.

E te iloa? Rabbits e faasefulu taimi i le minute ae sili atu ma le 17,000 tofo.

Fualaau faisua

I le faaopoopo atu i fefaʻatauaʻiga o loʻo lisi atu i luga, o oloa gaosi e matua taua tele mo lapisi lapiti. O loʻo lelei lo latou fafagaina ma fafaga le tino o le fagafaʻa ma vaega talafeagai, ma le isi, ona o le tele o le vai, lea i le tele o fualaau aina e tusa ma le 70-80%, ua vave ona gauai.

O le taua o le taumafa o nei mea e aofia ai puipuiga o loʻo iai, gaʻo o fualaau aina, ma le tele o vitamini ma minerale.

O le lisi o fualaau aina ua fautuaina e faitauina:

  • kāloti (sili le alofagia o soʻo se tausaga);
  • fufulu;
  • tamato;
  • zucchini;
  • kukama;
  • pea pipi;
  • pi;
  • paka;
  • Ulu mai Brussels;
  • broccoli;
  • o fua o Ierusalema atisikoke.
E taua ile pulupulu, faʻamamaina o fatu, ulu atu i le fafagaina o le manu, o nisi mea e le mafai ona faia i le mea e gaosia ai meaʻai. I le taumafataga masani, o le fua masani o nei mea e le tatau ona sili atu i le 70 g, ma o le kapeti ma pi e tatau ona ofoina atu i taimi e gata ai - e oʻo atu i le 10 g i le aso.

E mafai ona tuʻuina fualaau faisua ma faʻanua. O le mea moni, o le tele o aogā e maua mai fua fou. Faʻaeteete e aoga le pateta ma beets, aua latou te faʻavevelaina ai le vevela ma le manava.

E te iloa? O mata o lapiti ua fuafua i se auala e aunoa ma le liliu, e mafai ona latou matauina mea o tutupu i tua atu o latou.

Fua

O lenei ituaiga o fafaga o se faʻaopoopoga sili lea i le faavae masani ma e fautuaina i se taimi e le masani ai i ni tapulaa faʻapulaʻa. O le mea e ono tupu, e tatau ona manatu o se meaʻai mo manamea susu. E le mafai ona tatou faatagaina le manu e 'ai fua na o fua.

A leai, aua nei aloese mai le manava, le fiafia, manava o le manava ma le intestinal. Mataʻituina le tali a lau uarota i se ituaiga o fualaau aina, aua o nisi o manu e mafai e le tagata lava ia ona le gafatia, e mafua mai i nei faʻamaʻi.

O le taimi lava e tatau ai ona e lafoaia le mea tele.

Pets i tamai tootoo ua fautuaina fautuaina:

  • pears;
  • apu;
  • suamalie (e mafai ona e tuʻuina atu);
  • melons;
  • faʻi (e le tatau ona toe faaluaina i taimi uma, pe a faʻapea o le meaola e ono iai ni mea e pagatia);
  • fualaau gooseberry (e fautuaina e tuuina atu i le 2-3 aso);
  • strawberries;
  • fugalaau;
  • lanu moana;
  • sea ​​buckthorn;
  • taifau le taifau;
  • fualaau fou (e le o fualaau mamago);
  • uliuli ma mumu currants;
  • vine (tuʻu uma vine i laʻau ma vine).
O lisi uma o fualaʻau ma fualaau aina e maua ai meaʻai ma meaʻai lelei ma faʻamalosi malosi, e saofaga i le faʻamautuina o totoga o meaʻai ma aveese mai le fulufulu mamoe mai le vavae. O faʻamanuiaga o ia mea o le ai ai ma le taumafa lelei ma le suia o fua ile fafagaina taitasi.

Ia mautinoa e leai se mea eleelea pe vevela e maua i totonu o le feeder. Aʻo leʻi faʻaaogaina, e tatau ona fufulu lelei, mago ma tipi, ona o se meaola atoa e mafai ona 'ave meaʻai mo se meataalo.

O fua e fafagaina na o le tasi i le aso, e gata i le 15-20 g vaega. O le faʻaaogaina o nei meaʻai e mafai ona oʻo atu ai i le gastrointestinal disorders.

E taua! E le taliaina fualaau aina i le lapiti meaʻai ona o lo latou malosi malosi ma se tofo faapitoa, lea e afaina ai le ola maloloina o meaola.

Isi meaai fafaga

I le taumalulu, pe a leai se mutia fou, o laau aina, fualaau aina, vine, ma se vaega laitiiti o fualaau faisua, o le silasila fesoasoani e faʻalauteleina meaai a le fagafa. Ona o le tuufaatasiga o kemikolo sili ona manaia, o lenei mea manogi e taʻitaʻia ai le lisi o meaʻai sili ona aoga.

E fautuaina i manu o vaitausaga eseese, aemaise lava fafine e sosolo solo ma lapiti pepe, na fanau i le tautoulu. E masani lava ona faitioina e le au faʻasalalauga faʻapea o ia pepe e faʻalauteleina le leaga io latou olaga atoa. E tusa ai ma le veterinarians, o tagata taʻitoʻatasi oe na le mauaina ni meaʻai i masina muamua, o le a le toe mafai ona maua ma o le a malepelepe, o le mea lea, silasila, o le faleteuoloa o vitamini ma minerale, o le a oʻo mai e laveai.

E mafai ona e saunia silasila mai fualaau aina, fualaʻau ma melons. Ae pe a filifilia se mea, ia manatua e le o mea uma e mafai ona faʻafefeteina ma e mafai ona faʻaleleia le lactic acid - o loʻo matou talanoa e uiga i luga o pateta ma meli uma ma gourds, vaʻa, soya ma vetch.

Lelei mo le faʻamaonia:

  • zucchini;
  • paka;
  • kāloti;
  • fafaga vaimelons (e aofia ai o latou pusa);
  • saito ma sana (sili i le vaomatua);
  • kapisi;
  • 'autalavou laiti o sunflowers;
  • o fatu uma na totoina otaota;
  • fualaau faisua.

E fautuaina le au faifaatoaga o le lapiti ia faaaoga ni nai mea laiti laupepa po o ni koneteina e fuafuaina mo le 1-2 feedings mo le seleselega o le silasila. O lenei manaoga e mafua mai i le mea moni e faapea i le taimi o le tatalaina o le fafaga o tulaga o le teuina o mea ua solia.

O le ae fiafia foi e iloa le auala e tausia ai lapiti teuteu i le fale ma le auala e filifili ai meataalo mo le teuteuina ma le lapiti lapiti.

O avanoa uma e manaʻomia ona matua nutimomoia (ina ia le sili atu i le 1 cm le lapoa o fasi fasipepa), faʻafefiloi ma faapipii i totonu o se pusa ua saunia. A maeʻa ona faʻaalia le suavai e mafai ona faʻamaonia. O lapisi e tuʻuina atu ia meaʻai i aso uma i le fafagaina i le taimi o le taumalulu. E taua tele le fua o aso uma mo tagata matutua e tusa ma le 150-200 g. Ma e tatau ona amata i le selau pasene, talu ai siaki muamua le fafaga mo le fou. E le taliaina e iai faailoga o le pala ma le pala.

E taua! Mo le silasila e faʻamamafa mo le 1.5-2 masina, fautuaina mai e le agrarians faaopoopo nisi o falaoamata o le saito poo le kuka o pateta i le tuufaatasiga. O le faʻaopopo e le tatau ona sili atu ma le 10% o le aofaiga atoa o le lua.

Faʻailoga

O le saito o le lapisi e faʻailoa mai i le maualuga o le paleni o mea taumafa ma aoga e na o paleni saʻo i taumafa masani. I le tino o le manu, o nei mea e vave ona tagofia. E tatau ona avea o se faʻaopoopoga o le protein lea e manaʻomia i le taimi o le malulu.

Mo le fafagaina o mea teuteu e talafeagai:

  • karite;
  • oona;
  • saito;
  • sana.

O le faʻaleagaina o nei meaʻai mo se fagafao e afaina i le pa'ō, manava, po o le gaʻo, o le tele o faifaʻaipoʻa e faʻaaogaina ni fuafasi fefiloi, o ia mea e fuafua i le tagata lava ia: mo se faʻataʻitaʻiga, e manaʻomia e le tagata matua le sili atu o saito (e oʻo i le 50% o le kulimi falaoʻo), tane - le vaega lona fa o le saito ma le 3 vaega oona, ma le lactating females e manaʻomia se faʻafefiloi o le oat-barley i vaega tutusa. Ole fuainumera o gaʻo talafeagai e fuafua ile tausaga o le manu.

Mo le kukaina o le sana, o le sana ma le karite e tatau ona gaosia, ona fufulu ai lea i le vai inu. O avo ma saito e mafai ona tuʻuina atu e aunoa ma le togafitiga muamua.

E te iloa? E mafai ona inu le lapiti e lua kilokalama i le tele o vai e pei o se dog mai le sefulu kilogram.

Fafaga

Veterinarians fautuaina mea taua mo vaitausaga uma o lapiti. O tagata talavou laiti e sili ona lelei ile fafagaina ma faʻalauteleina, e mafua ona o le i ai o proteins, proteins, amino acids, vitamins, micro-macroelements i la latou fatuga.

E le gata i lea, o le oloa e aoga i tagata mamaʻi mo le vave faʻafouina ma le toe faʻaleleia o le malosi. E manaʻomia lou faʻatau, faʻataʻitaʻiina e le fua o vaega.

O le mea e tatau ai, e tatau ona:

  • 28% taumafa vao (clover, alfalfa);
  • 40% o fatu o le cereal (20% o le saito-oat ma le falaoamata o sana-karite);
  • 13% taumafataga o le sunflower;
  • 15% suauu saito;
  • 2-4% meaʻai fefete, masima, iʻa ma aano o manufasi ma ivi.
Ia manatua o lapiti e fiafia e 'ai, ae e le tatau ona latou fafaga. Laʻau faʻafefiloi ua faʻailoaina 2 taimi i le aso, 2 sipuni vaʻaiga mo tamaʻi meaola ma 1.5 tbsp. sipuni mo le talavou. Aua e te faanatinati e sasaa le isi vaega. Faatali mo le manu ina ia faʻasaʻo atoa le fafaga.

E te iloa? O le lapiti e 28 ona nifo, ma o nifo nifo e ola i tua o ona luma. O nei manu e mitamita i se manaʻoga tele ma 'ai mea uma e tupu, ma i le tele o mea. I se tasi o fonotaga, e mafai e le lapiti matua ona 'ai e pei o le mutia e lava e faʻatumu ai se aluga tele.

Vitamini ma minerale faaopoopo

E tusa lava pe lelei le kukaina o le lapiti taumafa e le faʻamautinoa ai se seti atoa o vitamini taua ma minerale mo fofo fale.

O le mea lea, o mea o loʻo misi e tatau ona totogiina i le fesoasoani o faʻaopoopoga faapitoa:

  • fualaau fou po o le aisa;
  • mea e teu ai meaʻai (taua o le potassium-calcium mo le faʻaaogaina tatau o skeleton);
  • poloka masima faapitoa (lē mafai ona faʻaalia le masima i le le lava o le manaʻo, le faʻamalosi ma le le lelei o le kuka);
  • O maʻa faʻatafuna (fesoasoani i le faʻamalosia o le ponaivi o meaola, o le mea lea e matua taua tele mo lapiti lapiti ma susu susu)

O nei faʻaopoopoga e taua i le taumalulu-tautotogo, pe a faʻaitiitia le lelei o vaomago.E tatau ona i ai taimi faʻaalia i totonu o le mea e mafai ona faʻaaoga ai meaola. Mataʻituina ana amioga. Masalo o le vavae ese mai le tulafono masani o loʻo taʻu mai ai le leai o se tasi o lisi. A uma, o lapiti, tusa lava po o le a le vaitau, e tatau ona maua i aso uma vitamini A, D, E, B12, B5, B6, K, PP ma meaai.

E te iloa? O lē e sili ona uʻu taliga o le lapisi Epikopo Peretania o Jeronim. O nei vaega o lona tino e oʻo i le 79.06 cm. O le faamaumauga na tusia i le Guinness tusi i le 2003.

Sauniuni o fafaga mo le taumalulu

Ina ia tausia le paleni o le vailaʻau-minerale i le tino o le lapiti i le vaitaimi o le taumalulu-tautotogo, e fautuaina e faifaatoaga poto masani e amata seleseleina na ituaiga o fafaga i se taimi talafeagai:

  • vaovao mai afifi (e le mafai ona e gase, e te manaʻomia e moa pe vavae vao vao mai vaega o gaosiga ma alatele);
  • alfalfa (e taua le aoina i le vaitau o le tuputupu ae o le vaitau, mo le tasi manu matua e tatau ona seleseleina i le 40 kilokalama o vao vao);
  • silo;
  • fualaau faisua (karuti, Ierusalema artichoke, seleni);
  • greens (dill, pasili, basil);
  • laʻau ma lala;
  • saito o saito, oats, sana ma karite (e taua e le o togafitiga i vailaau e tineia ai manu faalafua ma teuina i totonu o potu lelei);
  • fualaau aina (apu, pears);
  • vine (faʻamaisa);
  • vaomago (lentil, oatmeal, millet, pea).

O le a le mea e le fafaga

E ui i le lautele o lisi o oloa e aoga mo le uo, ae e tele naua e le mafai ona tuʻuina atu i le manu i lalo o soʻo se mafuaaga. O le a tatou malamalama i nisi auiliiliga mea e ono afaina ai se fagafao.

Toa

Aua e te manatu o lau suti e sili ona e fiafia i ai, kuki, buns, mea manogi suamalie ma mea mama e aoga i manu a le uarota. Mo le lapiti, o nei meaʻai e tolopoina le oona.

O le tele o mea e maua mai suga, sima, meainu, mea manogi, meaʻai ma gaʻo gaʻo o le a faaopoopoina ai le soifua maloloina i nai tagata. Latou te faʻaleagaina le toto ma faʻafefea ai ona faʻaleagaina totoga o le tino. Mo se manu teuteu, e tasi le sukalati e mafai ona afaina.

E taua! E le tatau ona tuʻuina atu lapisi o soʻo se tausaga, araisa, kuka tao, po o mea tao. O nei oloa e mafua ai le fafagaina ma le afaina ai le gasegase gasegata.

Maea

E mafai ona gaui le microflora o le intestinal ma faʻafefete le ate i le uila e faʻaaoga ai lenei oloa. O mea gaʻo e manaʻomia i le meaʻai a le fagafao, ae e tatau ona maua mai i meaʻai ma meaʻai, faʻapea foʻi mai iʻa ma aano o manu ma le ponaivi. E lauiloa o meaʻai e lamatia mo tagata, aua o gaʻo aupito maualalo e aofia ai i le latou gaosiga.

Laʻau oona

O nisi faifaatoaga e masani ona faaopoopo i ai taimi o fualaau oona i fualaau aina, e foliga mai o le taofia o mea oona. O veterinarians e le faʻafeiloaia se ituaiga o faʻataʻitaʻiga ma e le toe fautuaina se tasi o le mafaufau e tuʻu le soifua maloloina o le lapiti i se tulaga lamatia.

Mo laau faʻasaina ua faʻaalia:

  • faʻasalaga;
  • fugalaau vao;
  • numera;
  • solofanua solofanua;
  • ituaiga uma o feoaʻi;
  • faasee;
  • vormwood;
  • lili o le vanu;
  • patapuni;
  • moe vao;
  • leva;
  • marsh horsetail;
  • celandine;
  • puipui;
  • faʻailoga
E oo lava i sina vaega itiiti o vao e le manaomia e mafai ona faatupuina ai le vomia, manava, manava, leai se fiaai, puupuu le manava, afaina, afaina, afaina, afaina, afaina ma le oti. O le mutia o loʻo taʻua e matua lamatia tele mo tamaʻitaʻi susu ma tamaʻi tamaʻi tamaʻi.

Lafoaia fualaʻau lanumeamata e mafai ona faʻaleagaina faʻaleagaina pe a fai e aoina pe a uma le timu poʻo le timu. E le tatau i manu ona 'ai le susu, matagogo pe tipi.

E te iloa? O le igoa o Sepania e sau mai Phoenician "ma-spania", o lona uiga "o le auvai o lapiti".

Fafaga fatu

O meaʻai e ese i le manogi ma le fuga e le talafeagai mo le fafaga. E taua foi le teenaina o se oloa e afaina i fatu o vao ma pebbles, e le o fuaina, o fatu saito.

I le tulaga o le 'aiina o ia mea taumafa, o le a sili atu ona toe malosi ma mate le manu, o lona uiga e tatau ona i ai se mama mama, fatu atoa e aunoa ma ni faailo o siama faʻaleagaina, faʻavalea ma le paʻu.

Sausagesi

O mea gaʻo uma, falai, mea ulaula ma mimiti meaʻai mai le taumafa a le uarota e tatau ona le aofia ai. A leai, ua faʻamaonia le cirrhosis ma le oti. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei meaai mai le laulau a tagata e matua mamafa tele, e le lelei ona paʻu ma iu lava ina amata ona faʻamalosi. O se taunuuga, o le mea leaga manu ua fuga, afaina, afaina, manava, o le mea lea, alofa, aua le afaina.

Nati ma fualaau mamago

O le faʻasaina o luga o laʻau na tuʻuina atu ona o le maualuga o lo latou kalori ma mea maualuga gaʻo. O se fualaau mamago ua faʻailogaina i le fesootaʻi ma suauu inherent i le tuufaatasiga. Ma o na mea ma isi vailaʻau i nei aofaiga e le mafai ona manuia ai ituaiga o lapiti, o lea o nei oloa e tatau ona mataʻutia e tusa lava pe itiiti ni vaega.

Latou te faʻaosoina le le mautonu o gaʻo, ate ma le gastrointestinal tract. Mai le tele o meaʻai gaʻo e mafai ona le mafai ona gaʻo, ae mafai ona maʻi i se maʻi e lamatia ai le ola maloloina. E le gata i lea, o nei "mea suamalie" e le fiafia ai le tausiga o le fagafao, faatasi ai ma le taunuuga e matauina ai le rhinitis tumau, le moe, ma mea faapena.

E taua! I le vaitau o le tau vevela, o le lapiti ola maloloina e tatau ona 'ai e tusa ma le 400 kilokalama o le mutia ma pe a ma le 100 kilokalama o vaomatua.

O mea uma ia o le manuia o le faia o le lisi saʻo mo lapisi teuteu. O le usitaia o nei tulafono ole a faʻamautinoa ai ole soifua maloloina o lau fagafao ma le soifua maloloina.