O le chicken, o le mea moni, o le manulele masani lea e masani ona tupu, lea ua tupu faʻatupulaia toetoe lava i le lalolagi atoa. I aso nei, e faigata lava ona mafaufau i lenei meaola ola i le vao. Ma e le o se mea e ofo ai, ona e talitonuina o le moa o le mea muamua lea na mafai e le tagata ona fai. E sili atu le manaia o le sailia pe na faʻafefea ona amata le mafutaga i le va o se tamaloa ma se tasi o manulele autu i luga o le tele o seneturi - o le isi mea lenei i le tusiga.
O le amataga ma le talafaasolopito o le falemaʻi o moa
E le o mautinoa le saienisi o aso nei pe a amata le falemaʻi o moa. I le taimi muamua, o se aganuu le faapea atu na tupu lenei mea pe tusa ma le fa afe tausaga ua mavae, mulimuli ane na aliali mai na faatagaina lenei taimi e mafua mai i le faaiuga o le lona fa o le meleniuma TL, ma o le au saienitisi ua faapea mai o le moa ua gaosi ma le faamoemoe mo le valu, po o le sefulu afe tausaga. !
O tuaa faga
E talitonuina o augatuaa uma o loʻo iai i le taimi nei moa vao vaoua lauiloa foi vao vao vao bankivans (Igoa Latina "Gallus gallus", po o le "Gallus bankiva"). O nei manufelelei o ni aiga vavalalata o pheasants ma o loo maua i le vao i le teritori o Asia i Saute, aemaise lava i Initia, Myanmar (Burma), luga o le peninsula Malacca ma luga o le motu o Sumatra, e fiafia i vaomatua o vaomatua ma laau tetele o vao. Gallus gallus O nei manulele e laiti tele (o le maualuga o tane e le sili atu i le 1.2 kilokalama, e mamafa le 500 g pe sili atu foi), lele lelei, faʻaoloa i luga o le eleele ma maua ai se uiga fefe tele. I o latou lanu, e masani lava o lanu uliuli i luga o le mumu po o le auro, e talitutusa lava ma le Italia e maua mai ai moa, ma e lauiloa foi o le leggorn lanu.
Faletupe Faletupe Mo le taimi muamua, na faaigoaina Gallus gallus o le tuaa o le moa a le aiga, Erasmus Darwin, o le atalii o lana tama o ia uma o le tusitala o le evolusione theory o le tupuaga o ituaiga, ma na toe taʻua le manatu o lona tamamatua i lana tusi "Changing Animals and Plants in the Home Condition" (1868).
E te iloa? E talitonuina o le tala faasolopito o manulele na amata i le 90 miliona tausaga talu ai, ma o uluai manu felelei na i ai ni nifo na suia e se aulotu nei i le tolu sefulu tausaga mulimuli ane!
I le faaopoopo atu i le mumu, e tolu isi ituaiga o moa vao - hina, Ceylon ma lanumeamata, ma seia oo talu ai nei na manatu ai o matou tuaa sa faʻaaoga Gallus gallus mo le falemaʻi. Gallus sonratii Ae ui i lea, o suʻesuʻega talu ai nei o loʻo taua ai lenei manatu i le fesili. O le mea lea, i le 2008, sa faamaonia e saienitisi mai le Iunivesite o Uppsala e faapea o le tutusa o le genotype o moa o le aiga i Gallus gallus, o se tasi o gutu e latalata i le ulugalii lanu eseese. Mai iinei, o se mea taufaamatau na faia e faapea o le moa faʻaonapo nei o se tupuaga o le tele o ituaiga o moa vao. E foliga mai, na muai maua mai le ituaiga o Gallus gallus, ona tufatufaina lea ma Gallus sonratii (vao vao vao).
Vitio: Gallus gallus bankers
Taimi o taimi ma falemaʻi
Talu ai e le gata e ese mai i fafo o latou faʻailoga vao, ae o le mea e foliga mai, e le tatau ona galue malosi le tamaloa, ma faʻaaogaina lenei sui o manulele.
Na amata le faagasologa, faʻamasino i le tele o Gallus gallus, i se mea i Asia. E leai se manatu e tasi e le gata i le aso tonu (poo le lata mai) aso o le taofiofia o le manulele, ae tusa lava pe na tupu le alualu i luma, salalau mai le tasi itu i le salafa o le lalolagi, pe faia faʻatasi i nofoaga eseese. O le mea lea, na maua e le au suʻesuʻei suʻesuʻega o meaola o le tino mea na totoe o moa a le aiga ile peninsula Hindustan - ua mafua mai i le amataga o le 2 miliona tausaga BC, ae o Sina e tele atu anamua - e pe tusa ma le 8 afe tausaga le matua (e ui o nei faʻamaumauga ua fesiligia nei i le aso). Ma i le taimi o le luasefulu lua-seneturi seneturi, na masani lava ona fautuaina e faapea o le talafaasolopito o le vao o le Taialani.
E taua! E foliga mai, o le falemaʻi o le moa na faia, e ui i lea, i nisi o nofoaga e tutoatasi. E tusa ma le iva i ia nofoaga tutotonu i aso nei, ma o loʻo i ai i vaega eseese o Asia i Sasae ma le Lalo o Initia.
Ae ui i lea, o le talafaasolopito o le fale manulele ua ufitia ma le mealilo ona, e pei ona aliali mai, o Gallus gallus o aso nei ua uma ona leiloa lo latou uluai foliga mai ona o lo latou le pulea lelei o feusuaʻiga ma moa a le aiga. Faʻamauina e Francis Barlow (1626-1704) Ae i le asō, o le mea moni na faia le falemaʻi e ala i le filifilia o manulele manufelelei sili ona tele ma lo latou sopoia mulimuli ane i le va oi latou ua manatu e faʻalagolago. O lenei sailiga na mafua ai ona faailoaina i totonu o moa o se maualuga maualuga atu o le hormone thyroid-stimulating e mafua ai le tuputupu aʻe nai lo manu feʻai.
Lafoaʻi o moa
Mai Asia i Sasae, o moa a le aiga na faasolosolo ona salalau solo i le lalolagi atoa. E foliga mai, o manu felelei na muamua taia Middle Eastaemaise lava i Mesopotamia, Aikupito ma Suria.
O le mea e malie ai, i nei atunuu, o se manulele ese sa togafitia e le o se meaʻai ae o se meaola paia. O ata o roosters na maua i tuugamau o pusi Aikupito (aemaise lava, Tutankhamen, na maliu i le 1350 TLM) ma i luga o maa faamanatu a Papelonia.
E te iloa? O tagata anamua anamua o Aikupito sa i ai i le manatu o le uluai masini. O le mea moni, o le muamua "fana" o fuamoa o le aia tatau a ositaulaga, o auauna a Osiris. Ae i le vaitaimi o le Pogisa Vaeluagalemu, o lenei galuega, i se isi itu, na amanaiaina o le togafiti a le tiapolo ma faasaina i luga o le tiga o le oti.
Ata o se moa, Korinito, V. TLM er I le vaitau o moa ua leva ona ulu atu i le teritori Greece anamua. E foliga mai, i le V - VI senituri BC. er ua leva ona latou fafagaina, ma, e tusa ai ma le molimau a le tagata Eleni anamua o Aristophanes, o lenei galuega sa taugofie foi mo e matitiva.
Ae ui i lea, o tagata Eleni, e lauiloa mo lo latou fiafia i taaloga, latou te matamata i le moa muamua o se manu tau, e faapena foi i le au Hellenes o faafiafiaga faafiafia, e pei o le cockfighting, o lona foliga mai. Tau le tau Mosaic of Pompeii, National Archaeological Museum of Naples
E tusa ai ma le tala, i le 310 TLM, i le taimi o le tauiviga a Alesana le Sili i Initia, na totogiina e le perenise o Punjab se taitaiau malosi i siliva siliva, lea na togitogia ai se moa manaia i ni vavae tetele.
I le taimi lava e tasi, o moa na faʻaalia i setete Asia Tutotonu - Khorezm, Margiana, Bactria ma Sogdiana, lea na tapuaʻia muamua ai i latou e pei o manu paia, leoleo o Lelei, faʻamaonia le Sun ma teteʻe atu i malosiaga faʻaumatia o le Leaga. E foliga mai, o lenei uiga e fesootaʻi ma le uiga masani o le moa ma se alaga tagi e faasilasila mai ai le amataga o se aso fou, lea na manatu o tatou tuaa fouvale o se faailoga o le manumalo o le Malamalama i le Pogisa. O ponaivi o ponaivi na maua e tagata suʻesuʻe i luga o tuugamau anamua o nei atunuu, lea e faamamafaina ai le uiga le gastronomic i lenei manu.
Mai Eleni anamua ma ona itumalo o le vao na ulu atu i le vaega atoa o le teritori Europa i sisifofaʻapea foʻi i totonu Kievan Rus. Edgar Hunt "Le Rooster ma le Tino e Toatolu" O le tulaga ma le talafaasolopito o le faatoilaloina o moa o se mea sili atu ona faigata Aferika ma Amerika. O le konetineta uliuli, e pei ona manatu muamua, tatala atu i le manulele faafetai ia Aikupito, ae o loo i ai faamaoniga e ono tupu lenei mea i le taimi muamua. O le mea lea, e tusa ai ma se tasi o faaliliuga, na o mai moa a le aiga i Somalia ma le Penisula Arapi mai Initia, o lona uiga, latou te ulufale atu i le konetineta e le o fanua, ae i luga o le sami, ma na tupu lenei mea i le amataga o le lona lua o seneturi BC.
E le mafai foi ona faʻamautuina pe na aumai le moa i Amerika e tagata Spaniards pe o lenei manu "na maua" le New World ao leʻi oʻo i Columbus.
Eseesega o moa a le aiga
Mo le tele o tausaga, i le taimi e fanau mai ai e se tagata moa a le aiga, o le tele o ituaiga eseese o nei manulele na fafagaina. O le teuteuga ma le taua o le faʻaaogaina o le gafa o Gallus gallus o loo teuina pea, ae o le taimi nei o le nofoaga sili ona taatele mo le meaola o le faleoloa o meaai. Ae ui i lea, talu ai o fuamoa moa e le sili atu ona lauiloa nai lo aano o manufasi e tusa ai ma le taua o meaʻai tolu vaega autu:
- fuamoa;
- aano o manu ma fuamoa;
- aano o manu.
O sui o nei ituaiga o manulele e ese mai i ni uiga patino.
Faamasani oe lava i fuataga o ituaiga o fuamoa ma isumu o manu.
Toa fua
O le mea autu i le fuamoa fuamoa - fua maualuga o fua o fuamoa. I lenei tulaga, e taua le taua le fuainumera o fuamoa o loʻo tuʻuina i lalo e le moa se tasi i le gasologa o le tausaga, ae le gata i tausaga ole gaosia o fuamoa (tausaga o le fuʻa muamua ma le vaitaimi o le faasaoina o le maualuga o le gaosiga). Ina ia ausia ia tulaga, e tatau i se tasi ona ofoina atu isi uiga ia e taua foi i moa. O se taunuuga, o laumei e iloagofie:
- amataga o le gaosiga o fuamoa - e masani lava 4-5 masina;
- le fuainumera faaletausaga o fuamoa mai le tasi hen mai le 160 i le 365;
- laiti tele;
- Faʻateleina le manaʻomia o le tele o fafaga ma faʻapitoa i luga o mea o loʻo i totonu o le calcium (e talafeagai mo le fausiaina o nila o fuamoa ma, i se faʻaopoopoga, e teuina i le fuamoa lava ia);
- maualuga galuega;
- e le lelei le taʻuina o le mafaufau.
Faailoga i fafo o fuamoa fuamoa, faʻaopoopoga i laʻititi laʻititi, o ni mea manogi tele, faʻapea foʻi ma se tino vaapiapi ma ni atigi lelei na atiaʻe. O laumei ma fualaʻau aupito sili ona lauiloa, o latou uiga autu o loʻo faʻaalia i le laulau:
Igoa faʻavae | Atunuu na afua mai | Tausaga numera o fuamoa | Fua o fua o fuamoa | Fua faʻatatau (tele o moa / moa, kg) |
Andalusian | Sepania | 190-220 | 55 | 3,2-3,6/2,3-2,7 |
Lusia Rusia | USSR | 220-250 | 55-60 | 2-2,5/1,6-1,8 |
Italia faafefe | Italia | 180-240 | 60 | 2-3/1,5-2 |
Hamburg | Siamani, Peretania, Holani | 220 | 55 | 2-2,5/1,5-2 |
Kampinskaya | Peleseuma | 135-145 | 55-60 | 1,8-2,6/1,5-2 |
Leggorn | Italia | 365 | 55-58 | 2,3-2,6/1,5-2 |
Carpathian greensmill | Polani (atonu) | 180 | 50 | 2,2-2,7/1,8-2,3 |
Minorca | Sepania, Holani | 200 | 56-59 | 3,2-4/2,7-3,6 |
Czech auro | Siekisolovakia | 150-170 | 54-57 | 2-2,5/1,6-2,2 |
Hisex | Holani | 300 | 60 | 2,4-2,6/1,8-2 |
O le tele o arauna, ameraukan, legbar, uheilyuyu, maran, e mafai ona faamalieina i fuamoa o lanu eseese - mai le lanumoana ma le olive i le sukalati.
Mamanu-fuamoa
O le mea autu o papa o lenei itu o latou agavaʻa. O ia manulele e sili ona fetaui lelei mo fagaga tutoʻatasi, aua latou te mafai ona maua pea ni fuamoa fou ma ni meaʻai lelei i luga o le laulau. O moa fuamoa e maua ai le mamafa e sili atu lemu nai lo aano o manufasi, ae o le tele lava o le tele e masani ona sili atu i lo latou tagata i totonu o le fuamoa o le fuamoa, o loʻo paʻu i tua o le mea mulimuli i fua o fua o fuamoa. O le isi itu o le toetoe lava o ituaiga uma e mafua mai o le tele o taimi nai lo le "fuamoa", faʻaalia ai le faʻamalosi ma le sili atu ona faapalepale i mea i totonu o pa puipui. O ituaiga e sili ona manuia ma faʻasologa o aano o manufasi ma fua o fuamoa:
Igoa faʻavae | Atunuu na afua mai | Tausaga numera o fuamoa | Fua o fua o fuamoa | Fua faʻatatau (tele o moa / moa, kg) |
Kuchinsky faamanatu | USSR | 200 | 60 | 3-3,8/2,3-2,6 |
Moscow black | USSR | 180 | 61 | 2,9-3/2,3-2,6 |
Olive siliva | USSR | 170 | 62 | 3,6-3,8/1,2-1,4 |
Yerevan | Armenia | 160 | 57 | 2,9-3,2/1,9-2,1 |
Rhode motu | ISA | 170 | 60 | 3,2-4/2,5-2,8 |
Niu Hampshire | ISA | 200 | 65 | 3,9-4/2,5-2,9 |
Susana | Peretania Tele | 150-200 | 60 | 2,9-3/2,3-2,5 |
Amrox | Siamani | 220 | 60 | 4-4,5/3,3-3,5 |
Hercules | Rusia | 200-240 | 60-70 | 6-6,5/3,3-3,7 |
Pushkinskaya | Rusia | 220-270 | 58-60 | 2,5-3/1,8-2 |
Plymouth | ISA | 170 | 55-50 | 4,8-5/3,3-3,6 |
E te iloa? Taʻaloga i le fafagaina o moa o tagata Iutaia. E tusa ai ma fuainumera, o tagata nonofo uma o Isaraelu e aai e tusa ma le 67.9 kilokalama o lenei aano o manu i le tausaga. I le US, o lenei fuainumera e laʻititi ifo maualalo, e na o le 51.8 kilokalama, ae o Rusia i le taʻitasi e naʻo le 22.1 kilokalama o aano o moa i le tausaga e faʻamatalaina.
Toto manu
O ituaiga o moa e tele. Latou te mamafa ma totoa, o loʻo i ai ni paʻu malolosi ma ni mūmū vaivai. E masani lava o ia manulele e mataʻutia ma puipuia, latou te le fefefe i tagata, latou te le o taumafai e taofia tulaga. O ituaiga o meaola e le o faanatinati e pei o le fuamoa o fuamoa, ae o le atinaʻeina o le fafagaina o moa i le vao. I totonu o le aano o manu fasi ma crosses of chickens o mea nei:
Igoa faʻavae | Atunuu na afua mai | Tausaga numera o fuamoa | Fua o fua o fuamoa | Fua faʻatatau (tele o moa / moa, kg) |
Brama | ISA | 125 | 60 | 4-4,5/3-3,5 |
Le lapoa o Jersey | ISA | 180 | 55-56 | 5-5,9/3,6-4,5 |
Togi | Peretania Tele | 140 | 65 | 4-4,5/3-3,5 |
Cochinquin | Saina | 100-135 | 50-60 | 5-5,5/4-4,5 |
Cornish | Peretania Tele | 130-160 | 56-60 | 3,5-4/3-3,3 |
Malin | Peleseuma | 140-160 | 53-65 | 4-5/3-4 |
Orpington | Peretania Tele | 160-180 | 60-61 | 4-5/3-4 |
Taaloga Soka | Farani | 160-180 | 55-58 | 4-4,5/3-3,5 |
Langshan | Saina | 100-110 | 55-56 | 3,5-4/3-3,5 |
Master gray | Hungary | 200 | 60-70 | 6-7/2,5-2,9 |
Fox chick | Hungary | 250-300 | 70 | 4-4,5/3,5-4 |
E i ai isi vaega o ituaiga o moa - teuteu (mo se faʻataʻitaʻiga, siliki Saina, sosolo, pata, paopao, shabo, milfleur), taua (chamo, sumatra, azil) ma le vociferous (jurlovskie).
Initaneti ma amioga
O tuutuuga o moa a le aiga e tele lava lona faalagolago i le ituaiga. O le mea lautele, o loʻo tatou talanoa e uiga i se manulele le lelei. Mo ia, toetoe lava o soʻo se potu vevela ma mama e talafeagai. O fuamoa moa fua e manaʻomia se avanoa e sili atu ona avanoa nai lo a latou faʻasologa o meaʻai o le paluga. I le tulaga muamua, e tatau ona amata mai le mea moni e faapea i luga o le sikuea mita e tasi o le avanoa e le sili atu ma le 2-3 ni mea na faapipiiinai le lona lua latou te mafai ona avanoa se avanoa e oo atu i le 3-5 tagata taitoatasi. E le fefinauai fuamoa-fuamoa-fuamoa, o lea i lenei vaega e sili atu ona lelei le taialaina e manaoga tutusa mo fuamoa fuamoa. I le ogatotonu o le fale, e tatau ona faʻapipiʻi paʻu (o loʻo faʻatutu i le maualuga o le 1 mita i luga aʻe o le fola o le fale i le 20 cm le avanoa i luga o manulele taitasi), ma tuʻu ai foi ni fofo mo le tuʻuina o fuamoa. O le fola e sili ona ufiufi i laupapa, ona oʻo lea i le taumalulu o le a le manaʻomia se faʻaopoopoga faaopoopo. I le faaopoopo atu i tagata fafaga ma meainu, i totonu o le moa moa e tatau ona faapipiiina "taele" mo le taele taele, lea e te manaomia e sasaa (ma ia faafouina ai) le paluga o lefulefu, oneone ma le omea. O lenei faʻataʻitaʻiga o se puipuiga sili ona lelei o ituaiga paʻu ma fulufulu paʻu.
E taua! E masani ona gasegase pou i le malulu, ae mo i latou e taua tele le leai o ni faʻataʻitaʻiga ma le susu ile potu.
O se tulaga taua mo le soifua maloloina o manu fufulu masani o le tapenaina o le moa ma le suia o moepe a faʻaaogaina.
Mo le tele o moa, aemaise lava fuamoa ma fua o manu-fuamoa, o le savalivali i le ea e aoga tele. O lea e maua ai e manulele le avanoa e faʻasese ai a latou meaʻai i le tele o iniseti ma anufe, lea e le gata ina faʻamalosia ai a latou puipuiga, ae mafai ai foi e le faifaatoʻaga ona teu se vaega tupe i luga o fafaga.
Meaʻai ma le fafaga
O penefiti, gaʻo, gaʻo gaʻo, minerale ma vitamini (aemaise A, B ma le D) e tatau ona i ai i le taumafataga o le lafu manu. O loʻo i ai mea faʻapitoa tuʻufaʻatasia mo moa, lea o loʻo tuʻuina atu ai nei elemene i se tulaga paleni, ae o ia ituaiga meaai o le a taugata tele ai le faifaatoʻaga.
E sili atu le tamaoaiga e faʻaaoga ai oloa ma otaota fale mo le fafagaina o manulele, aemaise lava, mo lenei faamoemoega talafeagai:
- suauu, kāloti, beets, pumpkins, kapisi (laulaʻau), apu, pears, plums, isi fualaau faisua ma fua, e aofia ai lo latou faamamaina ma le gaʻo, faʻapea foʻi ma faʻataʻitaʻiga e le faʻaaogaina (laʻititi pe faʻafefe, ae le pala );
- uliuli ma le paʻepaʻe paʻepaʻe, e aofia ai paluga ma fusi (o mea uma nei e tatau ona faʻamalulu muamua);
- afaina ma otaota e totoe i le maeʻa o iʻa ma aano o manufasi, e aofia ai ponaivi mago;
- susu, susu, kusi, susu susu (mollusks, frogs, begs, anufe ma isi meaola o se puna o polotini, ae afai e maua e moa le avanoa e savavali ai, o le a latou tausia lenei vaega o le meaai);
- keke keke ma le taumafataga.
Ae peitaʻi, o le faavae (pe tusa ma le 60%) o le moa talo e tatau ona avea ma saito, aemaise lava, sana, saito, oats, rye, barley, ma leki.
E te iloa? O le gaosia o moa i le lalolagi o loʻo tuputupu ae ma le mausali, mamao atu i le saoasaoa o le gaosiga o pipi ma puaa. O le mea lea, i le 70 o le seneturi talu ai, e tusa ma le 20 miliona tone o moa na gaosia i le lalolagi, i le 20 tausaga o lenei fuainumera na siitia i le 40 miliona, ma i le 2020, e tusa ai ma nisi o valoʻaga, e 120 miliona tone. O le numera tele e sili atu ona faagaeetia: i le 1961, na maliliu ai le 6.5 piliona moa, i le 2011 - 58.4 piliona, ma i le 2014 - e 62 piliona tagata taʻitoʻatasi!
E mafai ona e fafaga faalua pe faatolu se manu matua i le aso, ma i le afa muamua o le aso e sili atu ona lelei le tuʻuina atu o meaʻai mālūlū ma meaʻai (fualaau faisua, mash, greens, ma isi), ma i le afiafi e vego ma faigata (saito). Faatasi ai ma lenei metotia o le fafagaina o mea e totoe ma le pala, e mafai ona aveeseina i se taimi tatau, e aunoa ma le tuu i le po i totonu o le fafaga.
Tofiga
Ina ia mautinoa ai le maualuga o le gaosiga o fuamoa ma tulaga lelei mo le faʻaofiina o fuamoa, e tatau ona usitai i ai mulimuli i tulafono:
- Faʻafesoʻotaʻi le moa moa ma ni mafanafana mafana (pusa laupapa e tusa ma le 35 cm le loloto e mafai ona faʻaaogaina) tuʻuina i vaovao, vaovao po o vao ma tuʻu i totonu o nofoaga sili ona faʻamalo.
- Faʻasolosolo faʻafesoʻotaʻi le mea e teu ai i totonu o nifo ma faʻamaʻi le fola ma puipui o le moa moa (e sili atu ona lelei le faia o lenei mea aʻo iai lafumanu i luga o le avanoa).
- Tuʻuina atu manu felelei ma moli malamalama: o pupuni i le falemoa e tatau ona le itiiti ifo i le 1/10 le nofoaga o le fola. Кроме того, в холодное время года необходимо искусственным образом увеличивать продолжительность светового дня минимум до 12-14 часов с помощью специальной досветки.
- O le maualuga o le vevela o le ea i totonu o le moa moa e le tatau ona sili atu i le + 25 ° C, o le laʻititi e le tatau ona pa'ū i lalo + 15 ° C.
Faʻaleleia
O le faaupuga "moa i le tautoulu e mafaufau" na avea lelei ma apaʻau. O le mea moni e faapea, o chicken fou ua maeʻa e matua faigata tele i la latou tausiga ma e mafai ona oti i le masina muamua mai le maalili a le maalili, vevela, faʻataʻitaʻiga, le maloloina o mea taumafa, faʻapea foʻi ma le solia o manaʻoga mo le mama ma le mago o le potu.
E taua! O le potu vevela mo kulumu e maualalo tele. I le 5 aso muamua o le olaga o le a latou manaomia ai 29-30 ° C, ona mafai lea ona faʻaitiitia le vevela ile 2-3 ° vaiaso. A oʻo i le masina o le moa, o le a latou lagona lagona lelei i le 18 ° С.
E sili lava le vevela o le potu e teu ai moa ma moli uila.
Mo tamaiti e taua tele le fatuina o le tele o avanoa avanoa. O le mea lea, afai e mafai e tamaʻi pepe fou ona puʻe le 20-25 tagata taʻitasi i sikuea mita, ona oʻo lea i le taimi latou te oʻo atu ai i le masina, e tatau ona faʻaitiitia le numera i le 15, ma le lua pe tolu masina - i le 10 manu i le sikuea mita. O le uluai fafagaina mo moa e le tatau ona vave tuʻuina pe a uma ona latou tuua le fuamoa, ae a maeʻa le 12-16 itula (e mafai ona e tuua le manulele e fiaʻai mo se aso: e lava meaʻai totoe mai le fuamoa ina ia le iloa ai le fiaai), ma mo lenei faamoemoe O le mea aupito sili e le o le kukaina o fuamoa, pei ona masani ona latou fai mai ai, ae o le falaoamata o sana (meaʻai o le protein, e tusa ai ma faʻamatalaga lata mai, e matua gaʻo lava mo tamai moa).
I le taimi muamua, e mafai ona teuina ni moa i totonu o se atigipusa faapitoa - faila.
O aso muamua o moa e fafaga i le lua itula, faʻaitiitia le numera o taumafataga, muamua i le fitu, ona oʻo lea i le tolu pe fa taimi i le aso. E amata mai i le aso lona tolu, o le kisi, greens tapena, o le eleele oatmeal, faapea foi ma meaai faapitoa mo moa, o le a faasolosolo malie ona faailoa mai i totonu o le meaai. Mai le vaiaso lona lua, masini pateta, fuālaʻau kuka ua kukaina, ma ao ola le moa, o latou laulau e masani lava ona faʻapipiʻiina i le masani masani a tagata matutua. O le falemaʻi o le moa e ono faʻatusaina i le taua i le mea fou o le uili. Talu ai o lenei faagasologa na amata i le fia afe tausaga talu ai, ua atiaʻe ai e tagata le tele o ituaiga eseese ma ituaiga o manu. Ua tupu nei i le aso e le gata mo aano o manu ma fuamoa, e pei foi o fulufulu ma fulu, ae mo faafiafiaga (taufaamatau) ma e oo lava mo le matagofie (ituaiga o meaola). E tusa ai ma uiga taua ma le gaosia, e leai se manu, o mea uma, o se tasi na fafagaina e le tagata, e mafai ona tauva ma moa.