Faatoaga faatoaga

Sumatra: ituaiga faʻataʻitaʻiga o moa

I aso nei i le lalolagi e tele ituaiga o moa. O nisi o fua na fafagaina e faifaatoaga ina ia maua ai le tele o meaʻai manu, aʻo isi na avea ma teuteu teuteu matagofie mo manoa ma togavao. Ae ui i lea, o nisi o ituaiga o moa e le mafai ona sopoia ma tumau pea le le mautonu mo le faitau selau o tausaga. O se tasi o nei ituaiga na aumai ia i matou mai le motu o Indonesia o Sumatra.

Tala faasolopito

Toa moa ile homeland Sumatra o se motu motu mai Asia i Saute, e pei o - Initonesia. O lenei ituaiga o manu felelei o se tasi lea o tagata anamua i le lalolagi. O lona tuaa ua manatu o se moa vao lanu meamata, lea na feiloai i le vao o Papua Niu Kini, Vietnam ma Indonesia i le faitau afe o tausaga talu ai.

E te iloa? I totonu o Bali, o le paluga e manatu o se faiga o le ositaulaga. Ua iloa e le au tusitala talafaasolopito o le Balinese na latou aveina ni pusa mo le taua talu mai le amataga o le seneturi lona sefulu.

I le 1847, na aumaia ai moa a Sumatra i le Iunaite Setete, lea na toetoe lava a avea ma tagata lauiloa i le sosaiete o faifaatoʻaga. Mulimuli ane, o le Dutch, oe o le lauiloa lauiloa o le lalolagi, na faia se tamai kopi o moa mai Sumatra. I aso nei, o lenei ituaiga o manulele e fafaga ma tausia i le lalolagi atoa. Ae o Sumatra o le sili ona lauiloa i atunuu Asia, o se tasi o galuega sili ona lauiloa cockfights.

Faʻamatalaga ma Vaega

O le lalelei matagofie o moa mai Initonesia o loo natia ai le agaga taua o se manulele lea e tetee malosi i isi manulele. Sumatra ei ai tulaga taua tele e mafai ai e oe ona faʻaaogaina mo mea teuteu.

Siaki i le tau o moa: shamo, ga dong tao.

O fafo

Faʻaalia uiga iloga o Sumatra:

  • O taʻavale e tolusefulu pe taʻi lua;
  • manava o le manava, i luga o se pusa paʻu e tele fulufulu;
  • o le roosters ei ai se mumu mumu; i moa o le a le toe toesea pe tupu ae laʻititi;
  • tautaliga ma foliga paina i le lanu viole;
  • o le gutu e malosi tele, o le uumi o le uumi, itiiti le talimalo i le pito;
  • o le ua e malosi ma umi, e alu malie, e faasolosolo malie lava ona pasi atu i tua, lea e faasolosolo malie i le siʻusiʻu;
  • o le siʻusiʻu e umi, faʻatasi ai ma le mumu magenta plumage;
  • vae malosi, vevesi, pogisa pogisa ma se vevela lanu;
  • e le ese le ulu mai isi ituaiga taua o moa (o loʻo i ai le lanu carmine).

Lanu paʻepaʻe

O le lanu o le fulufulu e pogisa ma se paʻu lanu. E leai se lanu mumu i luga o le vaega atoa o fugalaau. O lanu e mai le lanu violē-pamine i le ulaula paʻepaʻe. O nisi taimi ei ai lanu lanu: sima, lanu. E mafai ona iloa atu i tagata matutua tagata o loʻo i luga o laʻau paʻu o paʻu manu ma lanu moana.

Faʻailoga mamafa

O le mamafa o se tauleʻaleʻa matutua e mafai ona oʻo i le 2.5 kilokalama, o le mamafa o se moa e ese mai le 1.8 i le 2.3 kilokalama. O le tele o moa mai Sumatra, lea na fafaga i Holani, ua taʻua fana. O le mamafa o roosters o lenei ituaiga e eseese mai le 0.85 i le 1 kg, moa - mai le 0.7 i le 0.8 kilokalama.

Uiga ma le faʻavavevave ma isi meaola lalata

E pei ona e malamalama mai faʻamatalaga faʻasolopito, o le ituaiga o moa o tatou mafaufauina malosi, le fefe ma le tau. Roosters Sumatra e ita tele ma ita tele. O nei manulele e matua malolosi lava, o loʻo suʻesuʻeina pea le teritori na tuʻuina atu ia i latou.

E taua! Afai o le a amata le sumatra e maua fua, ona tatau lea ona e iloa o le umi o le gaosiga o Initonesia e 3-5 tausaga.

Chickens e itiiti le malosi, tatala i tagata ma aunoa ma ni faafitauli e te faʻafesoʻotaʻi. Afai o le henhouse o le a aofia ai le sili atu ma le tasi le moa, ona toeititi atoa lea o le 100 pasene o le a mafai ona e vaʻaia ni migao mo le siamupini i le malo moa. Ae ui i lea, e le o faʻasauā tagata i tagata, e masani lava ona faʻaalia le ita pe a mavae le faʻaosoosoga. O le tausia o le ituaiga o moa Sumatra ma isi sui o meaola faifaatoaga e le tatau ona i ai, aua i lenei tulaga, e aloese mai taua masani e le aoga.

Pe a amata ile faʻaologa ma le fua o fuamoa i le tausaga

O le faʻamaonia o tagata Initonesia mo le faʻamoemoe o tupe maua fuamoa e le o se pisinisi lelei. Lafoaʻi amata amataina o fuamoa i le sili atu nai lo le valu masina le matua, faatasi ai ma le matua matua o manufelelei e leʻi muamua atu nai lo le lua tausaga. I le tasi le tausaga kalena, e le mafai e le laulau ona toe faʻaulu 150 fuamoa (maualuga maualuga). Afai tatou te talanoa e uiga i ni tau aofaʻi, o faʻatoʻaga faifaatoaga e ave fua 90 fuamoa i le tausaga e fai ma faʻataʻitaʻiga. O le mamafa o le fuamoa o le fuamoa se tasi o se sumatra layer e 60 g, o le mamafa o se fuamoa o ituaiga meaola e le sili atu i le 30 g. E le gata i lea, ao faagasolo le taimi e faʻaalu ai, o le mamafa o faʻamaulalo e faʻaitiitia.

E manaia le faitau e uiga i aoga ma le faʻaaogaina o fuamoa moa.

Uiga o tina

E pei o isi ituaiga vao ma moa o moa, e le afaina e tagata faʻatoʻa, Indonesia e eseese uiga matagofie tina. O manu felelei e faʻafeiloaʻi ma le faʻaeteete a latou fanau, faʻaalia le alofa ma le agaalofa i ai. E le gata i lea, o moa sumatra e mafai ona nofo i fafo ma fuamoa a isi tagata. E masani ona faʻaaogaina e le au faifaiva, ma togi ai fua o na manumanu e le lelei le atinaʻeina o le mafaufau i Sumatra.

O le a le mea e fafaga

Fafagaina o moa ma tagata matutua e eseese. E le gata i lea, afai o le ae maua se Initonesia i lau moa moa, ona tatau lea ona e iloa le auala e fafagaina ai i latou i le taimi o le molting.

Chicks

O le fafagaina o moa i nai vaiaso muamua o lo latou olaga e tatau ona aofia ai fuamoa e vevela ma le suamalie, fatu o fatu o le cereal, greens ma vai mama. I le taimi lava lea e tatau ai ona e mulimuli i nisi o tulafono faavae o le fafagaina:

  • O le tuputupu ae malosi ma le tele o gaoioiga a pepe e manaomia ai le tele o tupe faaalu o calorie, e tatau ona amanaia ae le faatapulaaina i mea e teu i meaai;
  • e fausia ai gaʻo maso e matua talafeagai lava le polotini, e tatau ona maua e moa faatasi ma pateta uamea, oloa susu, oats, rye;
  • i meaola laiti, o le a tupu vave le gaʻo o le ponaivi, o lea e tatau ai ona e tausia le lava o le calcium i le taumafataga, o loʻo i ai i le fala o le ponaivi ma i nisi o meaʻai faʻatoʻaga mo moa;
  • Afai e te manaʻo e teu uma lava meaʻai, ona e tatau lea ona e tausisia lenei faiga fafaga: aso 10 muamua e fafagaina i le 2 itula, ona tatau lea ona faʻaleleia le vaeluaga ile itula e tasi, ma amata mai le masina e tasi, e tatau ona fafagaina moa pe a ma le 5 taimi i le aso.

Tagata matutua

O mea taua o le fafagaina o se lafu mamoe matutua o Initonesia e masani i tagata uma, aua e tutusa ma tulaga o isi ituaiga o moa.

Mea uma e tatau ona e iloa e uiga i le taumafataga o moa mai Sumatra:

  • O le meaʻai autu mo aso uma mo tagata o loʻo i totonu o le faʻatoʻaga - fatu saito;
  • I le vaitau o le taumafanafana, e tatau ona fafagaina moa i laulaau fou, lea e tatau ona gaosia i le taimi muamua; i le taumalulu, e tatau ona tautua lauulu i se foliga malogo;
  • O le faatumauina o le maso maso o roosters i le taumafataga e tatau ona aofia ai se aofaiga o polotini, lea o lo o aofia ai i meaʻai a manu ma leki;
  • mai le amataga o Novema e oo i le faaiuga o Mati, e tatau ona siitia le aofaʻi o meaai i aso uma e 10-15%;
  • mo le 'aiga o le taeao, o paipa sili ona lelei e sili ona lelei;
  • E le tatau ona galo ia i tatou mea faaopoopo o le minerale ma vitamini e fesoasoani i le masani ona fausia fulufulu ma faateleina le gaosiga o fuamoa.

Manatua e tatau ona i ai pea se pusa e iai vai i totonu o le falemoa, aemaise lava i taimi o vevela vevela.

I le taimi o le moliaga

I lenei vaitau, e tatau i moa ona toe faʻafoʻisia atoatoa le "peleue". Ae mo sea ituaiga faagasologa e manaʻomia ai vitamini eseese ma minerale. I totonu o faleoloa e mafai ona e faʻatau meaai faapitoa ia e fuafua e aofia ai i le taumafataga i le taimi o le molting. E le gata i lea, ao faagasolo lenei vaitau o taimi, e tatau ona tuʻuina atu i le hens le sili atu sana.

E te iloa? I le tuugamau o le Emeperoa Tutankhamen o loo i ai ata o moa. O loʻo taʻu mai ai o nei manulele na sau mai Asia i le konetineta o Aferika i le silia ma le 3,300 tausaga talu ai.

O le a se isi mea e tausi ai

Pe a fausia se moa moa, e tatau ona ave le tausiga e fau ai se fale ma se laufanua savali. I totonu o le malutaga e tatau ona i ai ni maualuga maualuga (i tulaga faapena e lagona ai e Indonesian le mafanafana). O le lotoa savali e sili ona lautele ma lautele, ae i ai se pa maualuga. O le mea moni, i le vaʻaia o moa matautia o lenei ituaiga e mafai ona felelei maualuga.

I totonu o le fale o le hen house e tatau ona fausia, e sili lava i le faavae o vaomago mamago. O le a tupu le faʻailoga ile mea e fai. E tatau foi ona e vaavaaia le fausiaina o pusa pusa ma meaai. I le tele o tulaga, e faia i latou i le tele ma le vaapiapi, o lona uiga, masani. O le mea e faʻaaogaina ai pusa ma mea inu inu o fafie ia (e mafai ona e faʻaaogaina le uamea e le omea). I le taumalulu, aemaise lava i le vaitau o matagi malulu, e mafai e Indonesis ona malolo, tiga ma feoti. O le au faifaatoaga poto masani e fautuaina le fausiaina o popo moa faapitoa i le mafanafana, lea e mafai ai ona e faatumauina le maualuga o le vevela ma le timuga i le tau malulu. I le taumalulu, o le vevela i totonu o le coop e tatau ona iai i le va o + 15-20 ° C, o le faʻamamafana - 40-60%.

Aoao pe faapefea ona fausia se moa moa mo le taumalulu ma ou lava lima.

Maʻi masani

O le mea e masani ona maua i Initonesia o le mycoplasmosis, o se faʻamaʻi pipisi e afaina ai le manava o manu felelei.

E le gata i lea, e aʻafia Sumatra i faʻamaʻi:

  • pullorosis (typhoid);
  • salmonellosis (paratyphoid);
  • streptococcosis;
  • tuberculosis;
  • peti (diphtheria);
  • omphalitis;
  • ornithosis;
  • neurolyphomatosis;
  • colisepticemia;
  • coccidiosis.

E taua! Sumatra e masani ona faʻaalia i le mycoplasmosis, o se faʻamaʻi pipisi e mafai ona tuʻuina atu mai matua i tamaiti. O faʻamaoniga muamua o le faʻamaʻi o loʻo feosofi i luga o le ala, vavave o le manava ma le leai o se manaʻo. Afai ua e maua ia lava faailoga tutusa i au manulele, e tatau loa ona e valaau i le fomaʻi ma amata togafitiga faʻafuaseʻi.

E taua le malamalama e le mafai ona auai i le suʻesuʻeina o le tagata lava ia ma togafitiga e aunoa ma se mea talafeagai. Afai e te vaʻaia o uiga o amioga a lau manulele, e sili ona lelei le valaʻau o le vete.

Malosiaga ma vaivaiga

O faʻamanuiaga o Initonesia e aofia ai:

  • maualuga uiga lelei teuteu o se manulele;
  • taua, amio ola;
  • maualuga o chicken tumau.

O le ituaiga o loʻo i ai ona faʻafitauli:

  • E le gafatia gutu, o lea e tatau ai ona fausia se moa moa mo nei moa ma le mafanafana ma le puleaina o le vevela;
  • meaʻai e maua mai ai meaʻai (faigata, ma tele veins);
  • fua o fuamoa i se tulaga maualalo.

Vitio: moa moa Sumatra

I lenei tusiga na matou talanoa auiliili ai e uiga i foliga o moa mai le motu o Indonesia o Sumatra. Afai o le ae ola nei moa mo ni mea teuteu, ona taumafai lea e mulimuli i tulafono o le fafagaina ma le tausiga, ona avea lea o le fulufulu o le manulele e pala, susulu ma matagofie.