Lafumanu

Hereford povi povi

I aso nei, povi o Hereford - o se tasi o mea taatele i le lalolagi o lafu manu povi (povi). O nei manu lapopoa ma malolosi e lauiloa mo o latou foliga vaaia ma le maua vave o le mamafa o meaʻai, ma tuʻuina atu ai foi le meaʻai maualuga.

Tala faasolopito

Mo le taimi muamua sa fafagaina ai povi o Hereford i totonu o fusi i herefordshire (aai Hereford) i le XVIII senituri. O se mea moni lava i le fausiaina, e pei o manu o lenei ituaiga e sili ona tino ma e tatau ona lauiloa i le lalolagi atoa.

O le ituaiga na fafagaina i le vaitaimi o le gaosiga o pisinisi, pe a faateleina le manaomia mo aano o manufasi. Sa i ai se manaʻoga e fanauina manu e mafai ona ausia manaoga o le faitau aofaʻi. O le fesili i le taua i lena taimi e le o se mea sili ona mamafa ma o le faamamafaina o lenei gafatia o le povi e leʻi ola aʻe. O le mea lea, na amata ona sopoia e le aufaifaatoʻaga i latou lava le tele o le tuputupu ae o le lafu mamoe mumu mai North Devon ma povi uliuli Sussex. O tamaʻi povi o le tupulaga fou na tuʻuina atu le tele o faamalositino, faʻapupulaina maso maso ma faateleina le malosi o le tautotogo. Na vavaeeseina i latou mai isi povi ma fafaga i meaʻai faʻamalosia. Ma ina ua mavae augatupulaga e lua, sa maitauina e sili atu le tele o tagata fou nai lo o latou matua.

O le faavae o le ituaiga o Benjamin Tomkins, o le na faailoga le amataga o le talafaasolopito o Herefords i le 1742. O ia o le e ona le toʻalua tamaʻi mamoe ma le tasi povi, lea na avea ma tuaa aloaia o le lafu a Hereford. Mulimuli ane, na sau iinei Hereford i le maea ai ona faaopoopo atu i tuaa o le toto o tamai povi.

O le taulealea a Hereford, Mr. Jeffreys, o le na manumalo i le faailoga muamua o le Royal Agricultural Exhibition i le 1843 i Derby

I le 1846, na taʻua ai iinei Herefords o se ituaiga moni o povi, o le latou uluai suʻesuʻega na faʻaalia. Ina ua mavae lena, mai le ogatotonu o le seneturi XIX, na amata ona faasalalauina ituaiga eseese o Hereford i le salafa o le lalolagi.

E te iloa? O le tusitala o le lalolagi i le va o povi, o loʻo lisiina i le Guinness Book of Records - o se povi e igoa ia Field Marshal o le gagana Falani Peretania. E tusa ma le 1,700 kilokalama ma e toetoe lua mita le maualuga!

Faʻaalia fafo

Pepa faʻataʻitaʻi pepa faʻatasi nei manu - ulu paʻepaʻe. O le mea sili lea ona mataʻutia o le manu. I le faaopoopo atu i le ulu, i le paʻe papaʻe o le kalelap, o le manava ma le fagu i le siʻusiʻu. O le tino atoa o loʻo i ai se lanu uliuli poʻo le mūmū mūmū. Fomai o povi o loʻo totoa, faatasi ai ma le atinaʻe o maso, mamafa tele. Tuputupu ae maualalo, sikuea, vae vae ma malosi. O le tino e lautele, pei o le paʻu, ma fusi tafatafa. O le ua e fai si puupuu, ma le sunlap protrudes.

Paʻu i totonu o le Hereford mafiafia ma vaivai, e ufiufi i le lauulu malulu ma umi le lauulu, lea e faapitoa le iloa i le ua ma le ulu. I lalo o le paʻu o loʻo i ai se vaega o gaʻo.

Vasega Classford Hereford o le pule nifoe faʻatatau i itu ma luma pe lalo. O le nifo lava latou e papaʻe, ae o a latou fautuaga e pouliuli.

Aiga faʻatasi ma aano o manufasi (Kalmyk, Kazakh, Highland, Aberdeen-Angus) ma aano o manu ma susu o susu (Simmental, Shorthorn).

I aso nei, o le tele lava o Herefords o se ituaiga o le kolo, e leai ni nifo. E naʻo le pau lea o le eseesega mai sui iloga. O le le maua o nifo e sili atu ai le saogalemu o ola o manu pe a faʻaalia le fegalegaleaiga i totonu o le lafu, o lea la, o nei povi ma povi e leai ni moa e pei ona faʻapipiʻiina.

E le gata i lea, o sui o lenei ituaiga e le maua fua tele, o le mea lea e le o atiina ae ai le uʻu o le povi, e lelei ma e laitiiti tele. O sui o Hereford KRS o loʻo i ai tulaga nei:

  • maualuga i le mamae mai le 120 i le 130 cm;
  • pusa fagu mai le 190 i le 195 cm i moa ma mai le 210 i le 215 cm i povi;
  • loloto o le fatafata e tusa ma le 72 cm;
  • ogalaau umi e oo i le 153 cm;
  • povi mai le 650 i le 850 kg, povi - mai le 900 i le 1350 kg;
  • mamafa o pepe faatoa fananau mai mai le 25 i le 30 kilokalama, povi - mai le 28 i le 33 kilokalama;
  • O le muamua paʻu i povi e tupu i le va o le 24 ma le 30 masina.

E taua! O Herefords na tupu i Peretania e sili atu ona telē nai lo povi i faʻanofoina o Rusia. O lea la, i lo latou atunuu i Egelani, o povi e masani ona mamafa pe tusa o le 800 kilokalama, ma povi - mai le 1 i le 1.5 tone. I Rusia, e na o le 850 kilokalama le mamafa o povi, ma o povi foi e laiti.

Aisea e te tausisia ai: faatonuga

Herefords o povi povilea e maua ai le aano o le maualuga o le meaʻai - povi paʻu, lea e matua talisapaia i le kukaina. O le faʻaumatia mai le manu e tusa ma le 60%, ma o nisi taimi e oʻo atu i le 70%. Milu mai povi (gafa i le 4%), peitai, o le gaosiga o le susu e laiti ma e tele lava ina faʻaaluina i le fafagaina o tamai povi. O le mea lea, o lenei ituaiga o povi e le o tausia e aoina susu.

Ua fafagaina Herefords mo le faatauina atu o aano o manufasi. O fanau e fanau mai (e oʻo i le 30 kilokalama o le mamafa). O le fua o le pepe e maualuga, o le paʻu e faigofie lava ona faigofie ona o le ituaiga o mea totino ma le laʻititi o le fetus, o lona uiga o le tino o tamai povi e laʻititi (e le sili atu ma le 2%).

E vave faʻavave le mamafa o fua - I le tausaga, o mamafa o povi e oo atu i le 320 kilokalama, ma moa i le 270 kilokalama. I le tasi ma le afa tausaga o lo latou mamafa e faalua. O le faateleina o le maso masima i le averesi e tusa ma le 1100 i le aso. I le lauiloa, o pusi e oʻo i le 2-2.5 tausaga. O le maualuga o le mamafa o le hereford e oʻo i le tasi ma le afa tone.

O paʻu lamolemole, manifinifi ma tumau o nei meaola e taua tele i le gaosiga o ato, ato ma seevae. Hereford breed - O se povi lelei lea o povi, ma o la latou gaosiga o aano o manu ua manatu o se tasi o mea sili. O nei meaola e lelei tele mo gaosiga o gaosiga ma mea gaosi oloa, ae aua o se fale faʻatoa le faʻatoaga e le o se mea sili ona aoga, talu ai ona o le tau o le maua mai o se tui faataitai e lava lona tele.

O ituaiga o susu susu e taʻua o Yaroslavl, Kholmogory, Jersey, Holstein, lanu Lativia, red steppe, Dutch, Ayrshire.

Faasalalau i le lalolagi

I aso nei, o lenei ituaiga o povi povi o se tasi lea o mea taatele i le lalolagi. E sili atu ona lautele i atunuu e pei o Peretania, Ausetalia, Kanata, Amerika, Niu Sila. I atunuu o le CIS, o nei lafumanu o loʻo fafagaina tele i le tele o itulagi o Rusia ma Kazakhstan.

E te iloa? O povi e lagona lelei le taimi. Afai ua e tuai ma le gaioiga i le na o le afa itula, o le susu o le susu o le a faaititia e le 5%, ma o lona gaʻo e maua i le 0.2-0.4%.

Meat quality

O le aano o manu o Hereford povi e maualuga tele. O le aano o le mafia ma e manatu o se meaʻai. E lanu mumu le lanu ma e aofia ai mea e aofia ai gaʻo o le intramuscular, lea e maua ai le maamora.

O le aano o manu e suamalie ma vaivai, e fautuaina e faʻaaogaina mo kuka kuka - e le faʻafefete ma faʻaoga. Mea manogi e maualuga ma talisapaia e gourmets.

O le a le tele o susu o loʻo avatu

E le tatau ona e taumafai e maua mai le gaosiga maualuga o le suāsusu mai le cow Hereford, aua o lenei meaola sa gaosia na o le maua o le tele o meaʻai e sili ona lelei.

Udoy masani e le silia le 1000 lita. O le maualuga o le susu e maualuga, o le gaʻo gaʻo e lelei (4%).

O fua uma o susu e masani lava ona fafaga ai tamai povi i masina muamua oo latou olaga - e lava le susu mo nei faamoemoega. Ae mo faamoemoega tau pisinisi, susu mai nei povi e le o aoina.

Aoao atili e uiga i le lelei ma le le lelei o le faʻaaogaina o masini milisi mo povi.

Tausia ma tausia

O laufanua mo Herefords latou te faʻasaʻo ai, lea e mafai ai e manu ona faʻafeiloaʻi. I le ogatotonu o tagata e fafaga. O tulaga autu mo se potu faapea o le matutu, le lava o ata ma le mama. E ui lava i le mea moni o le ituaiga e faigofie ona fetuʻunaʻi i le malulu o le tau, e le mafai ona taliaina faʻataʻitaʻiga ma le maualuga o le susu. E le gata i lea, o nei meaola e le fiafia tele i le vevela tele, o lea ia taumalulu le taumalulu i totonu o le fale, ae le vevela tele. O le mea lea e le faʻavaivai ai manu, e manaʻomia ona fufulu mamā ma selu le fulufulu mamoe, aua e manifinifi, umi ma vaʻai, ma o le mea lea e faigofie ai le fausia o lumps. Afai e lūlū le fulufulu mamoe, o le a le mafanafana le povi, ma o le a le foliga matagofie.

E le gata i lea, o se fale valavala ese e faʻapipiʻiina i totonu o le fale, lea e feaveaʻi ai povi i ni nai aso ao le i fanau mai ma nofo ai iina mo sina taimi pe a maeʻa. E mafai ona tuʻuina atu se peni ese tutusa mo tamaʻi povi, ina ia vavaeeseina i latou i le matua. Ae ui i lea, i le tau mafanafana, o manu uma o loʻo nonofo faʻatasi i se fanua e leai se totogi.

Hereford povi o le saolotoga-alofa, o lea e le o tausia ai i latou i luga. E tatau ona latou gaoioi faataamilo solo i le peni, i le mauaina o pusa pusa i vai, lea e tatau ona suia i taimi uma.

E taua! O lenei ituaiga e matamuli e ala i le natura ma e mafai ona fefefe i soo se suiga faafuasei po o se leo leotele e sosoo ma ia. O le mea lea, pe a tausia manu, faʻafofoga filemu, ma o au gaioiga e tatau ona faʻagesegese ma agamalu.

Herefords e lelei le soifua maloloina ma e le masani ona maʻi. Ae ui i lea, o loʻo i ai se faʻaogaina o nisi faʻamaʻi faʻamaʻi. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai ona latou atinaʻeina le gaioiolo masima o mata. O tagata taʻitoʻatasi o loʻo nonofo i nuʻu vevela, lea latou te maua ai le tele o le malamalama o le UV, e sili atu ona faigofie i ai. I le lamatiaga o na povi e leai ni pogisa faataamilo i mata. E le gata i lea, o povi e ola pea i le la e masani lava ona mu i luga o le u. E mafua lenei mea i le mea moni o lalo o le paʻu paʻepaʻe e masani lava ona paʻu paʻepaʻe - e leai se paʻu o le melanin i totonu, lea e nafa ma puipuiga mai le radiation ultraviolet. O le uila ei ai lona ofutele sili ona paʻu, o lea e masani ona mu.

Faitau foi e uiga i faʻamaʻi o povi ma a latou togafitiga: fulafula o le ū, faʻamaʻi faʻamaʻi, leukemia, mastitis, pasteurellosis, kososis.

Ae o le vaega o totoe, o le tausiga o Hereford e faigofie ona faʻamautinoa, e le o le faʻamalosia o tulaga ma le vevela, ma e mafai ona 'ai i ni meaʻai eseese.

E faʻapefea ona tumau le malulu

O nei ituaiga o povi e mafai ona faʻafetaui i soʻo se tau. E tumau le malulu, e oʻo lava i le malulu o Siberia, vave faʻafetaui i suiga suiga o le tau.

O povi o lenei ituaiga e mafai ona faʻafefeina le tau mafanafana o Aferika, suiga o le tau i le ogatotonu, ma le maualuga o le taumatau i matu. O le mafanafana o le ea e sili atu ona fiafia i ai nai lo le vevela o le la.

O le a le mea e fafaga

A o faʻato'ā fanauina le fanau a Hereford, o le a faia e le aufaiva le sini o le faia o se povi o le a maua ai le mamafa i luga o le mutia, i luga o nofoaga matitiva. O le mea lea, o la latou fafagaina e tatau ona avea o se mutia.

Fautuaga mo meaola manu: auala e fafagaina ai povi povi ma tamai povi.

I le taumafanafana, e faʻatagaina manu e faʻatau fua i fanua, ma i le taumalulu e fafagaina i latou i vao. Ina ia maua vave le mamafa o le Forford e tatau ona aofia ai ia latou meaʻai:

  • vaomago mai cereal ma le totuminous crops (o sea oloa e sili ona taua mo le faʻasaʻoina o povi mo le tausia o le soifua maloloina ma galuega faʻatino);
  • falaoa talima;
  • meaai fafagaina;
  • uʻamea (faʻatulagaina le microflora o le intestinal);
  • fufuluina faʻatasi ma fuamoa, proteins ma calcium (fesoasoani i le faʻamalosia o le pulou ma le vave maua o le gaioiga).
E fafaga tele, silasila ma le faʻaofuofu o minerale i povi o loʻo fafagaina tamai povi, talu ai o le fafagaina o le fagalalaina o le galala tele o le tamaʻi povi, ma e manaʻomia le fafaga atili.

E taua! I le taumalulu, o povi o Hereford e maua ai se tele o meaʻai. O lea, e oo atu i le 10 ulu e mafai ona oo atu i le 150 tone o vaomatua.

Malosiaga ma vaivaiga

E ese mai povi o Hereford mai isi ituaiga uiga lelei:

  • maualuga le ola ola o tamaʻi mamoe pe a uma ona fananau;
  • maualuga tele;
  • amataga;
  • vave tele o le tuputupu ae o tamai povi;
  • televave gaioiga, lea e mafai ona oʻo i le 1 kg i le aso;
  • lelei le fetuutuunai i tulaga o le tau, e oo lava i le leaga, lea e mafai ai ona fausiaina nei povi pe afai o tulaga e le talafeagai mo isi ituaiga;
  • le faʻaeteete i meaʻai pe a mafai e le lafu ona 'aina vao leaga;
  • tetee atu i le tele o faamai;
  • tumau, o le mafuaʻaga lea e faigofie ai ona gasegase povi umi, e mafai ona tumau i luga o latou vae mo se taimi umi;
  • maualuga meaʻai manufuga.

O aʻafiaga o le faʻatoʻaga e aofia ai:

  • le tele o meaʻai e ala i lafumanu, e faigata ona maua i le taumalulu;
  • lē lelei le faapalepale o faʻataʻitaʻiga ma le maualuga maualuga;
  • faateleina manaoga mo le mama ma le mama;
  • maualalo le susu, lea e na o le fafagaina o tamai povi i masina muamua o le olaga.

E taua! O aano o tagata iinei ua matutua i le taumafanafana e toetoe lava tasi ma le afa taimi sili atu ona taugofie nai lo aano o tagata "taumalulu" taitoatasi. Ma mafuaʻaga uma ona o le vaitau o le taumafanafana, e fafagaina ai povi e tusa ma le 100% vao vao, e faʻaitiitia ai le tau o a latou fafaga ma tausiga i se mea maualalo.

Vitio: povi povi a Hereford

O le aufaifaʻatasiga a Hereford e uiga i le ituaiga

Laʻau matagofie. O se tasi o tagata aupito sili ona taua o Europa. Faʻalogo uiga masani o tina. Ae ... E pei foi o isi ituaiga, e manaʻomia ni tulaga faapitoa ina ia maua ai e le lafumanu ma le gaosiga o mea lelei le lelei ma aua le 'ai ia latou lava aʻa. I le taumafanafana matou te manaʻomia le tele o vao.
Nikolay Permyako
//fermer.ru/comment/1074044156#comment-1074044156
E tolu tausaga e tolu tausaga na fasi ai e Hereford le fua o le 3.5 tausaga, aua o le gaʻo e na o le 1,5 masina (0.5 g o le paʻu +0.5 kilokalama o le kuka soyapi), o le taumafanafana uma i le vaomatua e aunoa ma le taumafa, o le mamafa o le mamafa e aunoa ma le ulu, limatusi, o le overshaver e 410 kg naʻo le ua o le 41 kilokalama na toso mai, + mai le pito i lalo 12 kilokalama o meaʻai laiti, na gaosia, E lua ni afifi tetele, na mafai ona maua, E matua faanoanoa, ae matua lelei, 380 kilokalama tagata faatau i le 4 itula mo le tau. shoulder-neck 350, uʻamea 300, nusipepa 280. Mefasi mama i le vevela.
IROK
//dv0r.ru/forum/index.php?topic=5770.50

O le lafumanu o Hereford ua manatu o se tasi o mea e sili ona taatele i le lalolagi, ma o lona lauiloa ua matua faamaonia atoatoa e ala i le maualuga o le gaosiga o meaʻai o le marble, ma le le lelei o meaai ma mea faigofie faigofie. O nei povi o Hereford e sili ona lelei mo lafumanu faʻapisinisi. Ma i totonu o se faatoaga tumaoti, o se meaola faapena e mafai ona faia se tautua lelei, auai i le faaleleia o ituaiga o le atunuu.