Laʻau

Melaleuka - lauti ma le faʻamalolo manogi

O Melaleuka, e taua foi o le laʻau, o se tamai laau poʻo le lūlūina o vao ma se manogi manaia. O lanu lanu meamata ma le susulu o le laʻau e avea ai le laau ma mea e sili ona manaia mo faifaatoaga. O Melaleuka ua salalau i luga o le lautele o le konetineta o Ausetalia ma Peretania Tele, ma i le maualuga o le maualuga o le tau ua olaola lelei o se fale tele ma totonu o togalaau.

Faamatalaga faʻatau

Melaleuka e patino i le tele o laau i le Myrtle family. O vao laiti po o laau uumi ei ai se manogi manaia, tast. O le maualuga o le maualuga o laau e oʻo i le 25 m. O le rhizome o le laau o loʻo i ai se uiga faʻalauteleina. O le paʻu ma lala o loʻo ufiufiina i se moli manifinifi lanu enaena poʻo le paʻu. E faigofie lava ona afaina ma peʻe, faia se foliga o se afifi pepa.







O laʻau petiole masani e iai le laititi vavae ma se lanu lanu meamata. O le uumi o le lau e mafai ona oʻo i le 12 cm, ma o le lautele e le sili atu i le 5 mm. Mai se mea mamao, o nei lau laʻau, lau lau laʻau uma e pei o nila. I tafatafa o le pito i lalo o le laupepa o ni tamai eleʻele e faʻamaua ai le suauʻu taua. O le moli Melaleuka ua taʻua o se mea faʻapitoa ma faʻamalosia. E masani ona faʻaaogaina i vailaʻau ma le cosmetology.

O fugalaau laiti e faʻaputuina i le tele o mea faʻapitoa. Lanu samasama, kulimi poo piniki piniki ma vaiti, peti umi mai se mamao e pei o se pulumu po o se pulumu. O inflorescences o loʻo faʻapipiʻiina i luga o laʻau laiti ma e mafai ona fesuiaʻi ma laʻau. I le mea e muta ai fugalaau, e mafai pea ona alu le paranesi.

O le pito sili ona leva o le lauti lauti. Tausaga ole 3000 laei (China, Yunnan)

O pusi taʻitasi e aofia ai ni paʻu se lima ma ni paʻu o sima. O tafaoga e toetoe lava a malepelepe vave, ma o uumi uumi e tosina ai iniseti, tamai manulele, ma e oo foi i puʻa. Melaleuka o se fale lelei o le meli.

A maeʻa le fugalaau, o pulou malosi e tele fatu laiti e tumau i luga o lala. E tumau pea le tapunia ma e le pa'ū e tusa lava pe ua matua atoatoa. O fatu e tumau pea le aoga mo se taimi umi lava, ae masani ona pa'ū i le eleele pe a mavae le maliu o le tina.

Manatu lauiloa

I aso nei, e 240 ituaiga o melaleuka, o sui nei e sili atu ona salalau i aganuu:

O Melaleuka o se paʻepaʻe paʻepaʻe poʻo se kayuputovy. O le laau ei ai le foliga o se maualuga (e oo i le 25 m) le laau ma se pale paleni. O le paʻu tino manifinifi ua valiina i le lauulu sinasina. O le tele o lau laʻau e faʻafefeteina ai lālā talavou ma o loʻo faʻafeiloaʻi i mea papaʻe paʻepaʻe.

White wood melaleuka

Melaleuka o se laau manaia e oʻo i le 8 mita le maualuga. O lenei ituaiga e maua mai ai suauu sili ona taua, o lea ua tupu ai mo le gaosiga o mea tau pisinisi. O se paʻu vevela, palamole e ufiufi le ogalaau. I luga o paranesi talavou, lanu lanumeamata susulu ma fugalaau sinasina e aoina.

Melaleuka

Lima e popole i le meli o loʻo i ai se laʻau e sili ona lapotopoto ma ona fagu e lima. O le maualuga o se tagata matutua e 9-19 mita. I pito o lala, palasi paʻu o le paʻepaʻe po o le paolo uila. O laʻau e faʻaaogaina e teuteu ai auala, vai vali vali ma masini vailaʻau.

Lima e popole i le meli

Melaleuka diosmifolia E talafeagai mo le ola i le fale. O le laau e fai ai se laʻau itiiti o le vao ma le nila lelei lala. I le tautotogo, o fulafula lanumoli lanumoana e fuga mai.

Melaleuka diosmifolia

Melaleuk Preuss e fai ma sui o se vaʻa faʻavaivaia le paʻu 1.5-10 mita le maualuga, e ufiufi i laʻau lapopoa i le umi atoa. Mai ia Me ia Setema, e fiafia le laau i fugalaau fugalaau lanumoli.

Melaleuk Preuss

Manu felelei fai se laau pupuu. O ona lālā laiti e ufiufiina e se isi lau lanu uliuli-lanu e pei lava o laulaau lau. O le umi o laupepa taitasi e 2-4.5 cm, ma le lautele e 4 mm. I le tau mafanafana, o paʻepaʻe papaʻe e oʻo i le 4 cm le umi i le pito o lala.

Manu felelei

Melaleuk nesofila o loʻo i ai le ituaiga o laau toto e lafoaʻi ma lau laau. O le uumi o le lau e na o le 2 cm le umi. I le taumafanafana, e ufiufi le laau i le tele o mea o le lanu piniki.

Melaleuk nesofila

Melaleuka Arminalis (taulima) e tupu aʻe i foliga o se laau e oʻo i le 9 mita le maualuga. O le laau o loʻo i ai le pale lautele lautele o laulaʻau lanumeamata lanumeamata. I luga o paranesi, o loʻo i luga o laʻau mūmū mūmū po o le piniki e oʻo i le 5 cm le umi.

Melaleuka Arminalis

Melaleuka bracteata. O le ogalaau o se laau e oo atu i le 9 mita le maualuga ua ufiufi i le paʻu enaena ma ni laina tuitui, ma gau. O lau o loʻo vali lanumeamata lanumeamata ma se lanu enaena. O faʻalavelave faʻalavelave faʻapitoa e aofia ai fugalaau kulimi.

Melaleuka bracteata

Faʻatauga auala

O le toe gaosia o le melaleuka e faigofie ona maua i fatu ma laau vegetative. O fatu e aoina pe a uma ona fuga, vavae ese mai pusa ma teuina i totonu o se taga pepa. Mo le sili ona lelei, e fautuaina e tuʻu i luga o le susu mo se aso. Mo le lūlūina, faʻaaoga vailaʻau lautele ma le malamalama, laufanua lelei. O fatu e totoina i ni pu i le loloto o le 2-4 cm. Ua ufiufi le pusa i se ata ma tuu i se nofoaga mafanafana. O le a amata ona aliali pe a mavae le 2-4 vaiaso. Fatuga ma le 4 laulaau moni e togi i tamai pani o le eleele mo laau matutua.

O le taina o laʻau e faigofie foi. Ua lava le tipiina o pine pe tusa ma le 15 cm le umi i le tautotogo po o le amataga o le taumafanafana. O togalaau e togafitia i se vaipuna ma totoina i le susu, laufanua lafulemu. Ua ufitia le ogaumu i se fagu.

Tausia Tulaga

Ua ola Melaleuka e pei o se fale i totonu po o togalaau. O nisi vailaʻau e mafai ona tatalia le malulu ile -7 ° C. E fiafia le laau i le umi o le malamalama ma le malamalama. I totonu o le potu e tatau ona ufitia mai le la o le aoauli. I totonu o le togalaau, e mafai ona totoina se laau i se nofoaga avanoa, e pei o vaitafe fou o le a puipuia le lau mai le mu.

Mai ia Me ia Oketopa, e fautuaina e tausia kopi i luga o le faapaleni poʻo totonu o le togalaau. O le maualuga o le vevela o le ea mo le laau + 22 ... + 24 ° C. Mo le taumalulu, e fautuaina e fesiitai le melaleuka i se nofoaga manaia ma le vevela o + 7 ... + 9 ° C. O le laufanua faʻataʻamilo i le togalaau melaleuk mo le taumalulu e mulimulitaʻi ma laʻau pau.

E ola Melaleuka i tafatafa o vai, o le mea lea e manaʻomia ai le tele ma masani ona inu, ae ui i lea, e tatau ona tafe le suavai tele ina ia leai se aʻa. Naʻo le pito i lalo e mafai ona faʻamago. I le taumalulu, e mafai ona faaitiitia le suavai pe afai e faʻaitiitia le vevela o le ea.

Mai ia Aperila ia Oketopa, faalua i le masina, e manaʻomia le fafagaina o melaleuka. Ua faaopoopoina le minerale fuga i le vai mo le faʻavaivai e tusa ai ma faatonuga. E mafai ona e faʻaaogā faʻatasi mo fualaau totō, myrtle poʻo laau teuteu.

E manaomia e le laau le maua o le maualuga o le susu. Pots i le taumalulu e le fautuaina e tuua i tafatafa o radiators. E faʻafeiloaʻi le faʻaleleia o lala ma le faʻaaogaina o fata i laʻau susu poʻo le uamea lautele.

E vave ona ola Melaleuka, o lea e tatau ai ona toe totoina soo. I le pito i lalo o potua tetele ma loloto o loʻo tuʻuina ai se alavai ma se palapala mama. E mafai ona e faʻaaogaina le masini ua maeʻa pe saunia le paluga oe mai vaega nei:

  • peat;
  • laʻau oneone;
  • turf land.

E manaʻomia e Melaleuka le teuteuina masani, a leai o le a amata ona tupu ma faʻalauteleina. O laulaau ma fugalaau e naʻo na o laau iti. Mo le teuteuina, faʻanofo ma le mata mata. O le laau e masani ona faapalepaleina le taualumaga ma mafai ai ona e tuuina atu ia te oe lava le foliga sili ona manaia.

O aʻafiaga ono tutupu

O le masani masani ma le melaleuka o le pala. I faailoga muamua o le pala, e tatau ona eliina se laau, o aʻa ua pala ma teuteu ma se vaifofo o le antifungal. O le eleele ua uma ona suia ma faʻafefeteina ua faʻaititia. Ina ia taui mo le faʻaititia o le rhizome, ua fautuaina e aveese se vaega o le pale.

O nisi taimi e mafatia se laʻau mai se apogaleveleve i se osofaiga. O lenei tamai iniseti e mafai ona matua faaleagaina le laau. Pe a oo mai tamai punctures ma ufiufi i le laʻau, e tatau ona vave togafitia le iniseti o le iniseti (Actelik, Masai, Akarin).