Kamnelomka - matua lauiloa, e le manaʻomia se tausiga faʻapitoa, o se laau faʻalauiloa e ola e pei o totonu ma se togalaau. O foliga sili ona mataʻituina i totonu o togalaau, i luga o papa papaʻe, mauga maumaututu, e faigata ai ona totoina isi laau. O le saxifrage e tusa ma le 450 ituaiga o saxifrage. Matou te tuʻuina atu faʻataʻitaʻiga o tagata lauiloa.
Faʻamatalaga:
- Sailorbird Arends (Saxifraga androsacea)
- Laʻau telefoni (Saxifraga aizoides)
- Kamnelomka faataamilosaga (Saxifraga rotundifolia)
- Kamelina le lalaga (Saxifraga stolonifera)
- Saxifraga manschuriensis Manchurian saxifrage (Saxifraga manschuriensis)
- Stoneworm paniculata poʻo le faʻavavau (Saxifraga paniculata)
- Kamnelomka juniper (Saxifraga juniperifolia)
- Ata o Kamnelomka (Saxifraga umbrosa)
- O le afi (Saxifraga oppositiveolia)
- Sesium saberjack poʻo le sisolist (Saxifraga caesia)
- Kamnelomka hawk-leaved (Saxifraga hieracifolia)
Saxifraga saxifrage (Saxifraga cespitosa)
O le gaogao e gaogao o se laufanua olaola e sili ona fiafia i luga o mauga, ma o lona nofoaga o Eurasia ma Amerika i Matu. O le maualuga o le laau e 13-20 cm. O loʻo i ai se uʻu mafiafia e ufitia i gland. O laulaau e lanu meamata lanu meamata: o le pito i lalo e lima-vaega, o le pama-eseese, laina laina faʻatasi, ma le pito i luga e laiti, mautu poʻo le tripartite. O le meaʻai e pei o le 'apaʻau, ma le fua - o se vaeluaga faʻatasi ma le tele o fatu. E i ai ni fugalaau paʻepaʻe, lanu viole ma piniki. E fuga mai ia Iuni (25-30 aso) matua tele ma le faʻafiafia, e faʻaaoga foi lenei mea i lona sulufaʻi. O fua e amata mai i le faaiuga o Iulai. I lona foliga mai, o le saxifrage e sosolo e pei o se ea, ae o le aluga pupula. E masani ona faʻaaogaina lenei ituaiga o aganuu.
E taua! E masani ona faʻaaogaina e le faifaatoaga hybrids, lea e maua i le sopoia o le stonegrass turf ma le rosemary kamnelomku.
Sailorbird Arends (Saxifraga androsacea)
O se laʻau faʻapitoa teuteu o le fugalaau poʻo le semi-evergreen. O lau o le saxifrage Arendsa glossy, eseese, lanu lanu meamata lanu meamata, na aoina mai i fafo. O fugalaau e lapotopoto, pentagonal, foliga e pei o le logo, ma le paʻu lua ma le lanu lanumeamata lanumeamata, mumu, piniki, samasama, lanu viole, violē poʻo le paʻepaʻe. Fualaau aina - se pusa vaeluaina ma fatu laiti i ni aofaiga tetele. O le maualuga o le laau e le sili atu nai lo le 10-20 cm. I le faagasologa o le tuputupu aʻe, o loʻo iai ni vao mafiafia, lea o latou foliga e pei o le vaovao vao. O le maʻa maʻaʻao Arends e fuga mai ia Me-Iuni mo le tusa o le masina. E atiaʻe lelei ma ola i latū latū. O le laau e fiafia i vaega o le vaeluaina, faʻafefe o le susu, faʻavave vave, faʻasaina e petioles poʻo le vaevaega. Lelei mo le teuteuina o toga papa ma togafiti.
E te iloa? O le saxifrage e taua foi o le "gapping-grass". O le igoa lava e tasi i tala faasolopito o loʻo i ai se fatu faʻasolopito, o se potion lea e faʻaumatia ai le uʻamea.
Laʻau telefoni (Saxifraga aizoides)
Tulaga matagofie o aganuu agavaʻa ma fugafuga, lea i le faagasologa o le tuputupu aʻe o loʻo fai ai ni laupapa tetele. E le sili atu le maualuga o le laau i le 20 cm. O laulaau e mafai ona o le oval, poʻo le laina, mamao, ma le faʻamalosi, fetaui i autafa. O fugalaau o rockframes stikstolistnoy laiti, lanu samasama ma mumu mumu eletise. Fugalaau e tupu ia Iuni-Iulai. O lenei mea totino e le lelei, taumalulu-faigata, ae manaʻomia se lauʻeleʻele suamalie ma le eleele calcium ma se nofoaga laititi-pouliuli. E ola lelei i le avanoa tatala ma i le fale. I le natura, e tufatufa atu i itu i mātū o Asia, Amerika i Matu ma Europa.
Kamnelomka faataamilosaga (Saxifraga rotundifolia)
Laulelei laufanua laulelei lau laau. O laʻau o le saxiframe i luga o lapotopoto ua faʻalauteleina, e oʻo atu i le maualuga o le 30 cm. O laulaau e lapopoʻa, lapotopoto, susulu, lanumeamata lanumeamata, fuga o foliga, fuga. O fugalaau e laiti, paʻepaʻe ma lanu mumu mumu i petals. E fuga tele mai le pito o Me ma le taumafanafana atoa. E sili le fiafia i nofoaga malulu. O le lauʻeleʻele o le kamnelomki o loʻo faʻataʻamilomilo o loʻo avea ma nofoaga pito i lalo o Europa ma totonugalemu o Europa.
Kamelina le lalaga (Saxifraga stolonifera)
Laʻau o loʻo ola i lalo ole laʻau faʻapitoa ile mea teuteu faʻapitoa ile fulafula e afaina ai aʻa. Ole maualuga o le laau e tusa ma le 20 cm O laulaau o le saberworm e lalagaina solo, vevela, ma le nifo lapopoa lapopoa, faʻapotopotoina i totonu o se soʻo, e tele foʻi lanu mumu lanu mumu (mustaches), i pito o loʻo faʻateleina ai lau laʻau. O le pito i luga o laulaau e lanu meamata ma laumei paepae, ma o le pito i lalo e mumu. Fugalaau e aoina i paʻepaʻe paʻepaʻe paʻepaʻe poʻo mumu mumu. Laʻau toto mai May ia Setema. Alofa i nofoaga malulu ma faʻasalalauina le malamalama. O le fanau mai o le lalaga o le saxifrage o Saina, Iapani. E 350 ituaiga.
E taua! O le laau ua maua i ni fuga, lea e faʻafefe le lime, lea e mafai ai ona maua mai mea aoga mai eleele papa.
Saxifraga manschuriensis Manchurian saxifrage (Saxifraga manschuriensis)
O lenei mea o se mea matagofie teuteu laau toto. O auvai o vaitafe, vaitafe vao i luga o eleele malulu, e le o moa i le tausaga ua mavae, o nofoaga masani ia o Manchurian saxifrage. O lenei meaola o loʻo maua i Primorye, Korea, Saina. I le faagasologa o le tuputupu ae o laau, e tele aʻa ua fausia, latalata i le eleele. O laulaau e susulu, lapotopoto, totoa, paʻu, lanumeamata lanumeamata, aoina i fafo. O fugalaau e laiti, e sinasina-paʻepaʻe, e faʻaputuina i le gaogao o le tino. E malolosi, saʻo, mafiafia lauulu. E fuga i le tuai o le taumafanafana ma le amataga o le tautoulu. E taʻutaʻua mo le tele o fualaau aina. Faʻamalie mo ona nofoaga paʻu ma le malamalama. E lelei le teuteuina o rockeries, alpine slides, matafaga o vaituloto.
Stoneworm paniculata poʻo le faʻavavau (Saxifraga paniculata)
O se mea teuteu lea e olaola i lona tulaga muamua i luga o mea e gaosia ai le pusa, i luga o papa, i luga o maa ma luga o eleele papa. Amerika i Matu, o le Caucasus, ma Europa o nofoaga masani ia o le saber-frying eelthorn. O le laau e tusa ma le 10 cm le umi. O le laʻau e faʻamalosi, mamao, vaapiapi, tusitusi, mataʻu, lanu-lanu i le pito, lanu-lanumeamata poʻo le lanumoana-lanumoana i lanu, lea e fai ai se rosette ma fai ai se kapeta mama. Fugalaau laiti, faʻapotopotoina i le faʻafefeina o mea laiti, paʻepaʻe pe lanu samasama-samasama.
E taua! O ituaiga lanu mumu, kulimi ma fugalaau lanu samasama e maua mai foi, o nisi taimi ma ni lanu mumu i luga o petals.
O le fugalaau o le saxifrage paniculata e tupu i le faaiuga o Me - amataga o Iuni. O le laau e le lelei, ae sili le fiafia i le humus, matala, mauoa i le calcium, malie ile susu, eleele palapala. Faʻailoa i le vaevaeina o le vao poʻo le rhizome. O le tele o taimi, o le faʻalavelave o le saxifrage o loʻo teuteuina i togalaau matagofie, vaʻavaʻai, puipui puipui, rockeries, toga papa ma isi.
Kamnelomka juniper (Saxifraga juniperifolia)
E sau mai mauga o le Caucasus. O se mea faʻalelei, faʻafefe, faʻaosooso lemu, fale e ufiufi ai le taumalulu. O laulaau o le laʻau laupapa e faʻamalosi, mataʻetaʻi, laʻititi, matagofie, lanumeamata lanumeamata, e tupu mai le palapala ma fai ai se aluga mamafa. Laʻau maualuga - 15 cm O fugalaau e samasama, laiti, lima-laulaʻau, e aoina i mea e pei o le totogo e foliga mai i le tautotogo. E fiafia i le gaogao, lelei, ma le palapala. Ia Mati, ua totoina i totonu o fale lanu meamata, ma ia Aperila - i le avanoa tatala. E fuga mai ia Iuni.
Ata o Kamnelomka (Saxifraga umbrosa)
O le faʻaleleia o le agavaʻa e masani ona faʻamalosia le malulu e sau mai mauga Pyrenees, lea o le a manaʻomia ai le susu ma le malulu. O laʻau o le laau e tele, lanu uliuli, paʻu, obovoid, short-petiolate, tele-siʻite i tafatafa, faataamilomilo i luga o le moto, e oʻo i le lima senitimita le umi ma faʻapotopoto i ni mea papaʻe. Fugalaau e laiti, mālū māmā, tele, e aofia ai i le paniculate inflorescences, latou te tulaʻi i luga o peduncles i le maualuga o le 10-15 cm. O fatu o loʻo i totonu o pusa laiti. O le taimi o le vavalalata o lenei ituaiga saxifrage o le faaiuga o Iuni - o le amataga o Iulai (25-30 aso).
O le afi (Saxifraga oppositiveolia)
Fugalaau lauolaola matagofie, i le pito i tua o papa papa, mea e taʻi ai, nofoaga e latalata i le aisa, galu. O le mea totino e fatuina ai vao vao. Laʻau fuga, fetolofi, 5-7 cm le uumi (o nisi taimi e oo i le 15 cm). Tele lanu uliuli e faʻafeagai ma laʻau o le vao. O fugalaau o le laau e tasi, lapoa (e oʻo i le 2 cm le lautele), lanu piniki po o le lanu viole i le faaiuga o le taumafanafana. E iloga i isi nai lo le vave fuga mai (i le amataga o le tautotogo). Faʻaaogaina i le teuteuina o paʻu alpine. Faʻapenaina e ala i vaevaega ma fatu.
E te iloa? O le fugalaau o le stonewall o se tasi lea o faatusa o Londonderry ma Nunavut.
Sesium saberjack poʻo le sisolist (Saxifraga caesia)
O le sisolithic saxifrage o se aganuu matagofie ma le matagofie o le rhizome o loʻo fai ai ni vao mafiafia mai le totoina o aʻa. O lona nofoaga o loʻo i luga o maʻa maulalo. Fugalaau paʻepaʻe e faʻateleina aʻe luga o laina. O le Cium saberjackle e fuga mai ia Iulai-Aukuso. Manaomia le tausiga ma le faaeteete ma le gauai totoa.
Kamnelomka hawk-leaved (Saxifraga hieracifolia)
Laʻau faʻapena e olaola i le tundra, laau lalaga, faila, togalaau. Amerika i Matu, Europa, Scandinavia o nofoaga ia o le salalau atu o le gagau maʻa. O lona maualuga e mai i le 10 i le 50 cm. O laulaau e fetogia i pito, mafiafia, taimane, mai le pito i lalo, faia i se rosette. O fugalaau o le laau e lanu, lanu po o le mumu, ma pusa fualaau. Short shortcles. E fuga mai ia Iulai ma Aokuso.