Lafumanu

E leaga le povi: o le a le mea e fai

O le po le vave ona le taumafaina se povi o se faafitauli matuia, lea e mafai ona faamatalaina e le faatosinaga o le tele o itu i luga o se manu. O le malamalama i mafuaʻaga autu o lenei mea taua e tatau ona i ai i le taimi e sili ona puupuu, ina ia aua le faʻamalosia le tulaga ma aua le alu ese ai le uila.

Saili po o a mea e 'ai e povi, ma pe aisea e ono avea ai ma faʻavae mo le faʻaitiitia o le manava po o lona toesea atoa.

O a mea e 'ai e povi

O meaai autu a povi i le taumafanafana o le mutia, lea latou te 'ai i le aso atoa i meaʻai. Ae peitai, mo i latou e le na o le pau lea o le punavai o le malosi.

Fafaga fualaʻau

O meaai o fualaʻau i se tasi ituaiga poʻo seisi e maua i le tausaga atoa, o le mea lea, i le leai o ni mea vevela ma lanumeamata e mafai ona suia i taimi uma i ni mea faigata.

Rough

I le taumafataga o povi, o lenei vaega o meaʻai e fai ma sui o vao ma vaomago. O oloa uma e lua e tatau ona sili ona lelei ma fou, lea o le a maua ai meaola e lava le fiva, protein ma vitamini.

O le taua o le vaomatua o le a faalagolago tonu lava i le taimi o le seleselega, o vaega ia o laau toto ma tulaga e teu ai meaai matagogo.

E taua! A e selesele vaovao mo povi, aloese mai laau oona. E aofia ai: buttercup, bea-seoli, gorchak, henbane.

O le mea pito sili ona taua mo povi o le oloa na maua mai le aoina o fualaau nei:

  • saito (togafiti vao, timu mutia, fesa, vao vao malefusi, togavao bluegrass);
  • leki (alfalfa, clover, vavaeese);
  • karite ma vao o vao.

Greens

O lenei vaega e aofia ai le tele o mutia ma togavao faapitoa e talafeagai mo le fafagaina o povi. O i latou uma e iloga i le maualuga o le paleni o mea taumafa ma e aofia ai palatini maualuga, amino acids, minerale ma vitamini.

O le a aoga foi mo oe e aoao ai e uiga i le fafagaina o povi vevela, pe faapefea ma po o le a foi le fafagaina o se povi i le taumalulu, o le a le mea e tatau ona fai mo lafu manu, ma le mea foi lea e maua ai povi palu ma masima.

O le mea pito sili ona taua mo povi o le a avea o se meaʻai lanumeamata:

  • ufiufi;
  • alfalfa;
  • Vika;
  • talo;
  • sana;
  • karite

Afai i le taumafanafana o le tele o mea o loʻo i luga e avanoa mo povi, i le taumalulu o le tuʻuina atu o ia ituaiga meaai e faʻamapulaʻa - o le mea moni, pe a e le auai i lona togafiti faapitoa i se auala hydroponic.

Mo nei faamoemoega, o fatuga lelei o sana, karite, pi ma isi mea toto, e mafai ona maua mai le 1 kg o fatu mamago i le 6-12 kilokalama o greens.

Ufiufi

O faʻasolosolo faʻasosolo o fualaau ia o fualaau e maua mai i le maualuga o le vai i totonu o le tuufaatasiga. O le faʻaleleia, silasila, fualaʻau fou ma melons ma gourds e faʻaaogaina e fafaga ai povi.

O nei taumafa i le taumafataga o le povi atonu o loʻo i ai:

  • talotala;
  • kāloti;
  • paka;
  • pateta;
  • suauu;
  • sana ma le sulu mata (i le taumalulu);
  • haylage saunia mai se paluga o vetch, oats, clover, alfalfa.

E te iloa? E 25,000 le tofo i le laulau o le povi, ma fesoasoani ia i latou e fafaga meaai, e tatau i nei meaola ona tuʻuina atu i le 150 lita o fulufulu i le aso. O le mea moni, o le mea e pulapula meaʻai, o le tele foi o le velava e manaʻomia.

O nei oloa uma o loʻo i ai le maualuga o meaʻai ma meaʻai ma e lelei ona 'aina e manu, faʻamalosia ai o latou manaʻo. Ole mea le lelei ole taumafa fafagaina ole taimi e teu ai, o lea ao le i tuuina atu e talafeagai ile siakiina o meaʻai mo le i ai o le rot ma isi faailoga o le amataina o le faʻapala.

Faʻasinotonu

O faʻalauteleina o le faʻaleleiaina o gaʻolaʻau ma oloa-gaosi o le saito ma le gaosiga o gaʻo. O ia ituaiga meaai e masani lava ona maualuga lona taua ma e mafai ona aofia ai i le 16% o le vai ma le 15% o le fiber, lea e tosoina e le tino ile 70-90%.

O le aofaʻi o le aoga o mea taumafa faʻafefeteina e 0.7-1.3 iunite fafaga i le 1 kilokalama.

O le mea sili ona taua mo povi o le a avea ma mea faʻafefiloi ma vaega nei:

  • fatu saito - e tusa ma le 50%
  • lala;
  • taumafataga;
  • keke;
  • vao ma isi mea tutusa tutusa e fefaasoaaʻi le isi afa o le avanoa i totonu o fafaga faʻafefeteina.

O le taua o mea taumafa nei e sili atu nai lo mea na muamua atu, o lea e taua tele ai i le sauniuniga o se faʻatapulaʻaina o vaomatua o povi.

Faʻatoʻaga manu

I le faaopoopo atu i oloa ua uma ona lisiina, e aoga le faʻalauiloaina o oloa o meaola e mafua mai i meaʻai a povi. E le mafai ona mafaufauina o se meaai atoatoa, ae mo le matafaioi o se faʻaopoopoga, e fetaui tonu lelei. Mo se paleni taumafa, e manaʻomia e povi:

  • aano o manu ma manu;
  • serum;
  • iʻa gaosi.

Faʻatasi, o nei mea faaopoopo e maua ai le tino o le manu ma le tele o polotini, minerale ma vitamini. O le mea autu e manaʻomia e le faifaatoʻaga o le faʻafeiloaʻi tatau lea i latou i le taumafataga o povi, e aunoa ma le faʻaleagaina. E na o le pau lenei o le auala e mautinoa ai le lelei o le mamafa o le mamafa ma le susu.

E le lelei le povi pe le 'ai foi

E tele mafuaʻaga mo se povi e teena ai meaai, e oo lava i se faifaatoaga poto masani o le a le mafai ona vave mafai ona ia iloa le mea o le a tupu. O le le lava o le fia taumafa atonu e mafua ona o se suiga matuia i meaʻai, faapea foi faafitauli ogaoga. E i ai le tele o mafuaaga autu e tatau ona suʻesuʻe ma le totoa.

Faʻafitauli o le gasegase i le tino

O le faʻavevesi o faiga faʻavae i le tino o le manu e mafua mai i le faafitauli o loʻo i ai nei, ae le o se tulaga tutoatasi i le faʻaitiitia o le manaʻo (mo se faʻataʻitaʻiga, o se mea talitutusa tutusa e matauina i le kososis).

Ae ui i lea, ei ai mataupu pe a mafua mai le faʻaleagaina o mea faʻaleagaina e ala i amioga le talafeagai a le faifaatoʻaga, ma tuʻuina mai ai le tele o le protein-tamaoaiga e fafagaina i povi. E le gata i lea, o le le lelei o le gataifale masani e mafai ona avea ma se taunuuga o le faʻaaoga masani o taumafa maualalo poʻo le fafagaina sese o povi. O faʻataʻitaʻiga o le faʻafitauli o le tino e faʻalagolago i le tele o mea:

  • aofaiga o tino o le ketone o loʻo i totonu o le toto;
  • faʻaitiitia le kulūkose ma le toto o le alkaline;
  • faʻalavelaveina o le masani ai o gaioiga o totoga i totonu.

Afai o nei soliga e le faʻaumatia i le taimi, o le a vave ona le maua se foliga matagofie (o le dermatitis ma le leiloa o lauulu e masani ona matauina) ma faaititia le susu, o le manava masani o le a vave ona suia e le taʻavale, o le a faʻaitiitia le gali o le paʻu, ma o le a faateleina le ate.

Tulaga le mama o le taofia

O le faʻamamaina i totonu o le falesa e masani lava o le mafuaʻaga autu o le tele o faʻamaʻi, aemaise lava faʻamaʻi pipisi o le gastrointestinal.

Aoao pe faapefea ona fausia se fale mo au lava povi.

O le mea moni, o soʻo se toilalo o le tino poʻo soʻo se faʻaaliga tiga o le manu o le a musu e 'ai.

E le gata i lea, o nisi o povi e le o mananao e 'ai meaai eleelea ma mailei, o lea o meaai uma e tatau ona fou, ma i totonu o le fale e tatau ona e toe faʻafoisia le faʻatonuga.

Meaʻai taumafa leaga

O le tino o le povi vave vave ona masani i le taumafataga, faʻafetaui i ai ma mea uma e tutupu i totonu. O le mea lea, o le faʻafefe faʻafuaseʻi o se oloa fou e mafua ai le manava umi, lea o le a aʻafia ai le tulaga atoa o le povi fafine. Soo se suiga i le lisi o povi e tatau ona lamolemole, ia faia mo le 1-2 vaiaso.

E taua! O le tofo o soʻo se meaʻai o le a aʻafia ai le tofo o le susu o manu, o lea afai e te manao e maua na o ni mea lelei, e tatau ona vavaeeseina ia laau oona e pei o le wormwood mai le meaai.

Faʻatauga poʻo le faʻaʻona

O le mafuaʻaga mo le teenaina o meaai e mafai ona avea o se mea leaga o le povi, mafua mai i le inu ma le inu. I le mea muamua, o le savali umi i le ea fou o le a fesoasoani i le faʻaitiitia o mafatiaga o le povi, ao le isi tulaga, o le togafitiga faafomaʻi ma le faʻaaogaina o vailaau e ono manaʻomia e faʻamaonia ai le manava.

O le faʻamaʻiina o vailaʻau faʻasolosolo e manaʻomia ai le aveesea o le inisua o le tino, lea e faʻaaogaina foi vailaʻau faapitoa.

Mo le puipuia o ia faafitauli, aʻo leʻi tuʻuina atu meaai i manu, e tatau ona mautinoa lona maualuga, le leai o se siama ma isi faailoga o le faʻaleagaina.

Faʻanoanoa i fafo i le manava o le povi

E tatau i leoleo ma tagata e ana le gafa ao le i fafagaina povi ona suʻesuʻe i taimi uma le fanua ma vaʻavaʻai ai le iai o mea mai fafo. Ae ui i lea, e oʻo lava i lenei tulaga e leai se faʻamaoniga e le maua e le manu se fao uʻamea, se fasi tioata po o se uaea i le vao maualuga.

Soo se tasi o nei mea, o le ulu atu i totonu o le tino, e faigofie ona afaina ai le mucous membranes, ma o le taunuuga lea ua avea ai le povi ma mea e galo ai, taofi ai le taumafa ma faaitiitia ai le gaosiga susu. O le kāponi atonu o le a matua toesea atoa, pe matua vaivai lava.

Tinaʻitaʻi, prenatal paresis

I le taimi o le prenatal ma le postnatal, e manaʻomia e le povi se tausiga faapitoa mai lē e ona. O lona uiga o tuutuuga o le taofiga, fafagaina ma meaʻai e tatau ona i le tulaga aupito maualuga, talu ai o le tulaga o le gaogao o le taimi nei ua matua maualuga lava. E le gata i lea, e le tatau ona tatou vavaeeseina le avanoa o le atinaʻeina o paetis prenatal ma le tina failele. O le mea moni, o lenei faʻamaʻi e faʻaalia lava i povi i le taimi lava e maeʻa ai, ma o mafuaʻaga mo lona tupuga e le o manino. O manu mamai, o le maʻi paʻu o limu, laulaufaiva, larynx ma le faʻalavelave o gaioiga maso, o loʻo avea ma mafuaaga mo le teenaina o meaai.

Worms

O le faʻafefeteina o manu i povi o se tasi lea o mafuaʻaga autū o le paʻu o le mamafa o le mamafa, o le atuatuvale ma le teenaina o meaai. I nisi tulaga, o meaola e maua ai le malosi (pe vavalo, manava manava), ma pe a faʻalavelave le tulaga, e tupu ai le anemia.

E masani lava, o le mucous membranes e liu paʻu, ma o le fulufulu mamoe ua amata ona tafe ma ua leiloa lona masani.

E taua! Afai e leai ni faailoga i fafo o le i ai o anufe, ae o le tofo o uiga o le susu ua faasolosolo malie, ma o lona aofaiga ua faaitiitia - o se mafuaaga lenei e masalomia ai le gaoioiga o parasite i le tino o le fafine ma ia faia ni auala talafeagai (ia talanoa ma se fomaʻi).

Ketosis

O lenei upu e faatatau i se faamai o manu, e mafua mai i le faateleina o tino tetetone i totonu oo latou toto, faatasi ai ma le soliga tutusa o le carbohydrate, protein ma le gaʻo gaʻo. O se tasi o mafuaʻaga talafeagai mo le atinaʻeina o le kososis e mafai ona avea ma se mea e leai se calcium, o le mafuaaga lea e le gata e 'ai le povi, ae faʻaititia ai foi le gaosiga o susu. E mafai ona fuafua le faʻamaʻi e ala i ni uiga taua:

  • faafuasei ona teenaina meaai;
  • faaitiitia le aofaiga o susu;
  • o foliga vaaia o le le fiafia ma le le fiafia;
  • teena o le suavai po o lona taumafa tele;
  • leai se atua.

O se povi ma le kososis e vave lava ona leiloa le mamafa, e foliga vaivai ma vaivai. O nisi taimi e atuatuvale ai manu ma le malolo, ma a maeʻa ona latou mumusu latou te mumusu e fafaga le tamai povi ma ua ave e 'ai mea e le mafai ona tutupu. A oʻo ina tuai le togafitiga o le kososis e taʻitaʻia ai aʻafiaga e le mafai ona faʻafitia i le tino.

Tympania o le taula

O le taula o le Tympanic ua taʻua o se maʻi mataʻutia po o se taimi masani, e faʻaalia mai i le agavale o le itu tauagavale, o le volumenipo o fosu fiaaai ma le popolega lautele o le povi.

O le rumene o le Timpany e mafai ona avea o se faʻamaʻi tutoʻatasi e mafua mai i le galala, pe galue foi o se taunuuga o isi mea faʻapitoa: mo se faʻataʻitaʻiga, fuiina o le esophagus poʻo le pharynx.

I tulaga uma e lua, e mumusu le manu e 'ai, e le lava, e masani ona taoto, ma pe a oʻo i luga, e mafai ona paʻu i ona atigivae i luga o le manava. I le taimi lava e tasi, o loʻo manaʻituina le manava vave ma le papaʻu, ma o le numera o fatu fatu e faʻapupula tele. O le faʻalauteleina o potu faʻapitoa i lalo o le aʻafiaga o kesi na maua i totonu ia i latou e mafua ai le faʻamalosiina o isi totoga ma le tafe o le toto, e mafua ai ona manaʻomia vave le togafitiga faafomaʻi.

E te iloa? Afai e suʻesuʻe ma le totoa mea o loʻo i ai i se 'ie, ona e na o le tasi le gram e aofia ai le 10 piliona o siama ma e sili atu ma le miliona miliona micro microganganisms - faʻapipiʻi. O le tele oi latou e le gata ina leaga i le povi, ae aoga foi, aua o le faafetai ia i latou e mafai e le manu ona faʻaaogaina se tele o meaʻai fualaʻau.

Atonia rumena

O lenei tulaga faʻaleagaina e fesoʻotaʻi ma le le masani ai, faʻalavelave faʻalavelave o le pancreas, lea o loʻo faʻaalia i mea nei:

  • leai se pulu;
  • faanoanoa;
  • faʻamavae atoa o fafaga ma vai.

O le povi ua vave ona leiloa le mamafa ma ua leiloa le mamafa, o le gaosiga o susu ua toetoe lava a taofi. O faʻataʻitaʻiga uma e fai i totonu e faʻagesegese, ma afai e le o iai le fesoasoani a le manu, e mafai ona oti.

O le puipuia o le atinaʻeina o lenei faafitauli, e le tatau ona e faʻaaogaina mea taumafa e faigata ona eli (vao, vaovao po o mea faʻapitoa), faʻapea foi ma le fafagaina o meaʻai po o mea maualalo i le povi, inu vai eleelea.

Mastitis

O le mastitis o se gaioiga mimiti lea e tupu i totonu o le uvi o se povi. E mafai ona avea ma se afaina o se faʻamaʻi o totoga totoga, ma e mafai ona faailoa mai ona o le malepelepe pe o se taunuuga o le umi le tausiga i tulaga le mama (e aofia ai le taimi o le milking).

O faʻapogai autu o mastitis e aofia ai:

  • le i ai o pupuni toto ma le protein i le susu;
  • afu o le uila;
  • fiva;
  • leai se manaʻoga, e oʻo lava i le lafoai atoa o meaai.

O le povi e avea ma mea e le aoga ma le le fiafia, e sili atu nai lo lona taua, ma e maua ai sina susu. I nisi tulaga (e masani lava pe a faʻamaʻi le maʻi), o le milking milkinge e maua ai le tiga i le povi.

O le lavelave o togafitiga o mastitis e faalagolago ile foliga (catarrhal, serous, fibrous, hemorrhagic, subclinical ma colimastitis). O le mea lea, o le tele o faafitauli i totonu o le tino o se povi e tau atu i le teenaina o meaai. Afai o sea tulaga ua avea ma masani ma e o faatasi ma se tulaga faaletonu i le tulaga lautele o le ola maloloina o le manu, ona le mafai lea e se tasi ona faia e aunoa ma le fesoasoani a se fomai manu. Ma o le vave ona e amataina togafitiga, o le saoasaoa o le a aumaia ai taunuuga.