Lafumanu

Fafaga manu

O le faʻamaʻi atonu o se tasi lea o faʻamaʻi sili ona lauiloa o loʻo iloa uma e tagata soifua, talu ai ona o lona soifuaga, ua sili atu ma le tasi faʻamaʻi na maua ai le fia miliona o tagata ola ma manu. O le a oʻo i le mala lea e aʻafia ai povi.

O le mea e lelei ai, o le mea e mafua ai le faʻaosoina o le mea e le afaina ai tagata, ae o lenei maʻi e mafai ona mafua ai le faaleagaina ogaoga o le tamaoaiga, o le mea lea, mo soʻo se faʻaaliga po o le faʻaleagaina o le pathogen pipi, e tatau ona e iloa le mea e fai i ia tulaga. Mai le tusiga o le ae iloa ai pe faapefea ona e iloa faailoga o le mala, o le a le auala e fai e tau ai, ma le auala e puipuia ai le tamaoaiga mai ai.

O le a lenei maʻi

O le faʻasalaga o povi ua taʻua o se faʻamaʻi pipisi, lea e faʻaalia i se tulaga ogaoga, maualuga le pipisi ma le ola faaletino. E vave ona tupu, e tusa ai ma le mataupu faavae, e mafai ona aafia ai le tele o ituaiga o manu. O le mea e sili atu ona faigofie o le lafu, pafalo, zeb, lapiti, taifau. Mo tagata, o le mala, lea e aafia ai povi, e le matautia, ae e le mafai ona 'ai le aano ma le susu o manu mamai. I le taimi muamua, o le tino mai le faamai na ausia 95-100%. Talu mai le faʻamaoniga o le sui sooupu, ma seia oʻo i le 2014, ua faʻatautaia le puleaina o le faʻamaʻi, faafetai lea e le maua i le aso i 198 atunuu.

E te iloa? O iniseti i sui o povi e umi 22 taimi le umi o latou tino.

Mamo, punavai ma auala o faʻamaʻi pipisi

O le mafuaʻaga o le faʻamaʻi i le povi o se RNA-aofia ai le siama mai le genus Morbillivirus, na maua i le 1902. E mate le siama pe a faʻaalia i le vevela o +60 tikeri mo le 20 minute, i le vevela o le 100 tikeri - vave lava. E tumau i le 5-6 aso i totonu o potu, i le 4 ° C - mo le tele o vaiaso. E faʻaumatia i lalo o le malosi o le alkali, gaʻo, i le faʻamaʻi.

Le afaina o manu e afua mai i tagata mamaʻi, tino maliu. O le pathogen e faʻasalalauina i luga o le ea, e ala i le conjunctiva, gutu. O punavai o faʻamaʻi pipisi e mafai ona avea ma vai, meaʻai, meafaigaluega. Paʻu faʻamaʻi ma le pusi paʻu i lalo o le microscope Mai le taimi e ulu atu ai le siama i le lafumanu i le amataga o uluaʻi faailoga, e amata mai le 3 i le 17 aso. Maliu i totonu o le 7-9 aso. O manuʻa mamaʻi na maua mai le faʻamaʻi mai le mala mo le 5 tausaga, ae ui i lea, latou te taofia ma faʻamaloloina le siama mo le 4 masina, e aʻafia ai tagata soifua maloloina.

O le aʻafia i totonu o le toto, o le siama e salalau solo i le tino atoa ma e teuina i totonu o le lymph, fusi ponaivi, totoga o le manava, manava, e mafua ai le faʻalavelaveina o le tino puipuia.

E taua! O le faʻamaʻi pipisi e tumau pea i le aano fou mo le 4-6 itula, i le kiona ma faʻafefe - 28 aso. I le eleele ma le tino o se manu, e aoga mo le 30 itula.

Faailoga ma le faʻavae o le maʻi

O aʻafiaga o faʻamaʻi manu e ono fesuisuiaʻi e faʻalagolago i foliga o le maʻi. O le a ese i latou i pepa lapopoa, suʻapala ma sili atu. O le faʻamaʻi e mafai ona tupu ma faʻamaoniga faʻapitoa, e aunoa ma ni faʻaʻailoga ogaoga (faʻagatua) poʻo le faʻafefe, o lona uiga. ma vave vave ona toe faʻaleleia, e aunoa ma le faʻaaogaina o laʻasaga uma o atinaʻe.

Faasoa

Mo le gasegase o le faʻamaʻi, o uiga nei e taua:

  • o le maualuga o le vevela i le 41-42 tikeri;
  • popolega;
  • nifo tipi;
  • laei ofutino;
  • leai se fulufulu mamoe;
  • flammatory changes i mata mucous o mata, isu ma le gutu;
  • faʻamaʻi tele;
  • maʻi pipili i luga o le mucosa;
  • conjunctivitis;
  • tafe le isu;
  • serous ma purulent-serous vaginitis;
  • vaʻaia o le mea o loʻo i ai meaʻai (manava manava ua fefiloi ma le toto);
  • paleni mamafa

Subacute

I le faʻalavelave faʻapitoa, o le a faʻalavelave ai faailoga. O lea ituaiga o faamai, o se tulafono, o se uiga o le le lelei o vaega, lea ua uma ona matauina ai le faamai, ma pe afai o le lafumanu e totoe le puipuiga. I ia eria, o manu e masani lava e leai ni lino o le mucous membranes, ma o loʻo i ai le manava pupuu. O le tele o taimi, e muta le faʻamaʻi i le toe faʻaleleia. Na o talavou talavou poʻo i latou e vaivai le puipuiga. O le maʻi e mafai ona faia 2-3 vaiaso pe sili atu foi.

E te iloa? O le povi sili ona tele, lea na pa'ū i luga o itulau o le Guinness Book of Records, e 1.9 mita le maualuga i le mamae, ma o le mea sili ona itiiti na o le 80 cm le maualuga i luga o le eleele.

Sili malosi

E le seasea le ala o le faʻamaʻi. I lenei taimi, o le gasegase e vave ona tupu, ma e mate manu i totonu o le 2-3 aso.

Suʻega o le fale suʻesuʻe

O le faʻamaoniga o le "mala" e faia i le taimi o le suʻeina o le manu e se fomai manu i luga o faʻamaoniga o faʻamaoniga ma se suʻega toto, immunoassay, suʻesuʻeina o le PCR ma isi suega o le bacteriological.

Faitau e uiga i mafuaʻaga, faʻamaoniga ma togafitiga o faʻamaʻi pipisi o manu: endometritis, brucellosis, leptospirosis, actinomycosis, rabies.

O le maualuga maualuga o le siama i totonu o le tino e matauina i le vaitau o le solo i luga o le mucous membranes ma le maualuga o le maualuga o le vevela o le tino, o le mea lea, o le sili ona saʻo o suega na faia i nei vaitau. O suʻega o le toto, masini mai le afaina ma le maualuga o le lymph. Sueina o le siama i totonu o mea o loʻo faʻatinoina e 'inisitituti suʻesuʻega poʻo vailaau faʻasaienisi faapitoa a vailaʻau.

Metotia o le tauivi ma le puipuiga

Ua puipuia e le tulafono o vailaau le togafitiga o povi e mamaʻi i le mala. O manu uma ua pisia e ono afaina i le vave e mafai ai. Ua fasiotia i latou i le auala e leai se toto, ma ua maeʻa ona sasaina le tino. O le susu susu e kuka mo le afa itula, ona toe faʻaaogaina lea. O nofoaga ma fale o loʻo tausia ma fasiotia ai povi mamaʻi ua faʻamaʻi. Alkaline ma acidic 1-2% vaifofo e faʻaaogaina mo le faʻaumatia - paʻu o le paʻu, sodium hypochlorite, sodium caustic, formaldehyde. Pe a faʻapipiʻi nei tupe, e mate le siama pe a mavae ni nai minute.

I totonu o le aiga o loʻo iloa ai le faʻamaʻi, ua faʻaalia ai le faʻailoga, lea ua aveesea 21 aso talu ona uma le siaki mulimuli. E faasaina le auina atu i fafo o soʻo se oloa o meaola e mafua mai i le nofoaga o loʻo faʻaalia ai le puipuiga. O manu e teuina iina i se isi auala, o fale e faʻamaʻiina i aso uma.

E taua! O manu ola maloloina uma o loo i luga o le faatoaga lea e iloa ai le afaina o le mala e tatau ona tui ma ola lelei le vevela o le tino i aso uma..
A maeʻa ona aveese le faʻamaʻi, e tuiina manu i tausaga taʻitasi mo le isi 3 tausaga e sosoo ai.

Puipuiga

Talu ai o le fofo o le mala e le mafai, e taua le aua nei faatagaina le siama i lou aiga. Ina ia faia lenei mea, mulimuli i nisi o togafitiga puipuia:

  • manu faʻamaʻi faʻasaina tui puipui aganuu ma faʻamaʻi tui saponin;
  • ia tuʻu manu fou faatoa maua i le faʻamaʻi ile 2 vaiaso;
  • faalēaogāina e le aunoa fale ma fale o loʻo tausia ai lafumanu;
  • ia faatapulaaina le felauaiga o povi.

O le mea lea, o le mala o se faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi pipisi o povi, lea e le mafai ona faʻataʻitaʻiina ma ua faʻaalia i le maualuga o le soifuaga faaletino. E ui i le mea moni e faapea i le 2014, na faasilasilaina i le lalolagi ua manumalo le faamaʻi, i nisi o atunuu, o le tele lava o le lafoaia, ma o nei ua maua.

Ole tui e fesoasoani e aloese ai mai le faamai, vae ma le gutu ma isi faamaʻi matautia o povi.

O le mea lea, e taua le iloa o faailoga o mala, ia tui ma tausisia isi togafitiga e puipuia ai lafumanu mai le aʻafia o le siama i lona tino.