Lafumanu

Bull Vatussi: pe faapefea ona foliga, o fea e nofo ai, o le a le mea e 'ai

Na totoina e le tama se povi povi pe a ma le lima afe tausaga talu ai. I aso nei, tatou te fegalegaleai ma le povi ma se mea lelei-o le natura, toafilemu, ma e tusa lava pe laitiiti le faanoanoa, ma tatou manatua le malosi o povi sei vagana ai le fesootaʻi ma le faʻapitoa Sipaniolo, e ui lava ua faateleina le fautuaina e tagata tetee o le agaleaga i manu.

Ae ui i lea, o le tilotilo i le ata o le manu felelei o Vatussi, ua amata ona e malamalama o sui o le lalolagi povi e le faigofie ma leai se leaga e pei ona masani ona tatou mafaufau i ai.

I soo se tulaga lava, o lenei matagofie ma e le o le alofa tunoa mama e tatau ona iloa lelei o ia.

Faʻaaliga

O le uiga taua o Watusi o ona nifo ia. Afai e te aveeseina lenei teuteuga matagofie tele, o le a foliga i luma oi matou o le lafu masani lava mai le tamaitiiti. Ae afai e teuteu le ulu o se meaola i meaola mai le 1.5 i le 3.5 mita le umi ma toetoe o le afa mita i le umi, o se vaaiga e le mafai ona faʻaalia.

O Vatussi, e pei o tamaʻi aiga, e tupuga mai i asiasiga masani (Bos taurus), o le sui mulimuli na ola i le 1627. E talitonuina o Vatussi o ia na te faatumauina le maualuga o le tutusa ma lona tuaa anamua.

E te iloa? I le Guinness Book of Records i le 2003, na ulufale mai ai se povi vevela e igoa ia Lurch, o le sa nofo i le setete o Amerika i Arkansas. O ona pu uma e sili atu i le 50 kilokalama ma sa i ai se fusi e 92.25 cm!
O se tagata matua artiodactyl o lona maualuga i le mamae o le 1.3-1.7 mita, o le umi o le tino e 2-3.6 m. O le tane e mafai ona mamafa le 600-730 kilokalama, e mafai e se tamaʻitaʻi ona taʻi 400 i le 550 kilokalama. O se tamai povi e lua masina le matua e tusa ma le 20 kg pe sili atu. E tatau ona iloa o le tele o vaalele e itiiti lava le leaga i le taamilosaga faʻasalalau: o le manu anamua na 1.7-1.8 mita le maualuga ma e latalata ile 800 kilokalama. O le lanu o povi uumi uumi e enaena, o nisi taimi i lanu paʻepaʻe. O le isi uiga iloga o le pusa tele.

Ae toe foi atu i nifo, o le teuteuga autu o le fatu. O le mea e sili ona taua e taua o le vase, o lona "pale" ei ai foliga o le palaniki po o le lyre, ma, ioe, o le umi o pu, o le sili atu ona taugofie a latou pusa. Ae ui i lea, o le meaola e ofuina le matagofie e taua tele le tele o taumafaiga, aua e tusa ma le 80 kilokalama le mamafa, e faʻafefe i le itu e sili atu i le 2 m.

Faamasani oe lava i ituaiga lauiloa o lafumanu mo le gaʻo.

I le auala, o se tasi o ona igoa e fesootai ma le uiga iloga o lenei tupuaga o le taamilosaga feoai. I Rwanda, o lenei ituaiga o meaola ua taʻua i nisi taimi o le "inyambo", o lona uiga "o se povi ma ni gaʻo uumi." O le isi igoa i le lotoifale mo le povi moa umi o le "insogo", o lona uiga "maua muamua" i le gagana a Tutsi.

O nei meaola ua taʻua o le "Vatussi" i Burundi ma Rwanda (pe a uma le igoa o se tasi o ituaiga Tutsi), ae i Uganda, o le ituaiga tagata e masani ona avea ma sui o le tootoo, o povi vao ma ni pu umi, ua taua, "ankole".

O fea e nofo ai

Aferika i Sasae, o le teritori o le taimi nei Rwanda, Burundi ma Kenya, o le laufanua iloga o watusi poʻo le ankole. E talitonuina o asiasiga vao na sau iinei mai le Vaitafe o le Naila e le itiiti ifo ma le lua afe tausaga ao lumanaʻi Keriso: o manu ei ai nifo tetele e mafai ona vaaia i poloka o ata vali o Aikupito anamua.

O loʻo i ai se faʻataʻitaʻiga, e faaopoopo atu i asiasiga i le vao, o bullpbacked bulls of zebu (Bos taurus indicus), na faʻasalalau i Initia ma Pakistan ma malaga atu i Aferika, amata mai Etiopia ma Somalia, na auai i le fausiaina o ankole-vatusi i ona po nei. vaitau talafaasolopito e pei o asiasiga mai Aikupito.

E taua! Vatussi atonu o le taunuuga o se vaʻa masani i le va o povi vao a Aikupito ma Indian.

I le vaitau o le 60 o le seneturi mulimuli, na aumai ai povi poʻa i Amerika ma, faafetai i lo latou lelei tele, vave ona salalau i le toeitiiti o le teritori uma o le Lalolagi Fou. I Europa, e mafai ona maua se ankole, mo se faʻataʻitaʻiga, i luga o le peninsula Crimean, faʻapea foi i le lauiloa iloga i Iukureini o Askania-Nova, i le itu o Kherson. O le mea e ofo ai, o le malosi tele o le watusi e faʻapipiʻiina le manu e le gata mo le puipuiga mai mea e osofaʻi, ae faʻapea foi mo le vevela. Faafetai i lenei mea teuteu ma le le talafeagai, e mafai e le manu ona faigofie ona tumau le vevela o le limasefulu tikeri.

E foliga mai o le ogaoga i totonu, o le tuputupu ae o le povi o loʻo i ai le tele o vaʻa toto. O le toto e pasia ai i latou e toʻa i le tafe mai o le ea, ona toe ulufale mai lea i le tino, ma mautinoa le faʻaitiitia o lona vevela ona o le faateleina o le vevela vevela. O se faiga e le masani ai o le vevela, aoga tele i le savannah Aferika.

E le o se mea e ofo ai, o tagata o loʻo uia le tele o nifo na manatuina e ituaiga sili ona taua, aua o nei tagata e sili ona tumau. O ia povi sa masani ona aofia ai i totonu o le lafu a le tupu ma e pei foi ona faʻaaloalo o ni meaola paia.

E te iloa? O povi paia e leʻi faʻaaogaina mo meaai, na latou avea o se faʻamaoniga ola o le tulaga o lē e ona. Ae ui i lea, i tulaga o se aofaiga faatapulaa o meaai, o ituaiga Aferika e le mafai ona taugofie le na o le fafagaina o manu tetele, o lea na latou taumafai ai e maua le maualuga o susu mai ia latou. Na faʻatagaina povi e fafagaina le aso atoa, mulimuli ane na faʻatagaina i latou e alu i tamaʻi povi, ma tuʻuina atu ia i latou le avanoa e inu ai pei o le susu pe a manaʻomia ina ia le mate ai i le matelaina.

I le talafeagai, e taua le matauina o lenei tekinolosi e le o taimi uma e fua mai ai ona fua, ma o le meaola e masani ona matelaina e masani lava ona maliu ae lei oʻo i le matua. Ae peitai, mo ituaiga Aferika e pei o Tutsi, Ankole, Maasai, Bashi, Bakhima, Kigezi, Kivu ma isi, o Watussi o manu sili ona taua mai se vaaiga tau tamaoaiga mo le tele o seneturi.

Soifuaga ma amioga

Ankole-vatusi (Tagata Amerika tusia le igoa o lenei manu i le tasi mataitusi "c" - ankole-watusi) e ola i le natura o le vao i laufanua vavalalata - i savannas, steppes poʻo fanua.

Matou te fautua atu ia te oe e faitau pe aisea e ola ma ola ai nifo o se povi.

E ui i lo latou fefefe foliga mai, o nei povi e toʻafilemu, e le o se mea e ofo ai: o le vevela vevela, lea o loʻo ola ai nei manu feoaʻi, faatasi ai ma se avega mamafa i luga o le ulu, e le sao i le valea ma le tele o gaoioiga.

I le taimi lava e tasi, o faʻamavaega malosi e mafai ai e manu ona foia se mea mamao i le sailia o meaai, ma oʻo lava ina atiae se saoasaoa saoasaoa o le saoasaoa. E tatau ona maitauina, afai e tatau ai, o le a mafai e le tamaititi ona tu i luga mo ia lava ma faʻaalia foi le uiga faʻamalosi o alii uma o lenei aiga. Ae ui i lea, o le tele o gaioiga ma gaʻo matautia o le a toetoe lava a le mafai ona lavelavea i soo se tagata faufautua Aferika, o lea la, o nei manu e leai lava ni fili masani e mafai ona tetee atu i le taua, ma o le mea lea e le tele ni mafuaʻaga e maua ai le ita.

E taua! O le latalata i le aʻoga, e tatau i se tagata ona faʻaeteete sili ona taua: liliu le ulu, e mafai e le manu ona faigofie ona faamanualia se tagata vavalalata ma se pu tele, matua le naunau e faatupu le tiga i lē e ona.

O sui o le 'auʻaunaga o le faʻatoaga e matua lelei ma e fiafia e tuʻu o latou itu e tosoina i latou. I le vaitau o le tafaoga, o nifo e avea ma auupega moni ma mataʻutia, lea e masani ona faʻaaogaina e alii i le taimi o taua masani, saili poʻo fea le sui o le lafu e sili ona malosi ma o loʻo i ai le aia i le tamaitai.

Le mea e 'ai

E pei ona e iloa, o povi o loʻo ola, ma i Aferika, lea na soifua Vatussi i le tala faasolopito, o le lafu e fai ma sui o se mea leaga. O le manatu o le tupuga tele o se taamilosaga faʻasalalau e manaomia le itiiti ifo ma le 100 kilokalama o le mutia i aso taitasi (o se povi e mafai ona faia ma se fuataga sili atu ona lelei o le 50-70 kilokalama), na o le pau lava le auala e ola ai mo le ankola o le mafai lea ona eliina moni soo se meaai e mafai ona e maua. Ma, o le mea moni, ua mamanuina le fualaau oona o le vassussi ina ia mafai ai e le manu ona eliina e sili lava le utiuti ma le tele o mea taumafa, ma le toina mai uma o meaʻai e mafai e se tasi.

Faitau atili e uiga i le fafagaina o sisi.

O le le mautonu ma le le mautonu, faatasi ai ma le malosi mo se taimi umi e aunoa ma se vai, ma faatagaina ai fanau o asiasiga vao e le gata ina ola i latou na muamua atu, ae ia faasalalau foi i luga o teritori tetele, faatoilaloina atunuu fou ma konetineta.

Tofiga

Vatussi, e le pei o lona tuaa na maliu, ei ai lona mana malosi ma mafai ona puipuia lona lava ituaiga. O le gaosiga ma tamaʻi povi e avea ma tagata matutua e tusa ma le taimi e tasi: i le 6-9 masina, pe tusa o le taimi e tasi, i le 4-10 masina, o le amio feusuaiga atoatoa e amata ona faʻaalia.

O loʻo i ai taimi e sauniuni ai vavalaʻau i soo se taimi, ae ui i lea, i moa, o le gafatia e fanauina ma fanauina fanau e fesoʻotai saʻo lava i le taamilosaga feusuaiga. O le taimi sili mo taaloga o le amataga lea o le vaitau timuga, lea e amata ia Aperila ia Mati ma faaiʻu ia Me. O le faʻagasologa o taimi mo povi uma e 9-11 masina (mai le 270 i le 300 aso).

O Vatussi o matua alolofa tele ma gauai atu i ai, peitai, o le matafaioi autu i le puipuia o tamai mamoe e aunoa ma le puipuia ma leai se puipuiga o alii. I le po, pe a oʻo mai se osofaʻiga faafuaseʻi e se tagata fiaai fia 'ai, e puipuia e pepe malolosi o le vaega o le lafu. I le afiafi, e tulia e povi uma tamaʻi povi i totonu o se faaputuga otaota, ae o latou lava o taoto faataamilo i le mama ma nifo e faʻaalia i fafo. O le faatoilaloina o sea ituaiga, e aunoa ma le fafaguina o se alii matua ma le le masani i lana auupega matautia, e toetoe lava a le mafai.

O Vatussi o se povi Aferika e iai ona telē tele e tumau pea le tutusa ma le taamilosaga i le vao, ae ui i lea, e le pei o ona tuaa, na mafai ona fetuutuunai i suiga o le tau ma e le gata ina faasaoina, ae faateleina foi lona numera ona o le faatoilaloina o teritori fou.

E te iloa? O le lauiloa Masai semi-nomadic ituaiga, o loʻo ola nei i Kenya, e le gata o aano o aano o manu, ae maua ai foi le toto. Ua fafagaina o ia i le susu ma inu pei o le luluina o le suka..
O lenei gafatia e ola ai i tulaga sili ona leaga, i le leai o se vai, meaai, ma le vevela o le la, ua leva ona faamanuiaina ma le manuia e le tele o tagata Aferika, oe sa fesoasoani i povi poʻa umi e leai se oti i le matelaina.