Faatoaga faatoaga

E pei o le lupe lupe muamua

I le silasila a le toatele o tagata nei, o le meli meli o se anachronism, o se leo o se taimi ua tuanai, ua ufiufi i le uiga o le alofa faaleuo.

Ae peitai, i se taimi lata mai nei, o sea sootaga o le auala masani lea o fesoʻotaiga, ma le vave.

O anafea na i ai le meli mai le lupe

E talitonu o le tamaloa na faʻaigoa le lupe i le silia ma le 50 seneturi ua mavae, ma e tusa ai ma nisi o faamatalaga, e foliga mai o lenei manulele na mau ma i tatou pe a ma le 10 afe tausaga. Mo se taimi umi, o tagata o nuʻu ese na mafai ona vaʻaia le uiga ese ma le taua o ia manulele - le mafai ona maua saʻo lo latou fale. Afai tatou te liliu i tala faasolopito, e tatau ona mafaufauina le lupe muamua, e foliga mai, o lena Na auina atu e Noa i le taimi o le Lolo Tele e suʻe sushi.

E taua! E tusa ai ma le saoasaoa i mamao mamao, e na o se afu, se uila ma se manulele mauga e mafai ona finau ma se manutala. E mafai e le lupe ona lele mo se taimi umi i se saoasaoa i le 100 km / h ma sili atu.

E faʻafefea ona latou iloa le mea e lele ai ma le mamao latou te felelei ai

E i ai ni manatu e uiga i le auala e maua ai e le manulele le ala i le fale. Masalo e pei o se faʻatautaia, faʻaogaina lupe natura natura o le panetape atonu o le mea atoa e uiga i le la, o le a le tulaga e faʻasaga ai i le vateatea.

E leai se masalosalo e mafai ona lele na o lupe i le fale, o lona uiga, i le nofoaga mai le mea na latou ave ai o ia. E tele lava taimi na felelei ai manulele i se mamao o le sili atu ma le 1000 km.

Upega meli meli

E i ai le mafuaaga e talitonuina ai le meli mai le meli ma foliga mai e lauiloa e tusa lava pe leʻi amataina anamua. O le taimi lava na suia ai e itumalo laʻitiiti na felafolafoaʻi solo i le tele o vaega tupe, o le manaoga na tulai mai vave ma saʻo le fesiitaiga o feʻau i le va o le laumua ma itu. O le taua tele o fesootaiga i mataupu tau le militeri. Ma ona talu ai o afi afi po o taʻaloga na faʻauluina se faailo mo na o sina taimi, e le mafai ona latou tauva ma manulele anapogi ma faigata.

E manaia le faitau e uiga i le amataga ma le talafaasolopito o le falemaʻi o moa.

Anetusi ma le Vaitausaga Tutotonu

O le gafatia o lupe e toe foʻi i lo latou faamoega sa lauiloa i Gagana anamua, Roma, Aikupito ma Sasaʻe Tutotonu. I le amataga o le Middle Ages, o Gauls ma Siamani e le gata o le faaaogaina o lupe e avea o ni tagata faigaluega, ae sa latou faaaogaina foi o latou tomai mo faamoemoega faamiliteli ma fefaatauaiga.

I le ogatotonu o le XII senituri Aikupito o se tasi o nofoaga autu o le atiina ae o lenei ituaiga fesootaiga.

O le mafuaʻaga o lenei mea o le agalelei tele lea o tagata mamalu i le lotoifale, o ē na malilie e totogi se tupe tele mo tagata aʻoga ua aʻoaʻoina lelei.

Mulimuli ane, i le 70 o le XVI senituri, i le taimi o le Tausaga e valusefulu tausaga, na faia ai e le lupe le taua tele i le osofaʻiga a le au Latania o le taulaga a le aai o Leiden. Ina ua sauni tagata o le aai ua vevesi, i le atuatuvale, e toe faafoi atu, o le taitai o le autau Holani, o Viliamu o Orange, na auina atu ia i latou se savali faatasi ai ma le fesoasoani a se lupe, lea na ia uunaia ai tagata o le aai e taofi mo le tolu masina. I le faaiuga, e leʻi faʻatagaina Leiden.

E te iloa? O le Belgian Pigeon Sports Society, na faatulagaina i le 1818, e tatau ona avea o le uluaʻi kalapu mo tagata meli meli. Ona pei leae amata ona tatala kalapu i Europa atoa. Ina ua mavae le 100 tausaga i Pale na o ia, sa i ai le 8,000 o faifeʻau na faʻapipiʻiina.

Iva seneturi

Aʻo leʻi oʻo mai le faʻasalalau ma le salalau o le telefoni, sa naʻo le lua ituaiga o fesoʻotaʻiga vave: o le avefeʻau o le taʻavale ma le lupe. E le gata i lea, o le faʻasalalau lata mai o feʻau na matua sili atu nai lo muamua. Friedrich von Amerling (1803-1887) "Meli Mumu" E oʻo lava i le matua o le faʻagasologa o le gaosiga o pisinisi, e masani lava ona le mafai ona toe faʻaaogaina ni meli meli. I se isi itu, faafetai atu ia i latou, o pulega tau tupe i le lumanaʻi na fausia - o tuaa o sosaiete faavaomalo faʻaonaponei.

O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o le taulimaina na aumaia Nathan Rothschild tupe maua tele: i le 1815, faafetai i le meli meli, o lenei tagata fai pisinisi na iloa le faʻailoga o Napoleon i Waterloo i le lua aso muamua nai lo ona tagata tauva. Nathan Rothschild E masani lava, o le tamaoaiga o taunuuga o le faatoilaloina o le militeri na vave ona fuafuaina e le atamai o pisinisi.

I le iloa pe faapefea e lenei tala fou ona aafia ai faamalumaluga Farani i ni nai aso, na ia faatinoina galuega talafeagai i luga o le fesuiaiga, ma o se taunuuga o se tasi o le autu, pe afai e le na o le pau le tagata e faamanuiaina (tagata e faamanuiaina).

I le taimi lava e tasi, na faatuina ai e le malo o Netherlands le laupepa o le lupe, na faʻaaoga uma mo fuafuaga faitele ma mo manaoga o le autau, i motu o se tasi o ona kolone - le taimi nei Initonesia. I le avea ai ma auala e faʻaaogaina ai ituaiga o pigeons Baghdad.

E taua! E le tatau ona e aoaoina se manulele e le totogia; e mafai ona maua se paaga mo ia lava i se isi mea. Mo le mafuaʻaga lava e tasi, e le talafeagai le faʻasaʻoina o manu fevaevaeaʻi mai le fale lupe.

I le taimi Franco-Prussian War o le 1870-1871, na o le pau lava le auala o fesoʻotaʻiga faʻatasi ai ma tagata na osofaia e le au Siamani Paris na faʻapipiʻiina i le meli. O le aofaʻi o faʻamatalaga e matuā ofoofogia lava - 150,000 o pepa aloaia aloaia, ma e toeitiiti lava fitu taimi sili atu faʻamatalaga patino. I le taimi lena, o lenei ituaiga fesootaiga e leʻi faʻaitiitia ai le alualu i luma faʻapitoa: na tuufaatasia ia feau, mo nisi faʻamatalaga faʻasalalau, faʻatasi ai ma le fesoasoani o metotia faʻataʻitaʻiga. E tusa ai ma lea, na faʻaaogaina le televise o le ata e faʻalauiloa lafo.

O le laina autu mai le mea na auina atu i le meli i Pale o le aai o Tours; pigeons mai le laumua Farani sa ave i totonu o se paluni. Sa taumafai tagata Siamani e tauva i tagata vaalele i le ea ma le fesoasoani a le au, ae o laina o fesootaiga o loo faagaoioia pea. Atonu o le siege o Pale, ma atonu o se isi mea o le mafuaʻaga lea i le faaiuga o le XIX senituri, e tele atunuu Europa na amata galuega o le lupe mo manaoga faamiliteli. Ae e le gata na faʻaaogaina e le militeri le taleni o manulele - e leʻi tuulafoaʻia e le au talafou ia le gauai atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le sili ona taʻutaʻua i lena taimi, e tele naua mea na maua i totonu o le lomitusi. Sa fia iloa e tagata e uiga i taunuuga o aau i le vave e mafai ai. O le mea lea, o le nusipepa, lea na muamua maua ai faamatalaga mautinoa e uiga i taunuuga o ituaiga, faʻatau atu kopi nai lo tagata tauva. O le taimi lena na amata ai ona feutagai le au talafou ma tagata e ona ma le kapeteni o anachts, ina ia mafai ona latou o atu i luga o taavale o le auina atu o avefeau o pigeons.

Siaki i togafitiga o lupe, ma faitau e uiga i le lupe.

I le faaiuga o le XIX senituri Hawaii e leʻi avea muamua ma se tasi o setete US ma se nofoaga faʻapitoa. O se vaega toaitiiti o atumotu na leiloloa i le Pasefika, e seasea lava ona asiasia e se meli po o se pasese pasese - ma e sili atu ona tele mo le toe faʻaleleia o vai poʻo fua. 3 tausaga aʻo lumanaʻi le amataga o le seneturi lona luasefulu, e le naʻo se galuega meli na faʻatulagaina i luga o le atumotu, ae o se faʻataʻitaʻiga o kamupani faʻaonaponei - faʻaliliu tupe: faʻaopoopoga i tusi, o lenei auaunaga na tuʻuina atu tupe.

E taua foi le taʻua o le Auaunaga Falemeli Tele Barrier Island. Mai le faaiuga o le senituri lona 19 seia oo i le 1908, i le taimi na faataatia ai le telefoni tele i le fola o le sami, na fesootai ai le motu ma le laumua o Niu Sila - Aukilani. Faalapotopotoga na valaauina Auaunaga lanumoana. O lenei faalapotopotoga na iloga mai i se faiga malosi, faʻapitoa faʻapitoa: na ia tuʻuina mai foi ana tusi tusi meli. O le Auaunaga sa i ai se faamaumauga-o le mea lea na taofia ai le silia ma le 100 km i le 50 minute.

E te iloa? Prince of Prussia Na avatu e Frederick Karl i lona tina se lupe na aumaia mai Paris. I le mavae ai o le 4 tausaga, sa saoloto le manulele, ma puleaina e saili "le auala" ma toe foʻi i le fale.

Taua Muamua ma le Lua a le Lalolagi

O le seneturi lona luasefulu, e ui lava i mea uma o lona tekinolosi, e leʻi galo ia pigeons: na faʻaauau pea ona faʻaaogaina i le taimi muamua o le Taua Muamua ma le Lua a le Lalolagi. Pelu Peretania Peretania, Taua Muamua a le Lalolagi. O nei manulele na faasaoina soifuaga o fitafita ma le auvaa i le sili atu i le tasi, le tuuina atu o lipoti i tulaga e leai se tasi vagana ai na mafai ona latou faia. I le faaopoopo atu i le laveaiina o ola, o manulele na fesoasoani e ausia le manumalo i ni tulaga e leai se faamoemoe. Faiga Farani ma lupe, 1914-1915 E mafai ona e manatua le tala lauiloa Viti Cherevichkinana iloa uma e Soviet schoolboy. O se teineitiiti e sefululima tausaga le matua sa fanaina e le Nazis aua, e feteenai ma poloaiga a Siamani, na te le faaumatiaina ana lupe, e faaaoga ai e fesootai ai ma le Red Army i Roma ua pueina. Manatua Vite Cherevichkina

O latou faʻaogaina nei i aso nei?

Ina ua maeʻa le taua, na faʻaaogaina e le ofisa lauiloa a Reuters le tele o feʻau e faʻasalalau ai tala fou ona o le tele o auala e taofia ai le pasi. I Yalta, na faʻaogaina foʻi e le nusipepa a Kurortnaya Gazeta lenei ituaiga o fesoʻotaiga.

I le taimi nei, o le meli meli e faʻaaogaina na o nisi taimi - mo faasalalauga, fuafuaga faapisinisi, mo le faia o faʻamanatuga mea faʻaamanatu, mea faʻapitoa i le philatelic.

E iai laumei tapolo kiliva e faia ai fonotaga, fono ma tauvaga - e le gata i totonu o le kalapu lava e tasi poʻo le taulaga, ae faʻapea foʻi i le lalolagi atoa.

E taua! E taua tele le nofoaga e toe foʻi mai ai le lupe i le fale. E tatau ona filifili se maualuga o loʻo tatala i itu uma. I totonu o le vanu, e leai ni faʻailoga e mafai ona iloagofie e le tagata fusi laupapa. O faʻamatalaga e le masani ai o le laufanua (mauga, vaʻa tetele) ma vaomatua e mafai ona faʻafefe ai le manulele.

Vaʻaia o lupe

E ui o ituaiga eseese na faʻaaogaina mo le galuega meli, e fa o latou e sili ona lauiloa:

  1. Igilisi Faʻamatalaga - o se manulele lapoa tele ma se atigi musika ma fatuga ma se gaʻo le masani ai o loʻo siomia ai.
  2. Flanders (Brussels) - tele lapopoa, lapoa nai lo isi sui o le fanau a Peleni, faatasi ai ma le atiina ae o le malosi ma le pulou pupuu, o loo i ai ni apaau e pipii mau i le tino.
  3. Antwerp - Isi ituaiga, na amataina mai Peleseuma. O foliga vaaia o ni manua manaia manaia ma le ua.
  4. Luttih - o le mea sili ona itiiti, ae o loʻo i ai ni uiga sili ona lelei ile meli.

E tele isi ituaiga e latalata io latou uiga ia i latou o loo lisiina atu i luga, ae mo mafuaaga eseese latou te fiafia pea i le itiiti ifo o le amanaiaina e pei o meli - mo se faataitaiga, o le lupe, o le Dutch tumule.

Faitau foi e uiga i le ituaiga o lupe: anugo, Nikolaev, ola lupe (Baku, Takla, Uzbek, Agaran), aano o manu (ituaiga, fausiaina).

E faʻafefea le toleniga

E masani lava o le amataga o aʻoaʻoga felelei faataamilo i le taamilosaga. E amataina muamua e le sili atu ma le tasi ma le afa masina le manulele. I le taimi nei, e tatau ona sologa lelei le tagata o le lumanaʻi, ma ia ola mo le itiiti ifo ma le tolu aso i totonu o le laupepa, lea o le a ia faia ai aʻoaʻoga vaalele.

O ia vaalele e tusa ma le 1.5 masina, a maeʻa ona latou agai atu lea i le isi laasaga o aʻoaʻoga: e ave ese le manulele i se mamao mai le fale lupe, faʻalautele i le taimi.

E te iloa? O le uluai sosaiete Rusia o taaloga meli meli sa faatulagaina i Kiev i le 1890.

I le uluaʻi tausaga o aʻoaʻoga, o le lumanaʻi e le sili atu i le 200 maila (320 km). I aʻoga e iai le tulafono: ia faʻaitiitia le mamao, lea e lele manu, e le tatau. A le o lea, o le amioga a le manulele e leai se aoga, faʻavaivaia le faʻapipiʻi i le mea e masani ai.

Ma aoaoga i mamao e oo atu i le 100 km O manu e tuuina mai se aso malolo. I le va o vaʻaiga umi, e malolo ai le manulele pe a ma le 90 itula. O faʻasalalauga, vaʻavaʻa ma faʻamatalaga mai le mea na latou faia ai ua faʻamaumau.

O faʻatinoga aupito sili ona lelei e mai le ogatotonu o le tautotogo e oo i le faaiuga o Setema.

Aoao atili e uiga i mea o loʻo i totonu o lupe: faʻapefea ona fausia se mea totino, auala e fafaga ai lupe (chicks).

Mo le amataina o aʻoaʻoga, e manaʻomia le lelei o tau, ma faʻaleleia atili vaʻalele vaalele i soo se tau. Ina ia faatumauina le foliga o lupe ua aʻoaʻoina, ina ia mafai ai ona latou lelei lelei, e tasi i le 4 vaiaso latou te faalauiloaina ai i le mamao pito i maualuga, i le tasi ma le isi, pe a mavae se taimi.

O tagata faigaluega i le lumanaʻi na filifilia mo aʻoga e nonofo eseese, i le itupa, e oo atu i le 3 i le tasi ato. E tatau ona tuʻuina ma le faʻaeteete manulele i ato ina ia mafai ona ave i le nofoaga mulimuli. O se uiga le faaaloalo, mataʻutia, poʻo se lagona le lelei o le faʻafesoʻotaʻi ma lima e mafai ona faʻavaivaia le manulele mai le toe foi i le fale. E sili atu le puʻeina o lupe faatasi ai ma le fesoasoani a le upega, aʻo leʻi aʻoaʻoina i latou i le taimi muamua. Ae i le po e malie le manulele e mafai ona e tago i le lima. E tatau ona ave le lupe i le nofoaga vave i le vave e mafai ai, ona o le umi o le nofo i totonu o le ato e faʻafeiloaʻi ai le manulele ma fai ai le paie. Le felauaiga o le manulele o ia lea e iloa e le lupe ma e le fefe. I se tulaga lautele, aʻo leʻi oʻo i le vaʻavave e manaʻomia ona e faia ni tulaga mafanafana mo manulele, ia i ai so latou naunau e toe foi i le fale. Lafoaʻi le manulele i le vaʻalele aʻoaʻoga tatau ona aoauli.

Afai o le mamao i le fale e i totonu o le 100-150 kilomita, 50-60 minute aʻo le i amataina, ua tuʻuina atu i le avefeau vai ma sina fatuga tele. Ina ia amata filifili se nofoaga mamalu, e tatalaina le ato ma tuu. O le lupe e oso i luga, e tilotilo solo i luga o le nofoaga, maua ai se nofoaga taua ia te ia ma amata ai lana malaga.

E taua! O le laufanua e aafia ai le lele o le manulele. O le lupe o le a manumalo i le 200-kilomita le mamao i le avanoa avanoa vave atu nai lo le 70 kilomita i luga o le eleele.

E sili atu le saolotoga o manulele meli. E na o latou lava e iloa le mea e tatau ona uia pe a filifilia se auala. E manaʻomia e manuʻa le suʻesuʻeina tutoatasi i le mea e lata i le fale, ma ia iloa lelei i taimi eseese o le tausaga. E le gata i lea, o se olaga ola malosi e le faatagaina ai i latou e faʻateleina le gaʻo - o le lupe e le o se mea e gaosia, ina ia maua ai le mamafa o le mamafa e le manaʻomia ai se mea.

Vitio: aʻoaʻoga lupe

O le masani masani o se vaalele lupe e 100-150 mita. E matua faʻatulaʻiina i lena maualuga, e pei ona faʻaaoga e matamata ai mea faitino talafeagai. Afai mo nisi mafuaaga e tatau ona e atiina ae le tomai e maua ai se fale ma fanua mai se maualuga maualuga, e aoga le galue i ai, atonu o le a tulai mai ni faafitauli i le taimi o le toe faafoi mai. I le pito i luga o le pepa, o le lupe ua aʻoaʻoina e sau ile 3-3.5 tausaga.

Saili pe faapefea ona tilotilo ma pepuni moa lupe.

Heroga lupe

I le Taua Muamua a le Lalolagi, na aumai ai se lupe meli mai Amerika i Farani Sher Amilea na mafua ai le tele o malaga ese atu ma lipoti; i le taimi o le ita o Meuse-Argon, faafetai atu ia te ia, toeitiiti 200 fitafita na laveaiina. Na manua le tamai lupe, ae na lele i lona taunuuga e aunoa ma se mata, paʻu, ma se afaina o le fatu. Na tuʻuina atu ia te ia le Koluse Taufeʻau ma le Medal Medal a le American Society of Carrier Pigeons. Scarecrow Sher Ami Lua pigeons, Commando ma le fitafita Joe, na maua i le 1945-46 le Mary Deakin Medal (o le pito sili ona maualuga o le militeli mo manu, Peretania Tele) mo le taua o le militeli na faaalia i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Dove G.I. Joe, na tuuina atu le Medal Maria Deakin Medal I le taimi o le Taua Lua a le Lalolagi, na maua ai e le au Tenimaka i lalo ifo o le eleele ni faamatalaga taua lea na o le fesoasoani a le lupe e mafai ona aumaia. Na faʻataʻitaʻiina e le tagata faʻasalalau lenei galuega i lenei galuega. Mercury, lea na ia maua ai foi le taui o Deakin. Mercury Dove Winky sa viia i se faʻamaʻamea apamemea ma se pine a Deakin. Sa ia laveaiina le auvaa o le faletalimalo Igilisi o loo taoto i le pito i lalo, ma lele pe tusa ma le 5,000 maila i 12 aso. Winky Irish Postman Paddy Setema 1, 1944 na maua ai se taui mo le talafou o le tulaʻi mai o Allies i Normandy. I le 4.5 itula na felelei ai le manulele toeitiiti 400 kilomita. O se taunuuga sili ona maualuga. Pigeons Paddy ma Gustav ma pine a Maria Deakin, 1944 Soldier Darling - O le isi toa manua na laveaʻiina le Soviet submarine, e silia ma le 1000 km i le 2 aso.

Pelu lupe "48", faatasi ai ma se paʻu gau ma se manua ogaoga, na tuʻuina mai se feau mai le vaʻaia o le vaega o tagata na siomia.

E te iloa? O le taitai o le lupe o le galuega meli a le vaegaau Farani, o Kapeteni Reno, i le faaiuga o le 19 seneturi, na faamautu ai se lupe e mafai ona felelei atu i luga o le 3,000 kilomita i luga o le vasa ma taunuu saogalemu ai i le matafaga.

Vitio: pipi lupe

E ui lava e le o lauiloa le telefoni i le taimi nei ma o loʻo manaʻomia pea, ae o loʻo i ai pea lana lagolago tele i le lalolagi atoa. Pigeons o ni manulele matagofie apaau ia na faʻaauau ona faʻamaonia i le tagata lo latou alofa ma le tuuto. E tatau i tagata ona manatua pea lenei mea ma togafitia i latou.