Sapalai fale

E uiga i mea aoga ma leaga o le eggplant

Eggplant (lat. Solánum telefoni) e faatatau i laau laʻau o le laʻau o le genus Bleeding. O lona atunuu o Initia, Asia, ma Sasaʻe Tutotonu. I le vao, o le fua o loo i ai se lanu uliuli ma o loo ola pea i Initia, o loo maua i Burma. O se laau talitutusa faapena ma fualaau aina suamalie o loo i Saina. I le avea ai o se aganuu e masani ai mo se taimi umi. Alesana o Macedon ma lana vaegaau na feiloai i ona uiga lelei i le taimi o le taua a Peresia-India, 331-325 BC. Na totoina i Europa, o se aganuu ese, na amata i le seneturi sefuluiva. Ae ua leva ona i ai i totonu o se taimi puupuu se fuainumera tele o ituaiga eseese, e eseese uma i foliga o le fua ma lona lanu.

E te iloa? Eggplant (fualaau aina) o se pusa. Tui se laau toto e mafai ona oʻo i le 1.5 mita.

O le mamafa o le paluga mai le 30 g i le 2 kilokalama. O pepa foi e tumu i le eseesega: ogatotonu, foliga o le paʻu, o le vasa, ovoid. O lanu e mafai ona sinasina, samasama, violē o lanu eseese e oʻo i le uliuli, motusia.

Calorie ma le tuufaatasiga o le oloa

Eggplant o se mea taumafa. O le gaʻo gaʻo e maualalo - 0.1-0.4%, suka i le lautele o le 2.8-4.6%, protein - mai le 0.6 i le 1.4%. O fua e oʻo atu i le 19% o le eletise asprobic, faʻapea foi le acidic nicotinic, riboflavine, carotene, thianin ma solanine-M (e maua ai le manava le fiafia). O loʻo i ai ni vaʻai, se tele o fiber, hemicellulose. O elemene o loʻo iai - phosphorus, calcium, potassium, magnesium, copper, cobalt, iron, etc.

E taua! Faʻaeteete i le suamalie eggplant. O lenei mea e mafai ona oʻo atu ai i le tele o meaʻai.
E tusa ai ma le taua o meaʻai, o le eggplant ulu e aofia ai le 24 kcal, kuka - 33 kcal, o le a gaʻo le aano o manu fasi - e tusa ma le 189 kcal.

Mea aoga

E maua lelei le soifua maloloina o le eggplant. Muamua lava, o se mea taumafa o meaai. O le tele o fiber, pectin ma isi vailaʻau e le lelei le uuina e le tino o le tino, ae mama lelei, fesoasoani i le aveeseina o le tele o cholesterol mai le tino. A faʻaaogaina lenei oloa, o le maualuga o le cholesterol i le toto e i ai taimi e faʻaititia i le 40%. Faʻafeiloaʻi le fiber faʻasolosolo paleni-faavae. Ole gaʻo maualalo ma le cholesterol mai le tino e maua ai meaʻai maloloina mo tagata o loʻo mafatia i faʻamaʻi pipisi.

Faitau foi e uiga i isi laau totő e maualalo ai le cholesterol pe aveese mai le tino: moe, Iapani, uila, laumei, hibiscus, cloudberry, dogrose, teli o le tupu, uila eleeumu, masi, vine; plum, hibiscus, fugani uli, apu o le Gloucester, uka, squash.
Lapatai le atherosclerosis, maʻi fatu fatu, gallstone ma isi faʻamaʻi, o le mafuaʻaga o loʻo taoto i totonu o le tele o cholesterol. Ona o le maualuga o le'apamemea, o fua e aoga mo le anemia. Latou te fesoasoani i le faʻavaeina o le toto, lea e manaʻomia ai mo fafine maʻitaga.

O le fua e aoga mo tagata matutua e mafatia i le edema, cardiovascular diseases. O le potassium i le isalaʻelu e faaosofia ai le fatu, aveese le vai mai le tino. O lenei meatotino e aoga i le togafitiga o faʻamaʻi fatuga, gout.

O le i ai o le'apamemea ma le uʻamea e fesoasoani i le faateleina o le toto o le hemoglobin. Faʻaleleia le lavelave ma le paʻu.

E te iloa? Ona o le maualuga o le meaola o le nicotinic acid (vitamin PP), o le eggplant e aoga mo i latou e mananao e foia le ulaula. O le Nicotinic acid i totonu o vine e fesoasoani i le tino e taulima ai vaisu o le nicotine.
O le paleni paleni o vitamini ma elemene elemene e taʻu mai ai o aoga o le isalaʻelu mo le tino e manino lava.

Faʻamaʻi faʻamaʻi

O aoga o eggplants mo tagata e le gata i le 'ai o meaai. E fesoasoani i le togafitiga o le atherosclerosis, anemia, faʻamaʻi o le gastrointestinal tract, gout, kidney, edema. I le faaopoopo atu i le taumafaina o le suamalie poʻo le taʻavale, i le tulaga o faʻafitauli i le aveeseina o le talo ma le gastrointestinal tract, o togafitiga masani e fautuaina ai lona sua.

E te iloa? O fua e sili ona suamalie ma faʻamalolo o le paʻu uliuli-paʻu. O na fualaau e vaapiapi, ma e leai ni fatu.

Suafa inu

E faigofie le fua. O fualaau aina suamalie e tosoina, tipi i ni vaega laiti ma togi le sua. Sili atu ona lelei le faʻaaogaina o se suʻai. Afai ei ai ni faʻafitauli i le pulelale pipi - ave ni fualaau aina suamalie, tipi ese le peel, tipi i ni fasi fasi pepa ma sasaa vai inu. Taofi mo le tusa ma le sefulu minute seia oʻo ina tafe, ona tuu lea i totonu o le vai taele. Suauu mo le tolusefulu minute ma faigata. Fainu mea inu i aso uma i le tolusefulu minute aʻo leʻi 'aʻai.

E te iloa? I Europa, na sau le eggplant i le VIII-IX seneturi. ao faagasolo le faalauteleina o Arapi e ala atu i Morocco. I Aferika, o lenei laau na aumai e Umayyads mai Mesopotamia i le faagasologa o le tolu pasene 632-709 n. er I le malo Rusia na sau i le XVII-XVIII seneturi mai le faatoilaloina o Peresia ma Take.

Faʻaaogaina o mea totino o eggplants mago

Fualaau aina e aoga e le gata i le saunia fou. E mafai foi ona faʻamago. O lenei auala e teu ai e sili atu nai lo le faasaoina. A oʻo i le laʻau, o le fua e leiloa le 40% o mea aoga, ma pe a faʻamaʻi, e oʻo atu i le 20%.

Faʻapipiʻi pei ona taua: fufulu ma le faʻaeteete ma tipi vine i ni fasi ie manifinifi, faʻapipiʻi i luga o se filo ma tautau i luga o le ogaumu (pe o se ogaumu ma faʻamafu) mo ni nai itula. O vine e tatau ona mamago, ae ia mautinoa latou te le mago ma susunuina. A maeʻa lena mea, o loʻo faʻapipiʻi i luga fale fasi 'apa ma faʻamago mo le lua vaiaso i le ea. O ni eggplants ua suamalie ua teuina i se nofoaga malulu malulu.

E te iloa? I meaai, na amata ona faʻaaogaina le isalaʻelu i Europa mai le XV senituri. Aʻo leʻi faia lena mea, na faʻaaogaina e le au Europa faʻapitoa e pei o vailaʻau.
O fualaau eggplanti ua suamalie e aoga tele mo tagata e mafatia i le maualuga. O le auala o togafitiga e faigofie. Fuʻu mamago apuni o le isalaʻelu e ala i le faila o le kofe ma ave le paʻu o le suka i lea aso ma lea aso, se sipuni ao leʻi 'aʻai.
Faitau e uiga i isi oloa togafitia toto maualuga: pollen pi, buckwheat meli, setima, propolis, honeysuckle, kusipeli, pulupeli faatoaga, cloudberry, saxifrage, foxglove, periwinkle, marigold, cardamom, pulupulu kusipeli, solofanua-retisi, carrots, papiki, maukeni.
O le uuina o le paʻu i luga o le sipuni i le aso o le a lelei ai le puipuia o faʻamaʻi fatugaʻo ma le ate.

E mafai ona faʻaaogā le faʻamaunuʻu o le paʻu o se vailaʻau puipuia ma toe faʻafoʻisia mo tui ma nifo. O le tapenaga o le faʻasolosolo e faigofie lava. O se sipuni sipuni o le paʻu e maua mai i le oloina ua sasaaina ai se ipu vai inu ma tuu i le vevela vevela. Faaopopo se sipuni o le masima laulau ma fufulu lou gutu.

Faaaoga i le kuka

Na amata ona 'aina e le eggplant o se oloa i Europa mai le 15 senituri. O le lelei o lenei oloa, o lona faigofie i le sauniuniga ma le aoga i le tino. O le maualuga o mea o le paleni faʻalavelave o vitamini ma microelements e maua ai le tino o le tagata ma mea e manaʻomia. O mea maualuga i le caloric i le meaʻai e fafagaina ai le tino o le tagata, e maua ai se tau o le malosi.

E te iloa? I le Vaitau Tutotonu i Europa, o le isalaʻelu na faʻaeʻeina i mea faʻapitoa e fagua ai lagona, o lea na taua ai o "fua o le alofa."
O fua o le laau e falaiina, salu, tipi, mago ma tao. Fai salakeke, pates. O auala uma lava e faigofie tele ma e le taugata.

  • Fusu fualaʻau. O fuālaʻau 'oloʻo fufulu lelei, tipi i ni mama vevela, salu i vai inu ma salimalie. Ona lalagaina lea o fasi falaoamata i falaoamata ma falai i totonu o le suauu gaosiga. O le a vaeluaina foi i totonu o mama ma falai i totonu o se uʻamea i le suauu manogi. A maeʻa lena, faʻatalanoa faʻasalaga eggplants ma aniani i luga o luga o se ipu ma sasaa sau sau. Ua saunia le saumalie i se uila o le kirimi kirimati ma le tomato mamae. Ina ia faia lenei mea, ua lava lea e aumai ai mea e fai i se vevela ma teu i lenei setete mo le minute e tasi.
Faʻavae i luga o le lua i le tolu lapopoa o le isalaʻelu, matou te aveina ni aniani alalaʻau, tasi sipuni sipuni o le sipuneti fuālaʻau gaʻo, falaoamata, masima, ma mea manogi e tofo; mo le sauniuniga o sau sau - se sipuni sipuni o tomato mamae, 100 g kulimi suamalie, tolu punetini o le suāuʻu manogi.

  • Eggplant i kirimi kirimigi. Ua faʻamaʻapeina vine, tipi i ni vaega se lua, tuu mo le sefulu minute i le vai inu suamalie. O le pito i tua o le muai vavae, tipi i ni fasi vaega laiti, falai i totonu o se palatini i totonu o le suauʻu fuālaʻau. I le fefiloi ma le sukaisa ua kuka, kukalati koko ma aniani, laau afu fou ma fuamoa mata. O le mea na afaina ai ua tumu i apa ua kukaina o le fua. Faʻamamaina i se laulau o kirimi kiripulu, fufuluina i le kuka kulimi lelei. E tuʻuina i le ogaumu mo le sefululima minute ma tautua i le laulau.
E faavae i luga o le 500 g o le isalaʻelu, e tasi le sirotiti e ave, tasi sipisi, 50 g o araisa kuka, fuamoa mata, 150 g vai, masima, sisi, mea manogi, greens.
  • Fualaʻau eggplant i le gagana Eleni. E seleseleina poloka i fasi pepa, e kuka mo le 10 minute i vai suamalie. A maeʻa lena, tuʻu i totonu o se atigipusa (fagu poʻo pepa), faʻafefe, faʻafefete i le suka. Pulu, sisi kulimi mama, olive suauu ua faaopoopo. O nei mea uma ua sasaa mai i le saumati tamato. Faʻaiʻu (afifi), tuʻu i totonu o ogaumu ma faʻatau seʻia oʻo ina sauni.
E tusa ma le 800 g o le isalaʻelu, e te manaʻomia ni paluga se lua o le kelati, 70 g o sisi, afa o le ipu o le suauu olive, 300 g o le saumato, suka - afa o le sipuniti, oregano malogo - o le sipuni masima, masima, pepa uliuli (0.5) sipuni, pasili - 15 g, greens.

Contraindications i le faʻaaoga

E tatau ona manatua i lou mafaufau: mai le fualapelu e le gata ina aoga, ae e afaina foi. O le 'ai ia i latou ei ai le tele o faʻailoga.

E taua! E mataʻutia le i ai o ni fualaau pupuʻu poʻo ni fualaau aina. I lenei fomu, o fualaʻau ei ai le maualuga o meaʻai o le solanine-M. O le sili atu o lenei mea i totonu o le tino o le tagata e mafua ai le inu malosi tele.
Ina ia aloese mai le oona oona, e sili ona lelei le tuʻuina o le fua i le suasami mo le sefululima minute aʻo leʻi kuka. O le mea oona e alu ese mai vine. E tatau ona maitauina o le solanine e maua i na o lanu viole, lanumoana ma le lanumoana. Fua o ituaiga eseese o le malamalama e leai se mea oona i la latou fatuga.
E te iloa? Eggplants ma le le lelei o le kuka e mafai lava ona mafua ai le fausiaina o pepe ma le vevesi. Ona o lenei mea, i le Vaitau Tutotonu i Europa sa taua ai i latou "o le apu valea".
A mafai ona avea le inu o vine e mafai ona mafua ai le galala. E fautuaina foi le faatapulaaina o le faaaogaina o le isalaʻelu i tagata o loʻo mafatia i le faʻamaʻi, o le maʻisuka o le ituaiga muamua (o le insulin-dependent), ma maua ai faafitauli i le gastrointestinal tract (gastritis, gasegase gastric ma le maʻi ulutala duodenal). E le fautuaina e faʻaaoga i ni aofaiga tele, pe a iai ni faafitauli i le paʻu, fatuga. E sili le lelei ona 'aua neʻi' ai pe afai o loʻo iai i totonu o fatugaʻo maʻa.

E ui lava i lamatiaga uma, e mafai ona manatu o le isalaʻelu o se oloa sili ona taua ma aoga. A leai, o le a le mauaina e ia sea tufatufaga. Ae ui i lea, i mea uma e tatau ona e iloa le taimi e taofi ai. O nei fua matagofie e maua ai le avanoa mo mafaufauga ia latou sauniuniga, faaopoopo le malosi ma fesoasoani e faasaʻo le ata.