Fua o le gaosiga

Lisi o ituaiga uma o chestnut

O le upu kati e tele ona uiga. Muamua, o laau e masani ona taʻua, e masani ona maua i paka po o luga o auala. O lenei solofanua chestnut o se laau mai le aiga Sapindov. E i ai le tele o ituaiga ma e aofia ai i totonu o pusa, ae e masani ona faʻaaogaina i vailaau masani. Lona lua, o talofa gaosia e pei ona valaʻau. Latou te auai i le aiga Beech ma tuufaatasia ai ituaiga e 10. Lona tolu, o le sooga o le Australian chestnut. O ia o le aiga o leki.

Mafaufau i ituaiga o pusa, o latou ituaiga ma ituaiga.

Solofanua (Aesculus)

E tusa ai ma se tasi o faʻaliliuga, o le igoa o le solofanua solofanua e maua mai i fua e foliga mai o le lanu o se solofanua talipupuni i le lanu ma le susulu.

I lalo o tulaga masani, o le solofanua solofanua e maua i Europa i saute, i le itu i matu o Initia, i Asia i Sasae, i Amerika i Matu. E fiafia o ia i le taulelei ma le lauʻeleʻele, lafoaʻi, laulelei. E 28 ituaiga o solofanua chestnut, 13 e masani ona taatele i Rusia ma 15 i Europa, Amerika, Iapani ma Saina. O le fua o le fua o le laau e amata i le 15 tausaga le matua.

O le laau maualuga e oʻo atu i le 25 m e faatatau i le taʻutino. O lapoa lapopoa, e aofia ai le 5-7 laulaʻau ma petioles umi. O fugalaau e foliga mai i le logo, e oo i le 2 cm le lautele, e aoina i ni mea tetele i luga o foliga o pulusulu pyramid. E matagofie le chestnut i le taimi o le fugalaau ia Me ma Iuni.

A maeʻa ona faʻavasegaina o le fua, e siomia e se atigipusa. Ina ua uma ona tafe le pusa fualaau aina. E faasolosolo lemu le laau ma e pagatia mai i le pamu kateni. O ituaiga uma o pusa uʻamea e teuteuina ma o ni mea totino lelei o le meli. O le meli o le castnut e suavai, manino, le lanu, vave tioata ma sina vevela.

O fualaʻau o le Cosnut e tutusa lelei ma fatu, ae oona i le tofo, o le mea lea latou te mumusu e 'aina e lafumanu.

O Wood, ona o lona vaivai ma maualalo le ola maloloina, e leai se tau faʻatau.

O vaega uma o le laau (sei vagana ai pusa pusa pusa) e faʻaaogaina i totonu o le fale gaosi oloa. I vailaau faʻasoifua maloloina, e faʻaaogaina mo veins varicose i vae ma mo le afaina, mo tiga o le rūmatika ma le arthritic.

E te iloa? Sa faʻaaoga muamua le kalena i le amataga o le gaosia o le fana e pei o se meaola mo le malala, ma se mea e gaosia mo le gaosia o le kulupu faʻapipiʻi.
O ituaiga taatele o solofanua chestnut e aofia ai:

  • Horse chestnut Californian (Aesculus californica) o se laau e oo i le 10 mita le maualuga, ma e iai ni laupepa e 5 ni ato. Fugalaau paʻepaʻe ma le piniki, e aoina i inflorescences e oo atu i le 20 cm, maua se manogi manaia.
  • Solo samasama solofanua (Aesculus flava) - tupu i Amerika i Matu e maualuga i le 30 mita. Lanu o lanu uliuli lanu moana e aofia ai le 5 laulau laulau. O le laau ei ai se paʻu enaena po o le enaena. E fuga mai i le 2-3 vaiaso mulimuli ane nai lo solofanua samasama samasama. Taulimaina ituaiga sili ona malulu.
  • Solofanua solofanua (Aesculus glabra) - o se laau e ola i le itu i sasae o Amerika, o lona maualuga e oo atu i le 25 mita ma se laina maualuga o le eletise e oʻo i le 0.6 mita. O loʻo faamatalaina i le matagofie o pale, laʻau ma fua.
  • Toa solofanua Initia (Aesculus indica) - o se laau e ola i Northern India, e oo i le 20 m. E fuga mai i fugalaau paʻepaʻe ma samasama ma mumu. Tuʻu faʻatasi ma ni mea faʻapipiʻi. O fua e prickly.
  • Solofanua laʻititi solofanua solofanua (Aesculus parviflora) - tupu i le itu i sauté sisifo o le Iunaite Setete ma faia se laau toto e 5 mita le maualuga. O le lau e aofia ai laupepa 5-7, o le pito i lalo e lagona le lauulu. Fugalaau e paʻepaʻe ma faʻamaʻi piniki.
  • O le solofanua kiona mumu (Aesculus pavia) - tupu aʻe i Amerika i Matu e maualuga i le 12 m. O laulaau e 5 laupepa, e laʻititi ifo i lalo. O fugalaau e mumu, e le o le fua o le fua.
  • Iapani solofanua solofanua Iapani (Aesculus turbinata) - tupu i Iapani, e pei o se kata masani, ae o laupepa umi. O le maualuga o le laau e oʻo i le 30 m, o fugalaau e lanu samasama-lanu paʻepaʻe, o le fua o le fua e laʻititi ona faʻaloloa.
  • O le aisa-mūmū mūmū solofanuast (Aesculus × carnea) - tupu i Europa, Amerika i Matu, Crimea. Laʻau e oʻo i le 25 m ma fugalaau lanumumu ma lanu lanumeamata lanumeamata. O fua e lapotopoto, foliga mai e prickly.

E te iloa? I Geneva, ei ai se tu masani e faasilasila ai le tautotogo pe a aliali mai le lau muamua i luga o se chestnut i lalo o le faamalama o le malo. I le 2006, na faʻalua faaluaina le tautotogo - ia Mati ma Oketopa, talu mai le laau faʻafuaseʻi fuga i le tautoulu.

E mafai ona faʻaaogaina meaʻai (Castánea)

O le aiga Beech familynut o se laau mamana e sili ona fiafia ile tau mafanafana ma ola i le Metitirani, i le talafatai Ausetalia o Amerika, i Asia i Sasaʻe. E aofia ai laau taʻitaʻia e oʻo i le 50 m maualuga poʻo vao.

O laulaau e faigofie, e leai se umi, pupuu-petaled, 6-25 cm le umi. O fugalaau e aoina mai i le 5-15 cm le umi.

E taua! O le vao o le vao O le Castánea e talitutusa lava ma laau o le laau, o lea e faʻaaogaina ai ni paʻu e teu ai uaina ma laumei. E masani ona faʻaaogaina i le gaosiga o meaafale.

O fualaau o le sukalati e aofia ai gaʻo ma gaʻo, o lea e masani ona faʻaaogaina i le alalafaga taumafa.

Chestnut gorodchaty (Castanea crenata)

I le natura, e taatele i Iapani, Saina, Korea, ma e maua i Europa i Sisifo ma Amerika i Matu. O le laau e oo i le 15 mita le maualuga ma e oo i le 1.5 mita le lautele. E sili le fiafia i le palapala malulu ma le ea, ae e mafai ona faʻafefete e oʻo i le 25 tikeri o le kiona. Faʻavave vave ma fua mai mo le 2-4 tausaga. O le laau e iai ona laʻau uumi o le 8-16 cm le umi ma le 3-3.5 cm lautele, i petioles 10-12 mm. Mai i luga latou lamolemole ma susulu, ma mai lalo ifo o lagona. O fua e tuufaatasia i luga o ni fasi vaega se tolu, o le lautele e 2-3 cm. O nei meaola e oʻo atu i le 100 ituaiga faʻatoʻaga o loʻo i ai i fua tele i totonu o pusa. Fua e oʻo i le 6 inisi le lautele ma e oʻo i le 80 g i le mamafa.

Chestnut Amerika (Castanea dentata)

O le isi igoa - o le pusa. I le natura, masani i Amerika i Matu. E tupu i luga o vaomatua coniferous-deciduous i luga o mauga. O le laau e oo atu i le 35 mita le maualuga ma i le ogalaau e oʻo atu i le 1.5 mita e i ai laau totō, ona e tumau i le vevela e oo atu ile -27 tikeri ma le eletise maualuga. Tului tuputupu ae o le 0.5-1 mita i le tausaga.

O le laau e umi ona laʻau (12-24 cm), 4.5-5.5 cm lautele. O a latou foliga e pei o le nifo ma ni nifo laititi i le pito, lanu lanu samasama-samasama. O fugalaau e aoina i taliga umi e oʻo atu i le 20 cm, i le mea o loʻo i ai le fugalaau fafine. O fua e tuufaatasia i le 2-3 fasi vaega. 1-2.5 cm le lautele. I le taimi nei, e le lautele ona o le faatoilaloina i le 80-90 o le XIX senituri. maliega Endonia parasitica, faaulufale mai mai Saina. E oʻo atu i le 80 o ona tausaga, e le toe tupu le laau ma e manaʻomia se fale ogalaau. O fualaau ma fualaʻau e masani ona faʻaaogaina e tagata. O le laupapa e masani ona faʻaaogaina mo tannins. O togavao o lenei meaola e iloga i le suamalie o le fua. E aofia ai le 6% o le vai i le tulaga malogo, 10% o porotini, 8% o le gaʻo, 73% o carbohydrates, 2% o le efuefu ma, i le tofo, e maualuga atu i fua o le chestnut.

Henry Chestnut (Castanea henryi)

I le natura, e taatele i le ogatotonu ma sisifo o Saina. O le maualuga o le laau e oo atu i le 25-30 mita. O laulaau e foliga mai i fuamoa, 9-22 cm le umi, 5-6 cm lautele, tuu i luga o petioles e oo i le 1.5 cm le umi ma maua ai se lanu samasama lanumeamata. O le fua o loʻo siosiomia e se ply e oʻo ile 2 cm i lalo ma o loʻo faʻapipiʻiina se nilati.

Saina Chestnut (Castanea mollissima)

O lenei ituaiga meaola e taua foi o le chestnut sili ona vaivai. I le natura, masani i Saina, Korea ma Vietnam. E masani ona maua i atumauga o Amerika i Matu o faia ni vaomatua laiti. Fruiting e amata i le 5-8 tausaga.

O le laau e oʻo i le maualuga o le 20 mita ma e iai lona lautele. O laulaau e eli, 8-22 cm le umi, 5-7 cm lautele, tuʻu i luga o petioles 7-8 mm le umi ma e lanu lanumeamata lanumoana mai luga ma susulu mai lalo. O laulaau o le paʻu-o le paʻu. O le fua o loʻo siosiomia e se ply ma se lapisi o le 5-6 cm faʻatasi ai ma moli malu vaivai. O le numera o fualaau e masani ona 2-3, e oo atu i le 3 cm le lautele. O laau ma fualaau aina e masani ona faʻaaogaina, e sili atu nai lo isi ituaiga o pusa i le tofo.

O le galueaina o le chestnut sili ona vaivai na mafua ai le maliu o le chestnut. Na faʻafeiloaʻi ai i totonu o le laau le fuga o le pusa kata, ma o le laau lava ia e malosi tele lona puipuiga mai lenei laʻau.

Short chestnut (Castanea pumila)

I le natura, e taatele i Amerika i Matu. I totonu o Europa i Sisifo, e faasino i foliga teuteu talu mai le 1699. O le laau e oo i le 15 mita le maualuga e tupu i luga o oneone papago ma e malulu. O laulaau ei ai se foliga lautele, se lanu samasama lanumeamata i luga ma se fausaga paʻepaʻe o loʻo i lalo, tuʻu i luga o petioles e oʻo i le 1 cm le umi. O le fua o loʻo siomia e se fulu e pei o se fualaʻau e oʻo atu i le 4 cm ma le tele o pine. Fua o le 'afa e 1 cm, e masani lava i le aofaʻi o 1-2 fasi. e foliga mai o se taunuuga o le pipisi o le plyus pe a uma ona matua.

Fatu fuamini (Castanea sativa)

I le natura, e tufatufa atu i le itu i sautesasae o Europa ma Asia Itiiti. E sili le fiafia i le vevela ma le mafanafana o le tau. E tupu i luga o mauga, ma fai ai togavao, fefiloi ma le paina, ufiufi ma le moa. E televave le ola o le laau, e totoina e fatu ma vine, amata ona fua mai mai le 20 tausaga. O se uiga iloga o lenei ituaiga o se aʻa malosi e maua ai le pale. O le faʻamoemoe o le ola e 100-150 tausaga, ae o laau o le 1000 tausaga le matutua ua lauiloa foi.

O se laau e oo atu i le 35 mita le maualuga ma oʻo atu i le 1 mita le lautele o le ogalaau ua paʻuuli le paʻu enaena. O lau e lautele, 10-28 cm le umi, 5-9 cm le lautele, lagona i le pito i lalo, ma lamolemole ile pito i luga ma ia i ai se pito faʻamau. O fugalaau e aoina i fulafula e tutusa ma fugalaau tane ma fafine. O le fugalaau e tupu ia Iuni-Iulai, ma o le palota e faia e pi ma isi iniseti poo le matagi. Fua e fua i le 17-20 g o loʻo siomia e le pusi pussy. O le suaina ma le faailoa atu o fualaau aina e tupu i Oketopa-Novema. O le fua o le fua o le laau matua e 100-200 kilokalama. E fai falala falaoamata, 'ai, tao, kuka, mago, ulaula, faʻaaogaina i le kuka. E taua tele laupapa laupapa. E malosi, malamalama, matagofie ma umi. O vaega uma o lenei laau o loʻo i ai faʻasani, ma o le mea lea e avea ai ma mea faʻapitoa mo le gaosiga o tannins. Ona o le anotusi i laulaau o le fuamini vitamin K ma le tannins o loʻo faʻaaogaina i vailaʻau faʻaleaganuʻu mo le toto toto i totonu. Laʻau ma le plyus na faʻaaogaina e avea o se vali.

Chestnut Segou (Castanea seguinii)

I le natura, e maua i sasaʻe ma totonugalemu o Saina. E tupu i luga o mauga ma e puipuia mai i patipothic fungi e afaina ai pusa.

O le maualuga o le laau e oo i le 10 m. O laulaau e lautele-elliptical, 6-16 cm le umi, lamolemole mai lalo ifo. O le fua o loʻo siosiomia e se nila ply ma le tolu mita 3-4 cm. O fua e laiti, e oʻo i le 1.5 cm le lautele, e enaena le lanu enaena.

Hybrid Chestnut

O ituaiga o pusa pusa e aofia ai:

  • Castanea fleetii - o se fatu o chestnut ma e le faʻaogaina;
  • Castanea le amanaiaina - o se vailaʻau o chestnut, fufusi ma le faʻaogaina;
  • Castanea ozarkensis.

E te iloa? O le ogalaau aupito tele ma pito sili ona matua o le chestnut i le lalolagi, o loo lisiina i le Guinness Book of Records, ua tupu i luga o le motu Italia o Sicily, 8 km mai le mauga o Etna volcano. Ua taʻua o le laau o le afe solofanua. O le matua o le laau e tusa ma le 2 i le 4 afe tausaga. E i ai i le kosini ni lala, ae tasi le aʻa, ma o le faataamilosaga o le ogalaau e 57.9 mita.

Ausetalia chestnut (Castanospermum austrále)

I le natura, e tupu aʻe i le talafatai i sasae o Ausetalia. O lenei lau laau e 15-30 mita le maualuga i le paʻu enaena uliuli. O lau o le lanu lanumeamata lanumoana, o le foliga o le 30-45 cm le umi, e faia i laʻau laiti 15 cm le umi ma 6-7 cm lautele.

E totogo le laau i fugalaau lanumeamata-fugalaau lanu, e aoina i totonu o se ele mafiafia 3-4 cm le umi, ma eleelea e manulele. Vaitaimi mai May ia Aokuso. A maeʻa le palotaina, ona foliga mai lea o le fua i le foliga o se pulu tioata e 10-25 cm le umi ma 4-6 cm le lautele, vaevaeina i le 3-5 vaega. O fua e fua i foliga e tutusa ma fatu o le chestnut.

O le laau e faʻaaogaina e avea o se mea teuteu ma e masani ona tupu aʻe pei o totonu. E tusa ai ma faʻailoga mai fafo, o laupapa e pei lava o laupapa laisa. O fua e aofia ai saponini, o le mea lea, o mea oona, ae faʻaaogaina i meaai pe a galo ma eli i totonu o le vai.

E taua! Chestnut e naʻo le pau naʻo le maualalo o kalori o loʻo i ai vitamini C (100 g chestnut = 170 kcal).

I le mafau- fau pe o le a le mea e pei o se keneta, e mafai ona tatou faapea atu o lenei igoa ua tuufaatasia uma laau totő ei ai fualaau aina. E mafai ona latou auai i aiga eseese, e lelei ma le mafai, ae o le taua o nei mea taitasi mo se tagata e tumau pea ona manino.