Faʻatoʻa totoina laau toto

Ituaiga lappeastrum

Hippeastrum - se fugalaau mananaia lea na sau ia i matou mai Amerika Tutotonu. I le gagana Eleni, o le igoa o le laau o lona uiga o "fetu o le taita". Ona o lona lalelei uiga ese, o le fugalaau e lauiloa tele i fugalaau. O lenei tusiga o loʻo faʻamatalaina ai ituaiga sili ona lalelei ma faʻalelei, ma faʻapitoa i ona ituaiga.

Hippeastrum Leopold (Nippeastrum leopoldii)

O ituaiga o Hippeastrum e aofia ai le 80 ituaiga. Hipotastrum Léopold na vavae ese i se isi ituaiga i le 1867. I lalo o tulaga masani na maua i Peru ma Bolivia.

O le pulu o lenei ituaiga o loʻo i ai le lapotopoto, e oʻo atu i le 8 cm i le tele. E tele aʻafiaga e tupu mai i le tasi pulu. O lau e umi, pei o foliga o se fusi faataamilo i le pito, oʻo i le 50 cm le uumi, ma e oo atu i le 3-4 cm le lautele.

E lua fugalaau e gaosia mai le tasi au. O le ulu o se fugalaau e lapoa, ma lona lautele e oʻo i le 20 cm, o loʻo faʻatusalia e le lima pe ono petals. O le foliga e foliga mai o le susuga o lili, ae e umi atu ma vaapiapi.

O le ogatotonu o le fugalaau o le lanumeamata lanumeamata, o le gaʻo e lanu enaena i le ogatotonu, ma fai i paʻepaʻe paʻepaʻe i autafa ma lalo. Fugalaau o lenei eseesega e ese mai le matagofie, ona o le faigata o le tuufaatasiga o lanu enaena ma lanu paʻepaʻe, e foliga mai o ni veveve.

Fuga i le tautoulu. O le toe gaosia e tupu i le vaevaeina o le aniani. O tulafono faavae o le tausiga e aofia ai:

  • malamalama lelei;
  • masani ona susu i le taimi o le fugalaau;
  • i le taimi o le malolo taimi e faʻafeoloolo ai le suavai;
  • vai mo le faʻavaivai - vevela vevela;
  • E tatau ona puipuia pulu mai le vai.
  • tasi taimi i vaiaso uma e talafeagai ai le faʻafefeina (mai le taimi o le tupuga o le pi ma seʻia faʻamago lau);
  • faʻapipiʻiina e faʻatinoina i le vaitaimi o totoe (Aokuso).
E taua! Tuuina atu o moli, puipui mai le susulu o le la ma le vevela. A leai, o le fugalaau o le a vave ona mou atu.

Ua iloa e Hippeastrum (Nippeastrum pardinum)

O lenei ituaiga e taua foi o le nameri. O lappeastrum e tele ona foliga ma laulaau uumi e oʻo atu i le 60 cm le umi, ma e oo i le 4 cm le lautele. O le laau e mafai ona oʻo i le afa mita le maualuga. E lua fugalaau ulu mai fafo. O fugalaau e tele, e oʻo i le 20 cm le lautele. E masani lava e ono lapoʻa tetele, lautele, tusi i pito. Lanu peti eseese eseese:

  • mūmū;
  • lanu piniki;
  • moli;
  • lime;
  • rasipi
  • enaena.
O gaʻo uma e ufiufi i tamai meaola. Mai lenei ituaiga ma maua ai lenei igoa. O totonu ma pito i fafo o fugalaau e tutusa lava lanu. O le ogatotonu o le lanumeamata lanumeamata, e felafolafoaʻi i le ogatotonu o petals i laina uumi tafatafa.

O fugalaau e seasea ona maua, ma o le tele o tulaga latou te faʻapipiʻiina le piniki ma le paʻepaʻe, lanu enaena ma le lanu meamata, lanu mumu ma le paʻepaʻe, moli ma le lanu meamata. Faatasi ai ma sui monochrome e masani lava ona mumu, moli ma le lime.

E te iloa? Hippeastrum e faatatau i laau totō o latou fugalaau e faʻaaogaina mea vevela. O le mea lea, o le gaosiga, gaosi togavao ua fautuaina e fai totigilima. A le o lena, o le faʻaleagaina o le maʻi atonu e tupu i luga o le paʻu.

Hippeastrum fuga-foliga (Nippeastrum psittacinum)

Exotic Pasila o loʻo taʻua o le nofoaga fanau mai o lenei fale. O uiga iloga o lenei ituaiga, faʻaopoopoga i foliga o fugalaau, o: le umi o le laau, lea e oʻo atu i le mita e tasi, o le lanu uliuli lanu lanumeamata o laulaau, o le numera o peduncles i luga o le ala. O laulaau ei ai le fusi-pei o foliga masani mo Hippeastrum e oo atu ile 50 cm le umi. E le pei o ituaiga o meaola ua uma ona faamatalaina muamua, e tele le tele o fugalaau e maua mai i le lapopopa. Mai le tasi 'au e alu aʻe i ulu fuga e fa. Fugalaau atonu e lima i le ono petals o foliga lautele.

O le eseesega autu o le ituaiga o le lanu susulu o le petals. O le ogatotonu e mafai ona mumu pe lanumeamata. O pito o petals e masani ona mumu pe lanu enaena pe sinasina, lanu lanumeamata mumu i le ogatotonu. E fuga i le tautotogo.

Hippeastrum aliʻi (Nippeastrum reginae)

O le fale o lenei ituaiga o Amerika Tutotonu ma Mekisiko. O laulaau e laina faʻatasi ma se lapoʻa lapotopoto. O lo latou uumi e oʻo atu i le 60 cm, lautele e oʻo atu i le 4 cm. E oʻo mai i le fuga fugalaau e fa e sau mai le 'au e tasi. O le ulu o le fugalaau e foliga mai o se faʻailoga e ono aloaʻia lautele e faasino i le pito. Petch monochrome, ei ai se lanu matagofie matagofie. Le lanu mumu, lanu enaena ma lanu mumu. O le ogatotonu e mafai ona sinasina ma se lanu lanumeamata lanumoana poʻo le lanumumu mumu. E fuga i le taumalulu ma taimi o le autumn.

E taua! A maeʻaeʻa, ia mautinoa e vavae ese ulu o fugalaau, ina ia latou le 'aina ia meaʻai e manaʻomia e le aʻa i le taimi lenei. E le manaʻomia ona paʻi laʻau, e latou te fememeaʻi. E manaomia e le laau se faʻaopoopoga faaletausaga, talu ai o le a faʻaaoga vave ai elemene aoga mai le palapala.

Hipupastrum reticulum (Nippeastrum reticulatum)

O le ituaiga e sau mai Pasila. O le laau e oo atu i le 50 cm le maualuga.Laua e oo atu i le 30 cm le umi, ma e oo i le 5 cm le lautele. E tolu mai lima fugalaau ulu mai fafo. O vaaiga iloga o le ituaiga o:

  • o le i ai i le ogatotonu o laulaau o le paʻepaʻe paʻepaʻe, lea e toetoe lava o le umi o le lau;
  • ulu laulu lapopoa o lanu piniki mumu-lanu mumu po o le paʻepaʻe papaʻe;
  • manaia manaia.
O fugalaau o lenei ituaiga e matagofie tele. Petal lautele, lapotopoto i le ogatotonu ma faasino i pito. O le ogatotonu o le lanumeamata lanumeamata. O le lanu sili o le petals e paepae pe piniki. I luga o laʻau lanu lapopoa i luga o le umi atoa ua tuʻia i laina lamolemole, taʻitasi, piniki pe papaʻe. Fugalaau e foliga malie ma agaalofa. E fuga i le autumn seia oʻo i le amataga o le taumalulu.

Hippeastrum mumu (Nippeastrum striatum / striata / rutilum)

I lalo o tulaga masani e tupu ai i totonu o vaomatua o Pasila. O vailaʻau e gaosia e pei o totonu o laau. O le tasi lenei o sui sili ona itiiti o le Hippeastrum. E oʻo atu i se maualuga e na o le 30 cm.

Lafoa pe a ma le 50 cm le umi, e tusa ma le 5 cm le lautele, ia i ai se lanu lanu meamata. Mai se tasi mea e mafai ona alu ese mai le lua i le ono ulu fugalaau.

O le ulu o le fuga o loʻo faʻatusalia mai i le ono fulufulu mafiafia, pe tusa ma le 2 cm le lautele. O le ogatotonu o le lanumeamata lanumeamata, i le foliga o se faʻamau, ma o petals ei ai se lanu moana mumu. E fuga mai i le taumalulu ma le tautotogo.

E te iloa? E i ai ituaiga o laʻau o loʻo i ai lona lava vaitau o le fuga ma le malolo. Ae peitai, i le noatia ma le fai fuafua i tulafono o le totoina, suia le taimi o le totoina o pulu, e mafai ona e suia le taimi o le fuga o le laau.
O ituaiga eseese e tele ituaiga eseese:

  • Hippeastrum striatum var. Acuminatum (fugalaau samasama-mumu);
  • Citrinum (eseese lanu samasama-samasama o fugalaau);
  • Fulgidum (eseese fesuisuiai ovi e iai se lanu mumu sesega);
  • Hippeastrum striatum var. Rutilum (fugalaau ulaula ma se laufanua lanu meamata).

Hippeastrum lanu mumu lanu eseese (Hippeastrum striatum var. Acuminatum)

O lenei gippeastrum o se ituaiga o mea mumu. E ese mai Nippeastrum striatum maualuga, foliga ma lanu o petals. I le maualuga, e mafai ona aʻafia le laau mai le afa mita i le mita. O le tasi, o ulu ulu e 4-6 e masani lava ona o ese, e seasea lua. O fugalaau e sili atu nai lo ituaiga autu, faasino i le pito. O laulaau o lenei ituaiga e iai le fusi foliga, mai le 30 cm i le 60 cm le umi, ma mai le 4 cm i le 5 cm le lautele. O le petals ei ai se lanu samasama-lanu mumu, o le ogatotonu o loo atagia mai e se lanumeamata lanumeamata "tioata". E fiafia e fuga i le taumalulu ma le tautotogo.

Hippeastrum lauiloa (Hippeastrum elegans / solandriflorum)

O le laau e oʻo atu i le 70 cm le umi. E foliga tutusa lava ma lili. Lea o le foliga e pei o le fusi, e oo i le 45 cm le umi ma le 3 cm lautele. O ulu fuga e fa e alu ese mai le tasi au. O petal e tele, foliga faʻalelei, ma se pito agai i le pito. O le umi o petals e mafai ona oʻo i le 25 cm. O fugalaau o lenei ituaiga o lanu samasama-samasama ma lanu samasama-lanumeamata, e mafai ona ufiufi i lanu violē po o lanu mumu mumu. O le ogatotonu o le lanumeamata lanumeamata. E fuga mai ia Ianuari ma faʻapotogo uma.

E taua! Pe a faʻapipiʻi le sulu, ia mautinoa e tipiina aʻa ma palago e oʻo mai le pusa. E faia lenei mea i ni seleulu mata. Tuu fasi pepa e tatau ona fufuluina i le malale lanu uliuli.

Hippeastrum paʻu (Hippeastrum vittatum)

O lenei ituaiga o fugalaau matagofie. E ese mai i isi ituaiga e ala i le faʻatulagaga o petals. I le aotelega, e ono o latou ulu, ma ua tuʻuina e pei o ni tafatafa se lua. I le maualuga o le laau e aulia mai le 50 cm i le tasi le mita. O lālā lanu lanumeamata lanu meamata, e oʻo i le pito i luga. Umi le umi e oʻo i le 60 cm, ma i le lautele - e oo atu i le 3 cm. Mai le tasi mea e alu ese mai le lua i le ono ulu ulu.

O petals e vevela, paʻepaʻe ma ni peleti poʻo ni mumu mūmū i luga ma tuaʻoi, faasino i le pito. E fuga mai i le taumafanafana.

E te iloa? O le uiga ese o lenei ituaiga, o ona laulaa e aliali mai pe a uma ona ola lauusiusi.

Hippeastrum mumu (Hippeastrum striatum var fulgidum)

O lenei vāʻau o se ituaiga o sulufaʻi o le hippeastrum striatum. E ese mai i meaola autu e ala i le lautele o laulaau, lanu o meaola ma le pupu tele, lea i le faagasologa o le atinaeina o laau e maua mai ai aniani lanu (latou te toto ma faateleina).

O petals o lenei ituaiga, e le pei o le Nippeastrum striatum, ei ai le foliga o le ovaliga ma e tusa ma le 10 cm le umi ma 2-3 cm le lautele. O fugalaau e matagofie lanu lanu mumu. O le ogatotonu e lanumeamata i le foliga o se faʻasologa.

O Hippeastrum o loʻo faʻatusalia e le tele o ituaiga. O le tusiga e maua ai se manatu lautele o le mea e tupu gippeastrum, ma talanoaina ona ituaiga sili ona lauiloa, matagofie.

Mai faʻamatalaga o loʻo i luga, e mafai ona tatou faʻapea o ituaiga o laau eseese e eseese i le maualuga, maualuga le umi, lapopoa ma lanu o fugalaau, faapea foi le vaitau o le vavalalata. A leai, e tutusa lava.