Lafumanu

Toto

E mafai ona gasegase manu i le gasegase, ma o lenei faʻamaʻi e afaina ai le tamaoaiga o faifaatoʻaga. E masani lava ona i ai se foliga masani ma e masani lava ona soymptomatic. E tele lava ina aʻafia ai le mama, intestines, lymphodes and other organs parenchymal and tissues. Mafaufau i le fomaʻi, faailoga, faʻamaʻi, togafitiga ma le puipuia o le maʻi pipisi i povi.

Tala faasolopito

O le igoa tonu lava o le maʻi pipisi na folasia mai e Laennec, o se fomaʻi Farani, e oo mai i le 1819.. I se taimi mulimuli ane, i le 1869, na suesue ai Vilmen ma faamaonia ai o lenei maʻi e pipisi ma mafai ai ona afaina ai faamaʻi.

I povi, na maua ai lenei faamai i le 1828, ae ui i lea, o faailoga ma faailoga na faatoa faamatalaina i le 1895 ma sa faaigoaina i le sailiga o le saienitisi suesue, o le tigaina o le tino o Ion.

I le aso 24 o Mati, 1882, o se microbiologist mai Siamani, R. Koch, na vavae ese ma faamatalaina le soesa o le faamaʻi, lea ua lauiloa nei o le Koch wand.

Ina ua maea le tele o suesuega, sa ia saunia le lalolagi i le tuberculin, lea na mafai ai ona iloa le i ai o le maʻi mama i se tagata maʻi. Mo nei suʻesuʻega, na maua ai le Nobel Prize i le 1905.

E te iloa? I Eleni anamua, o se povi e masani lava ona faaalia i se tamaʻi povi e suaina se uʻu, o lona uiga o le mana paia lea e fafagaina ai.

Mamo, punavai ma auala o faʻamaʻi pipisi

Kok sticks e aofia i le vaega o siama e fesootaʻi i le Mycobacterium tuberculosis. O nei maʻi o le gasegase o faʻamalosi, e leai ni totoga, e faʻamalosia ai fuamini. Latou foliga mai o se mea saʻo poʻo le faʻafefeteina o le paʻu o le 1-10 micron i le 0.2-0.6 micron.

E tolu ituaiga o laau o Koch e mafai ona maua i povi:

  • vailaau vevela. O le tele o uta o povi, ae faigofie ona tuʻuina atu i isi mamanu, e aofia ai tagata;
  • mafatia tagata. E le gata i le tagata, latou te mafatia i povi, puaa, faga manu. E seasea ona afaina ni pusi ma ni taifau;
  • manulele manu. E mataituina i manu felelei ma manu felelei, ae mafai ona tupu i nisi taimi i manu (masani i puaa). E seasea ona maua tagata.

O nei ituaiga o laau e mafai ona suia ma avea ma isi ituaiga. Latou te mausalī ma e tumau pea le aoga i le siosiomaga i fafo.

Mo se faʻataʻitaʻiga, i le palapala, o nei microbes e faʻaauau pea mo le ono masina, i totonu o le vai - e oo atu i le 5 masina, i se mea malulu ma susulu - e oo atu i le 2 masina, ma i totonu o se potu malulu ma malogo po o paʻu manu e mafai ona tumau pea le aoga mo le tausaga.

Faʻatasi ai ma tulaga sili ona lelei mo fafo mo le olaga (susu, pouliuli, mafanafana), maʻi pipisi e tumau pea le mafai ona aoga mo le 7 tausaga.

Microbes o loʻo i totonu o le totoga o se manu mamai, ma le oti atoa i le kuka mo le 5 minute. O nei microbes e maaleale i fualaau oona ma le hydrogen peroxide.

Faitau foi e uiga i ituaiga faamai o povi e pei o: pasteurellosis, teleiasiosis, cysticercosis, brucellosis, anaplasmosis, dictiocaulosis, babesiosis.

E iai auala nei o faʻamaʻi pipisi:

  • vaalele. O le faʻapogai o le faʻamaʻi i lenei tulaga o se tagata maʻi lea e toso ma faʻapipiʻi le isi. O le tulaga o le faʻamaʻi pipisi e faʻapupulaina ai manu feola ma i totonu o fale e leai ni fale;
  • taumafa. Koch e pipii i totonu o le tino e ala i le faʻaogaina o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, pe a 'ai pe inu se mea maʻi ma ola maloloina mai le lava otaota e tasi, o le gutu o se povi pisia e alu i meaʻai poʻo meainu. O se tamai povi e mafai ona pisia e se povi povi e ala i le faʻaaogaina o lona susu;
  • pine. E leʻi umi ona fetaiaʻi;
  • inisinia intrauterine. E fesuiaʻi ona o liona o le placenta poo e tupu i le taimi o le fanau mai o le povi pulu. E seasea foi.

O le faʻapogai o le pipisi o manu e masani lava o se manu maʻi - o lona siʻufofoga, susu, susu, fafie ma le faanatinati. Talu ai o le soesa o le gasegase e matua puipuia lava, o le vaovao o le vaomatua i fale, faleoloa, nofoaga masani o vaiinu, ofu o tagata faigaluega, mea e tausi ai lafumanu ma isi mea na fesootai ma tagata mamaʻi e mafai ona pipisi.

Faailoga ma le faʻavae o le maʻi

Faatasi ai ma le pisia o siama i le tino, pe a maeʻa se vaitaimi o le afaina (2-6 vaiaso), o mea nei e ono tupu i se povi povi:

  • faateleina le vevela o le tino (e oʻo i le 40 ° C);
  • faʻavauvau i luga o le pipili;
  • puupuu le manava, manava manava;
  • leiloa le mamafa;
  • malogo, paʻu le mama.

Aoao atili e uiga i auala o le tausia o povi, e pei o: e uiga i le fusi ma le tatalaina.

O aʻafiaga ma le pisipisia o le gasegase e faalagolago i le nofoaga o le liona. E tusa ai ma lenei faʻaaliga, o le faʻamaʻi ua vaevaeina i ituaiga nei:

  • pulupula tuberculosis. E tele taimi e tupu ai ma o faʻamaoniga pito i luga e sili ona faatatau ia te ia. O le afaina o manu ola maloloina e masani lava ona mafua mai i laulaau vaalele ma e ala i pala;
  • pepa faʻamaʻi. Afai o le punavai o siama mo isi manu e fecesi. O aʻafiaga e aofia ai le manava faʻamaʻapoʻa fefiloi ma pulupulu toto ma tulei, vaivai;
  • ufiufi uila. O le faʻafitauli e mafua mai i susu. O le gata o se povi gase i le pito i tua e oso aʻe ma amata ona faigata, e afaina pe a paʻu. I le taimi lava e tasi, o le liva lymph i luga aʻe o le uila o le a faʻateleina foi, o le a lafoaʻi le paʻu, o le susu o le a faʻasalaina i vaega totoʻa;
  • masini inisinia. I povi, o lenei fomu o loʻo faʻatasi ma le faʻamavae ma le gaogao, ma i totonu o povi, e ala i le fulafula ma le mumu o totoga tino i fafo. E mafai ona faʻafeiloaʻi i feusuaiga;
  • fausaga lautele. Faʻatasi ai, o le siama e salalau i totonu o le toto ma aafia ai totoga eseese ma ituaiga o meaola. O loʻo faʻamatalaina i ni vailaʻau faʻapitoa. Afai e afaina le faiʻai i totonu o se meaola, ona faaopoopoina lea o le maʻi pipili ma isi maʻi o le fatugalemu o le tino ile tino.
E taua! Talu ai ona o le gasegase i povi e masani lava ona atiae i se foliga faaumiumi po o le asymptomatic, o faailoga faapena e le vave ona aliali mai. E ono sili atu ma le tasi le masina, ma o nisi taimi e foliga mai e lua tausaga o faʻamaʻi. O le tele o manuʻa e le ese mai i mea maloloina.
I meaola laiti, o le gasegase o le faamai atonu e le talafeagai pe taua. Ma, i faʻamaoniga o loʻo i luga, o le faʻaopoopoga o le pipisi o le lymph ma le fomaʻi (tumutumu poʻo le manava) e mafai ona faʻaopopo, talu ai ona mafai ona faʻateleina a latou maʻi.

Faʻailoga

O le tusaʻo e masani lava ona maua pe a uma le fasia o se manu. E taua mo tagata e ona le maliliega le mataʻituina o faailoga o le gasegase, ma i le tele ma le tele-o-lau-maʻi e tatau ona faia i taimi uma.

O metotia nei ma suʻega e mafai ona faʻaaogaina mo suʻesuʻega:

  • togafitiga epizooto. E fesuiaʻi ai le tulaga o le tamaoaiga, le tulaga o le salalau ma le auala e faʻaofiina ai le faʻamaʻi;
  • togafitiga faafomaʻi. E vaʻaia le gauai i faʻamaoniga o le maʻi. O lenei metotia e taua tele, e ui i le mea moni o le maʻi pipisi atonu e le afaina;
  • togafitiga faʻafefe. Le auala sili ona taatele o le mauaina o lenei faʻamaʻi. E faʻamaʻi manu i le 0.2 ml o se tui ma le tuberculin i le ogatotonu o le ua poʻo le pito i lalo-siʻusiʻu (gaosiga o gaosiga) ma faʻatali mo aso e 3. Afai o le nofoaga o inisiua ua faateleina i le 3 mm pe sili atu, ua maitauina lagona tiga, o le vevela e tulaʻi, ona manatu lea o le taunuuga lelei. O se suʻega o le tuberculin e faalua i le tausaga ma faʻatasi ma se tali lelei, o isi suʻesuʻega e faʻatinoina ma faia fuataga;
  • auala autopsy. O le autopsy o loʻo faia i luga o se manu mate. E masani lava ona faia i le i ai o se tali lelei poʻo le feteenaʻi i se suʻega o le tuberculin. Muamua, latou te vaavaai mo suiga vaaia o uiga o le maʻi, ona faia ai lea o suʻega falesuesue.

Afai o le mea e faʻaogaina ai se mea e le masani ai, o le a faia se suʻega lona lua, o ona taunuuga e siaki i le aso pe a uma le tui. Atonu e le o se mea faʻapitoa, ae o mea nei:

  • mea faʻapitoa. Mo le suʻeina o le suʻe, 3-5 togi o le tui ua tanumia i lalo ole laumalie pito i lalo. O foliga vaaia o le conjunctivitis pe a maeʻa le 8-9 itula e manatu o se tali lelei;
  • ita. O le iniseti ua faia i se vein, mulimuli ane ua fuaina le manu mo le vevela ile tolu itula. O le faateleina o le vevela o le tino o le 0.9 ° C o loo faailoa mai ai se taunuuga lelei o le suʻega.
E taua! O se manuʻa maʻi poʻo se tagata e iai se tali lelei i le tuberculin e tatau ona faʻatagaina mo le fasiga.

Suiga faʻaleaga

I le tatalaina o se tagata gasegase i le gasegase manu, o loʻo matauina mea nei:

  • foliga vaaia o nodules i totoga ma fusi e pei o le lapoa mai se tamai fatu i se moa moa. E masani lava o le vavao o le lymph i totonu o le atigipusa, mama, e le tele lava - o le ate, felafoaʻi, uʻu, manava. O nei nodules (tubercles) o loʻo i ai se foliga lanu enaena ma le tele o ituaiga o meaʻai i le ogatotonu, o loʻo siosiomia e se paʻu fesoʻotaʻi;
  • o loʻo i ai suiga i le vaʻaiga o le pusa o le pusa ma le peritoneum (paʻu paʻu);
  • o le mucous surface o le pharynx, o le iniseti e aofia ai pulupulu ma soga o lapoa eseese, e ufiufi i se paʻu paʻu ma maua ai se faavae malulu;
  • i faʻamaʻi ogaoga, o loʻo i ai le solia o le fesuiaiga o gas i totonu o mama, ania;
  • i ni faʻalavelave matuia o le faʻamaʻi, ogaoga le afaina;
  • i le aʻoga masani, o loʻo iloa le broncanumonia.

Aoao atili e uiga i faamaʻi pipisi.

E mafai ona togafitia

O le mea e leaga ai, o fualaau oona e le oi ai i aso nei, o lea e le mafai ona togafitia ai povi ua pisia.

I lenei itu, o le faʻamaoniga ma le faʻamalositino o lenei faʻamaʻi i povi e tatau ona togafitia ma le atoatoa.

E le mafai ona tupu le fomaʻi i totonu o se meaola e maua ai le lelei o le tino - i lenei tulaga, e le tupu aʻe le pathogen maʻi ma mafai ona oti i se tulaga tutoatasi. Ae afai o le maʻi e amata vave ona alualu i luma, ona tatau lea ona faʻaumatia le meaola.

E te iloa? O le atua fafine anamua a Aikupito o le lagi, Nuta, na faaalia e pei o se povi.

E mafai ona inu susu mai povi pisia?

O susu o povi ua afaina i le mai mama e lamatia mo tagata, aemaise lava mo tamaiti, oe, afai e maua, e mafai ona pisia i lenei maʻi i le 90-100%.

O le a aoga le aʻoaʻoina e uiga i meatotino o le susu, e pei o le: o le maualuga, gaʻo oona, faʻapea foʻi ma mea aoga ma leaga o le susu.

O le mycobacterium tuberculosis e puipuia i siosiomaga faʻamalosi. O le mea lea, i totonu o le susu susu latou te taofia ai mea leaga mo le 20 aso, i le sisi oloa ma le pata - e oʻo atu i le tausaga, ma le asikulimi - e oo i le 6.5 tausaga.

I le vevela o le 60 ° C, o le mycobacteria e faʻamaʻapeʻa ile afa itula.

O le susu mai povi vevela e tatau ona kuka mo le 10 minute ma na o le fafagaina o manu.

Aoao pe faʻapefea ona fafaga saʻo povi povi.

Milu e maua mai i povi ola maloloina, ae mai se vailaau le lelei mo lenei maʻi, ua gaosia i le vevela i le vevela o le 90 ° C mo le 5 minute, ma i le 85 ° C - a itiiti ifo i le afa itula.

E mafai ona tuʻuina atu le gaosiga o laulaʻau e maua ai naʻo le kulimi pe a maeʻa le pasteurization process. Mai povi o loʻo i ai se tali lelei i le tuberculin, o le susu e tatau ona kuka ma faʻaaogaina i totonu o faatoaga o loʻo aofia ai, ae o le gaosia o le susu i le pata uamea ua faatagaina.

Aoao atili e uiga i povi susu.

Puipuiga ma tui puipui ole pulupuka

Mo le atinaʻeina o faʻamaʻi ma pei o se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa e faʻaaogaina le tui o le BCG, na maua mai Calmette ma Geren (1924).

Mo le mafuaʻaga lenei, o le tui e faia e ala i le tuiina i vaeluaga o vaiaso e lua e tusa ai ma tulaga nei:

  • toxoid tubular - 0.05-0.07 mg / kg;
  • Vaʻaia BCG - 0.05-0.1 mg / kg mamafa o le tino.

O le puipuiga o le tesela e faia e tusa ai ma tulafono o le soifua mama ma le tulafono:

  • A e faʻatau mai meaola, e tatau ona e lesitalaina ma se fomai vailaau, faʻapea foʻi ma maua se pine i le numera o le resitala. E tatau foi ona mautinoa le teuina o ia pepa;
  • asiasia pulu mo le tuberculin test lua i le tausaga;
  • O galuega uma ma povi (faʻatau, faʻatau, soʻo se feoaiga, faʻatauina o meaʻai susu ma meaʻai) e tatau ona faia i le naʻo le faʻatagaga ma le malamalama o le tino o le ofisa o le vailaau;
  • faʻafetaia nofoaga talafeagai o le vailaʻau ma le soifua maloloina;
  • tausisia uma tulafono mama pe a sauniuni meaʻai e aloese mai faʻamaʻi pipisi;
  • pe a maua manu, e taua tele le faʻatautaia o le farantine i totonu o le masina e ave uma suega, tui ma fomaʻi;
  • logoina auaunaga tau vaomatua o mataupu e iloagofie ai faʻamaʻi faʻasalalau ma masalomia o le tuberculosis (paʻu o le mamafa, pneumonia, fulufulu fulafula);
  • faʻataʻitaʻi suʻesuʻega, suʻesuʻega ma togafitiga faʻapitoa;
  • i le itu o le togafitiga o le vailaʻau, faʻamaonia le faʻaoʻoina ma faʻamaʻapeʻaina manu feʻai i le faʻatupega talafeagai;
  • ia iloa vave ma aveese uma mea lilo o le gasegase. O le faia o lenei mea, o le fanau a manu mamaʻi ua toe faʻaleleia, fafagaina ma faʻatau atu mo aano o manu ae leʻi avea ma faʻapogai o le salalau o le faʻamaʻi;
  • taofi povi i potu malulu, mago, mago, e pei o le teuina i totonu o potu malulu ma malulu e aunoa ma le taoto, atonu o le a faʻapupulaina maʻi;
  • mataitu lelei mea taumafa, seleseleina mai na o nofoaga manuia, maua ai vitamini talafeagai ma minerale;
  • ia iloa le amataga o le faʻamaʻi e ave ai faʻataʻitaʻiga mo le suʻesuʻeina o tino maliu pe a uma le fasi;
  • ia tausisia tulaga mama i totonu o le aiga, ia vave ona fofo le potu, sui le pusa, faaali atu ipu uma ma meafaigaluega i togafitiga maeʻaeʻa ma ia mama.
E te iloa? I le averesi, o le povi e tasi e maua le susu i le aofaiga o le 200,000 ipu. O le lafu o povi, e faʻailoa ai le 60 ulu, tuʻuina atu le tone o susu i le aso e tasi.
Tusaaisa i povi e le togafitia ma o se faʻamaʻi pipisi. E mafai ona tupu e aunoa ma ni faʻaʻailoga matuia, o lea e taua ai le faia o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga ma puipuiga.

O lenei microbe e matua teteʻe i le siosiomaga mai fafo, ma o manu mamai ua faʻaumatia, aua e mafai ona avea o se punavai o faʻamaʻi pipisi mo le lafu mamoe atoa ma tagata.

Vitio: tui o povi mo le gasegase