Fua o le gaosiga

Peni uliuli: e fia calories, o a vitamin o loʻo i ai, o le a le aoga, e mafai ona afaina

O se ituaiga o aiga pi, o le sui uliuli e manaia le tofo. E le gata i lea, e aoga tele mo meaai a tagata. O Peru e manatu o le amataga lea o pi pi, ae na aumaia i Rusia mai Farani, o le mafuaaga lea na maua ai le igoa "Farani Faini". Matou te iloa le aoga tele o nei laumei ma le faʻaaogaina i le kuka.

Calorie ma mea taua

Ua faʻamautuina o le faʻapouliuligia o le paʻu o legumes, o le sili atu foi o loʻo i ai antioxidants. Mai lenei manatu, e sili atu le aoga nai lo pi pi e le maua ai pi. O le numera o loʻo i ai ni meaʻai paleni, o le a faʻalavelave ai foi i isi sui o le aiga pi. O le vaega (170 g) o fatu uliuli e aofia ai le 15 i le 25 g o fiber (e sili atu ma le afa o le masani masani) ma le 15 g o le porotini (tasi vae tolu o le masani masani), lea e tutusa ma calories i le 60 g aano o manu.

E taua! 100 g o le oloa e aofia ai le 130 calories. O le 6.3% o le manaoga i aso taitasi.

Vitamini, micro ma macronutrients

O popo uliuli e mauoa i mea uma e tatau mo vitamini tino o le tino ma meaʻai. E aofia ai:

  • vitamini E (faaleleia le foliga mai o le paʻu);
  • Vitamin C (lagolago i le tino puipuia);
  • vitamini A (mo se vaaiga atoa);
  • vitamini K (aafiaga lelei i galuega a le loto ma toto toto);
  • B vitamini (faʻaagaga galue gaioiga);
  • vitamini PP (faʻaleleia le fasi mea ola);
  • iodine (faʻamausalīina le oona);
  • calcium (faʻamalosia ponaivi);
  • potassium (mo le galuega atoatoa o le loto);
  • uʻamea (faʻaleleia le faʻafouina o le toto);
  • zinc (faʻafaigofie le faʻasalaga hormonal);
  • lipine (faʻamalosia le faʻaoga o le tino);
  • pectins (aveese cholesterol);
  • oleic acid (faatumauina le mamafa o le tino).

E le gata i lea, o fatu fatu uliuli e aofia ai le 20 amino acid eseese.

O a mea e aoga ai pi pi

O fua o nei legumes ona o lo latou tuufaatasiga ei ai se aafiaga lelei i le tino o le tagata. Latou te maualalo le kalori, aʻo matua fafagaina ma faʻafefeteina e le tino. O lenei ituaiga o legume o se oloa lelei mo i latou o loʻo tausisia se taumafataga mo le paʻu mamafa.

Fomaʻi fautuaina e 'ai nei fatu i tagata o loʻo i ai afaina o meaʻai ma meaolaona e iai sona aoga i le mucous membrane, faʻaitiitia ai le mumū, e puipuia ai le faʻaalia o aʻafiaga o le oxidative, fesoasoani e tau faasaga i le faʻamalosi.

Matou te fautuaina oe e faitau e uiga i mea aoga o pi (sinasina ma le mumu), o le sauniuniga o pi i saulati tamato, faʻapea foi ma le totoina o pi i totonu o le togalaau.

O le tuufaatasiga o le suamalie o le oloa e mautinoa ai le mausali o totoga uma:

  • faʻaleleia le galuega o le manava;
  • puipuia le anemia;
  • faaleleia le rūmāmatika;
  • puipuia e faasaga i faafitauli ma le manava;
  • faamama le fausiaina;
  • faamautu le toto toto;
  • faamamaina gastritis ma colitis;
  • faʻasaina le mamafa;
  • siitia le aveeseina o maʻa fatuga;
  • faʻaitiitia le aʻafiaga o veins varicose.

Mo alii

O faʻamanuiaga i le tino o le tane mai le masani ai ona faʻaaogaina pi e sili atu le masalosalo. Zinc aofia ai i le tuufaatasiga o se vaega taua mo le soifua maloloina o tagata. E faʻaleleia ai le tulaga o le sperm, faʻaleleia le malosi ma fesoasoani e tau ai le prostatitis. O le mea lea, o lenei fua faaleleia atili feusuaiga malosi malosi.

E te iloa? I Bulgaria, i le faaiuga o Novema, o se aganuu le faamanatuina o le aso Bean I le taimi o le sauniga, e togafitia malo i ituaiga uma o ipu mai lenei oloa.

Mo tamaitai

Mo tamaitai, o lenei ituaiga o legume e fesoasoani tele foi. E faʻaitiitia ai le le lelei o faʻaaliga o le misa, fesoasoani i le mamafa o le mamafa, o loʻo i ai se toe faʻafouina o le paʻu o foliga. I le faaopoopo atu i ai, o meaʻai e maua ai le paʻu uliuli, faaleleia le tulaga o lauulu ma fao.

Vaega o le faʻaoga

O pi piuli ei ai a latou lava uiga mo fafine maʻitaga ma mo i latou e mulimuli i se taumafataga mo le paʻu o le mamafa.

Tina

O le maʻitaga o lenei oloa e mafai ona sili atu le aoga.

E fesoasoani le fiva e faʻamama ai le iniseti o toxins, faʻaitiitia le loto gatasi, ma faʻaalia foi se lagona o le atoatoa. E taua tele lenei mea mo tamaitai i se tulaga o loʻo feagai pea ma le fiaaai. O fomai e faatonuina vitamini mo le toetoe lava o fafine uma ua maitaga. lipine. O pi pi e faigofie ona suia soʻo se sauniuniga ma mea o loʻo i ai.

OmeaO se vaega o lenei oloa e fesoasoani e puipuia ai se tasi o faʻamaʻi masani i le maʻitaga - anemia.

E taua! Legumes e mafai ona fesoasoani na o sina vaega itiiti o le anemia. O mataupu mamafa e le mafai ona faʻaaogaina na o meaʻai.

Aafiaga lelei pulu uliuli i luga o le maʻitaga taimi faapena:

  • E fesoasoani le kesi i le amataga o le fatuina o fatu ma le loto o se tamaitiiti, ma mulimuli ane i le faia o ponaivi;
  • zinc ma iodine o loʻo aafia i le tino ma le mafaufau o le pepe;
  • paluka faʻapitoa toto toto ma fatu;
  • magnesium e faʻamalosi ai le faʻaoga o le tino.

Faitau foi e uiga i le galueaina, fatuina ma mea aoga, seleseleina (faʻaleaisa, mago) peʻa lanumeamata.

Leʻa le mamafa

Faʻaaogaina o pini mo i latou e tausisia le taumafataga:

  • maualalo kalori;
  • vave faʻavave;
  • lisi maualalo maualalo;
  • o le i ai o suauu e faʻalavelave ai lagona o le fiaaai.

E le gata i lea, o le maualuga o le palatini e vave faʻaleleia le metabolism, ona o le pa'ū vave o le mamafa.

Faʻatasi ma le maʻisuka

O fomai fautuaina e faaopoopo atu pi pi i tagata e maua i le maʻisuka ina ia tausia le soifua maloloina ma faaitiitia le suka. Ona o le mea moni e aofia ai le tele o meaʻai ma vitamini, o le tino e sili atu ona faigofie le teena o faʻamaʻi eseese ma faʻamaʻi pipisi. I le maʻisuka, e taua tele le aua le "puʻeina" se faʻamaʻi faaopoopo ma ia aua nei faʻamalosia le tulaga o le soifua maloloina.

Saili po oa pipi maloloina e mo ma pe faapefea foi ona ola i latou i le avanoa lautele.

Auala e filifili ai pi pe a faʻatau

A filifilia ni pi i totonu mago e tatau ona gauai atu i ona foliga vaaia:

  • beans e le tatau ona iai se faʻaleagaina faʻaleagaina mai iniseti;
  • e le tatau ona i ai se pisa;
  • I le avea ai o se tulafono, o fatu maualuga e le pipii faatasi ma e sasaa lelei.

E tatau ona faʻafeiloaʻi le ola ile ola masani, a faʻapea o le a le toe maua e pini uma mea aoga. Paina Canned e tatau ona ausia manaoga nei:

  • taimi aoga mo le faʻaaogaina;
  • leai ni mea faaopoopo, sei vagana ai vai ma masima;
  • leai ni palatini palapala ma mea leaga.

E te iloa? E sili atu ma le 200 ituaiga eseese o pi i le lalolagi.

Auala e teu ai i le fale

Ina ia tausia le pi i le umi e mafai ai, e tatau ona e tausisia 2 tulaga taua:

  • e le sili atu le maualuga o le maualuga o le ea i le 50%;
  • vevela - e le maualuga atu nai lo +10 ° C.

O le pusaaisa ua ausia lelei nei manaoga.

Mo le seleselega e tatau ona e faia galuega nei:

  • faamago le pi i le la;
  • aumai fualaau mai palu ma tuʻu i totonu o se atigipusa (mo lenei faʻamoemoe, taga lapisi poʻo ipu fagu e sili ona talafeagai);
  • tuʻu ni pusa i se mea malulu.

Afai e te mulimuli i tulafono uma o loʻo i luga, o le a mafai ona teu fatu mo le 2 tausaga e aunoa ma le leiloa o latou meatotino aoga.

Auala e faʻaaoga ai i le kuka

O pusi uliuli ei ai se mea manaia e le masani ai ma se tofo suamalie. Ua saunia e avea o se ipu autu, faʻaaoga i salakeke poʻo soupeti.

O lapisi na faia mai lenei oloa e lauiloa i Amerika Latina. O iina e faaaoga ai pi ia o le falaoa lona lua. Ua tuʻufaʻatasia ma le tele o mea e maua mai fualaau faisua ma manu.

E tatau ona ou muaʻi oso

Mo le vave faʻavelaina o lemu, ua fautuaina e muamua le sola. E mafai ona fai lenei mea i le po ma amata kuka i le taeao, pe sasaa vai i le taeao, ma kuka i le afiafi. I soʻo se faʻatinoga, o le pi na faʻaaoga mo le tusa o le 8 itula. O lenei faiga e faʻatinoina foi ina ia faʻaumatia ai oligosaccharides, lea e le lelei le paʻu i totonu o le manava ma mafua ai ona afaina.

Asparagus po o lanumeamata lanumeamata - o se ituaiga o pi, lea e mafai ai ona faʻaaoga uma le pi. Siaki i ituaiga sili ona lelei ma togafiti o lenei legume.

O a mea e mafai ona kuka ma faʻafefiloi ma

O lenei oloa ua maeʻa faʻatasi ma ia oloa:

  • riki;
  • kele;
  • mea vevela;
  • oregano;
  • eseese fualaʻau i salati.

O le oloa uliuli i Amerika Latina ma isi nofoaga o le lalolagi ua faʻaaogaina e saunia ai ituaiga ipu:

  • pate;
  • pasta;
  • potache sou mai le meaai a Guatemala;
  • borscht;
  • fualaau faisua;
  • veggie cutlets;
  • iʻa faʻafefe;
  • togi (Guatemalan saula mo tupe meataalo);
  • pancakes ma panikeke;
  • tao tao

I Cuba, o fuamoa fua suamalie e maua mai i lenei mea, ma i Guatemala, o matai tomai ua o mai ma se pusa o pi tao ua i ai le sukalati.

O le mea e ofo ai, e mafai ona taʻua o le pinati e naʻo se mea e gaosi ai le gaosiga: o se lapume fua, o ona fua e ola i le eleele, lea e taua ai foi le tiini.

Contraindications ma le afaina

E ui i le mea moni o keke pi uliuli e manatu o se tasi o ipu sili ona faamalieloto, o le ituaiga sili foi lea o le pi. O le mea lea, o lona sauniuniga ma le faʻaaogaina e tatau ona matua taua.

E taua! O le fatu o fatu fatu e mafai ona faʻaleagaina ai le manava ma faʻaleagaina gastritis.

E i ai faʻamaʻi e mafai ona 'ai ai lenei oloa faasaina:

  • gastritis;
  • gaʻo afaina;
  • gout;
  • fufulu;
  • luega le talitonu;
  • piu pi.

E tusa lava pe le o mafatia se tagata mai ia ituaiga faafitauli, e sili atu le faʻafesoʻotaʻi se tagata tausi meaʻai ao le i ai pi pi.

O lenei ituaiga o legumesoa e mauoa i micro ma elemene eseese ma ei ai se aafiaga lelei i le soifua maloloina o tagata. E tutusa le aoga mo alii ma tamaitai. Faatasi ai ma le teuina lelei ma le saunia o pi pi, e maua mai ai meaʻai maloloina ma mea faaopoopo. Ae faʻatasi ai ma uiga lelei uma, e le tatau i se tasi ona galo e uiga i faʻasolega ma faʻafesoʻotaʻi vave le fomai aʻo leʻi 'ai.