Fua o le gaosiga

"Lua superphosphate": faʻamaina, faʻaaogaina i le togalaau

O le fesili o le filifiliga o le faʻamaʻiina o meaola e leai se aoga mo le au faifaatoaga. Ae e le faigofie le faʻatau o le oloa saʻo - e tele naua i luga o le maketi, ma e le mafai e tagata uma ona faʻataʻitaʻiina.

O manaʻoga autu e tumau pea e le suia: o le laei pito i luga e tatau ona faʻaleleia ai gaosi ma e le faʻafefe ai le palapala.

E tele mea tatou te aʻoaʻoina e uiga i se tasi o nei fatuga, mafaufau i le mea e aofia ai le "Double Super Phosphate" ma o le a le aoga o ona faʻaoga mamanu.

Faamatalaga ma le tuufaatasiga

O lenei fuālaʻau e maua mai i le gaioiga o le sulfuric acid i luga o mea faʻalenuʻu masani (moni moni phosphates). I le tulaga lautele, o le gaosiga e foliga faapenei: o mea e gaosia i le meaola e faʻasao i le vevela i luga aʻe o +140 ° C, pe a maeʻa ona faia le vela, sosoo ai ma le faʻamago i se pamu faʻapitoa.

Ina ia "toso" le maualuga o meatotino aoga ma faateleina le ola ola, o le taunuuga o le masini e togafitia i le amonia po o le penisina.

O le taunuuga o se tuufaatasiga, o le elemene aoga autu lea o le calcium monohydro dihydroorthophosphate. Chemists filifilia o Ca H2O4 ma le faʻaopoopoga faʻaopoopoga o le H2O.

E taua! I luga o le faʻatauga, o loʻo i ai afifi oloa e faʻaalia ai le tele o fuakula o loʻo iai i fualaʻau. E le o se mea sese lenei - o le gaosiga o mea e gaosia ai le afi A ma le B, lea e faʻaaogaina ai vaega eseese o elemene autu.

Ua i ai i lenei faiga, e mafai ona e iloa le eseesega mai le superphosphate - "faalua" e le o aofia ai le calcium sulphate admixture (ma e avea o se falaoamata, faateleina le mamafa).

I nei lanu lanu uliuli e aofia ai:

  • fuamoa (43-55%);
  • nitrogen (e oʻo atu i le 18%);
  • calcium (14%);
  • sulfur (5-6%).
  • microcomponents i le ituaiga manganese (2%), boron (0.4%), molybdenum (0.2%) ma le zinc i le uʻamea (0.1% taʻitasi). O le faʻasoa o isi elemene o se faasologa o le maualuga tele.

E solo lelei i le vai (ona o le le maua o le gypsum), e ui lava e le o taimi uma e naunau ai. I le isi itu, o lenei faʻalavelave faʻaleagaina e le tele o uiga taua.

Faʻapitoa i isi

O lenei fuālaʻau e matagofie ona:

  • e le o aofia ai le pepa "fusifusia";
  • sili atu le faʻaleleia o le tuputupu ae;
  • faafetai i le vevela, o le numera o ovaries i luga o laau e faateleina, ma o le avanoa lenei o se fua tele atu;
  • sulfur "e susulu" fualaau, faateleina lo latou malosi. A faʻaaogaina mo le seleselega o le saito, o le gaosiga e sili atu le faʻapupulaina o polotini (ma i totonu o ituaiga o meaola, o fatu e sili atu ona suamalie);

E te iloa? O le paionia o fuakopo o le Gennig Brand. E pei lava o tagata uma, o le Siamani na faia le tele o suesuega i le faamoemoe o le mauaina o le elixir o le ola po o se mea faapena, ae i le 1669 na maua ai se mea e le o iloa seia oo i lena mea malamalama.

  • e le sili atu ona vevela;
  • e le mafai e kulupe ona faʻamalosi, lea e faigofie mo le teuina o taimi umi.

O le lisi e manaia, ma o finauga e mamafa tele. Ae o soʻo se fugalaʻau, e aofia ai superphosphate e lua, o le a aoga pe afai e te tausisia uma manaʻoga, o loʻo faʻalauiloa ai faatonuga mo le faʻaaogaina.

Afai e talafeagai

E le iai se faʻalavelave faʻaleagaina o le faʻaaogaina ma e faʻatagaina mo le faʻaaogaina uma i togalaau umukuka ma i totonu o togalaau o loʻo ola ai le fatu.

Se autu eseʻese - fetaui ma ituaiga eseese o eleele. Mo le chernozem, o se fua faatatau talafeagai e fautuaina mo togafitiga e le masani ai. O le suamalie o eleele alkaline o le a sili atu ona faigofie ona talia se fualaau o se "fualaau faasaina".

Ae i le tulaga o le eleele malosi o le a itiiti ifo, ona o le phosphorus faʻatasi ai ma le calcium o loʻo faʻamalosia malosi ai le lafulemu lafulemu. O le "faaluaina" e le o faʻaaogaina i luga o vailaʻau oona - phosphate e le mafai ona solo. E mafai ona faʻaaogaina le tele o taimi i le vaitau.

E taua! E mafai ona faʻamalolo eleele eleele vaʻaia. O le mea lea, o le lime (500 g) poʻo le fafie (200 g) e faʻaopoopo i le sikuea sikuea. E saʻo, e mafai ona faʻaaoga fuatini phosphate i luga o sea eleele e le sili atu nai lo le tasi le masina talu ona maeʻa sauni.

O le talosaga autu ia Aperila poʻo Setema. I lenei tulaga, o le meafaigaluega e tuʻu faʻapuʻu, i le tulaga o fatu. I le tulaga o luga o le eleele, e manaʻomia le eliina (a leai, o le mimiti e faʻaaogaina i luga o le vailaau).

Ia Me, a lūlūina ma totōina, faʻaiʻuina fafagaina - o loʻo tuʻuina atu paluga i le saʻo saʻo i totonu o le lua, i le loloto e tasi e pei o le totō.

E pei ona manaʻomia, o le togafitiga o loʻo faia i le taimi nei, pe a vaivai le ovary pe ua leaga lau laʻau. O iinei le mea e maua mai ai le vailaʻau, lea ei ai sona aoga aoga i le faiga o vegetative.

Mo a fua e talafeagai

O le lisi o "tagata faatau" o lenei meafaigaluega e lautele lava, e aofia ai le tele o ituaiga o fualaau faisua, fualaau aina ma fualaʻau.

I luga o laei pito sili ona lelei tali:

  • kukama;
  • tamato;
  • kapisi;
  • kāloti;
  • paka;
  • pi;
  • fugalaau ma strawberries;
  • apu;
  • siaki;
  • talo;
  • vine

E seasea, ae e manaʻomia pea le sipuni o le riki, pepa ma le isalaʻelu. E mafai foi ona latou faaopoopo i ai currants ma gooseberries. E sili atu le vevela beets, susulu ma le susulu o le malulu o le phosphorus e le matautia tele.

E te iloa? I aso anamua, na faaaoga ai e nisi o aulotu ni fuakalama e "faafou" ai ata vali paʻepaʻe. I le aluga o taimi, na latou pogisa, ae ina ua uma ona fufulu i se ie na faʻaleleia i le hydrogen peroxyide, na latou maua se paolo malulu - o le sulsi paʻu (faʻavae paʻepaʻe) na liua, liliu atu i le sulphate sulugatiti. O le faitau aofai o tagata na latou le o mai i nei togafiti, ma o le itumalo atoa na o atu e vaavaai i foliga faafoliga.

E i ai ni nuances. Afai o le superphosphate e faaluaina ua avea ma faʻatoʻaga autu mo tamato poʻo isi togalaau faʻatoʻaga, o loʻo faʻamatalaina auʻiliʻili faʻamatalaga i luga o le pusa. Faatasi ai ma le "faatoaga" o aganuu e sili atu ona faigata.

Mo le toʻalua oi latou (sana ma le sun) faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo o pellets ma le fatu e le manaʻomia. E tuʻuina atu i ai laʻititi laʻititi (e fai ma filifiliga - latou te faʻafetaualalo le faʻaaogaina). Faatasi ai ma isi fatuga o na faafitauli e le tulai mai.

Talosaga talosaga

Pe a fuafuaina se togafitiga, o le tele o le "fefiloi" phosphates ma isi mea tuufaatasia. O ia ituaiga o meaola e maua ai se mea e sili atu le moni (ioe, pe afai e saʻo lou faʻatusatusaina o mea). "Faalua" mafai ona tuufaatasi faʻatasi ai ma fugalaʻau masini (mo le faʻaaogāina o le tautotogo) pe faʻatasi ai ma le eletise ma gaʻo (mo taimi o le autumn). E matua faasaina le faalavelave i ai. faʻatasi ai ma le urea, lime poʻo le penisina - faatasi ma i latou, superphosphate vave vave ona tupu, ma avea i le taimi e tasi o se "paʻu".

E masani ona e faʻalogoina le fesili i le auala e faʻaaogaina ai le superphosphate faʻatau i le vai masani. O le auala pito sili ona faigofie e faaopoopo ai 450-500 g o le meaʻai i le 5 lita o le vai mafanafana, ua maeʻa faʻafefiloi. Vaavaai i le vai: afai e leai se palapala, e mafai ona faʻaaogaina (aʻo iai le faʻaalia o se mea e le lelei).

E taua! O le Dolomite ma le masima masima (aemaise lava le sodium) e le fetaui lelei mo le sauniuniga o mea faʻafefiloi ma phosphates.
Faʻateleina mea faʻafefiloi ma "oloa faʻanatura" e tumau pea le lauiloa ma le tamaoaiga:
  • 120-150 g o pellets ua sasaaina i totonu o se pakete ua faʻamamaina o le manulele masani;
  • fefiloi lelei;
  • faʻaauau pea le 2 vaiaso (o lenei mea e tatau ai).

O le metotia e le o le vave, ae aoga pea: o le maika e tumau ai le tuufaatasiga o le eletise o loʻo aofia ai i le manua. Matou te liliu atu i tulaga masani o le taumafaina. Latou te faʻalagolago i le taimi ma le auala o le faia o paluga ua saunia, faʻapea foʻi ma se aganuʻu patino. O mea uma e matua faigofie lava:

  • i luga o le 'upega tafailagi' poʻo le lalo o le lau e faia ai le 35-40 g / sq. m (mo eleele leaga ile lava vaega e tasi e mafai ona e faʻaopopo e le silia ma le 10-12 g);
  • kili e manaomia ai le itiiti ifo i le 120 kilokalama ma le maualuga o le 170 kilokalama (iinei o le pili ua uma ona i luga o le hectares);
  • 125-130 kg / ha o le a lava mo ituaiga o tautotogo;
  • i le afiafi o le tautoulu po o le tautotogo, e mafai lava ona e faʻasalalau palakalafa i luga o le saite i le fua o le 2-3 kilokalama i le "lalaga";
  • i fua o le tautau o laau matutua fualaau aina i le tautoulu e oo lava i le tafe o le 0.5 kilokalama o le suauu i le toe oliina;
  • pe a totoina fatu i totonu o vaieli (faʻafefiloi ma aʻa) faia pe a ma le 3 g lenei mea faigaluega. E faʻapitoa foʻi le faʻaaogaina o pateta e lua mo pateta, o lona faʻaaoga e faʻaititia i le tele ma le tele o fuainumera.
E te iloa? I le amataga o le seneturi lona luasefulu, o le auala e puipuia ai e le eseese ma le mautinoa, o le tele o fomaʻi o loʻo galue ma le pulukalama e faʻapouliuligia moni i le pogisa (faʻafefiloi gas i totonu o latou lavalava). O tala o le taulaga na vave ona faatumuina i tala e uiga i "agaga" ma "masiofo malamalama", e ui lava e leai se mea e fai ai le talitonuga.

E pei ona mafai ona e vaʻaia, e faigofie le faiga o galuega, ma o mea lelei e maua mai. Matou te faʻamoemoe o lenei faʻamatalaga o le a fesoasoani ia te oe e aoina ai se seleselega. Ma tuu atu i asiasiga i le fale e na o le lelei!