Laʻau

Nepentes - o se meaola faʻatau fua

Nepentes o se sui e le masani ai o le fuga ma se uiga faʻatau. I le faaopoopo atu i meaai masani, e manaʻomia e ia iniseti, o loʻo ia eliina i totonu o ona laʻau. O le ituaiga e tutusa ma le aiga o le igoa lava e tasi o Pentes. E tupu i totonu o Asia ma le Pasefika (mai Kalimantan i Ausetalia ma Madagascar). O se mea ofoofogia tele e mautinoa o le a tosina atu i ai le mafaufau ma avea ai ma mea e masani ai. Ae peitai, ina ia mafai e le laau ona faaalia i lona mamalu uma, e taua le mulimuli i tulafono o le tausiga.

Faamatalaga o le Botanical

O vine, vine, ma laau iti, o loo maua i le genus Nepentes. O le togavao e manifinifi, o le mutia e faasolosolo malie ona faʻapipiʻiina. O le tele lava o taimi, o falemaʻi e nofo i autafa o laau uumi. E mafai ona totogo a latou gaʻau i le fiasefulu mita e sosolo i totonu o le vaomatua o le togavao agai i le la. Nepentes i le fale e na o le 50-60 cm le maualuga.







I luga o lālā talavou o loʻo i ai laʻau o petiolate masani o lanu lanu meamata. O le laupepa laupepa ei ai lona foliga lautele, lamolemole lamolemole ma se pito i luga. O le totoga tutotonu e manino lava ona iloa i luga o le laupepa. O nisi taimi o pito o laulaau e liua sina piniki i lalo o le la.

O le laau o Nepentes na suia ai se vaega o laulaau i totonu o le fualaau otaota. Latou te faia foliga lapotopoto ma pei o tamai mamoe ma se tapuni faʻaaliga. I le faagasologa o le laulauina o laulaau, ua tumu le vavao i le sua o fualaau aina ma enzymes mo le gaogao o mea ola. O le umi o le fagu i ituaiga eseese e matua ese lava. E mafai ona i ai le 2.5-50 cm. O le pito i fafo e lanu lanu, e mafai ona lanumeamata, moli, enaena, piniki pe mumu. Ua teuteuina le ua i le tuputupu ae o le tuputupu ae. Pe a oʻo i totonu se iniseti i totonu, ua uma ona faʻapalapalaina, ma o le mea e maua ai le suavai e pei o le fuluʻi.

O taimi taʻitasi, fugalaau fugalaau fugalaau i laulaʻau o lau. E leai ni mea e maua mai i le gaʻo ma e na o faʻamau ma sekone. A maeʻa ona toto, ona fai lea o pusa pusa laiti. O fatu pulapula i totonu o ia mea e vavaeʻesea i fasi vela manifinifi.

Ituaiga o Nepentes

I le natura, e tusa ma le 120 ituaiga o leoleoga ua faamauina. Naʻo nisi ituaiga o mea teuteu e faʻapupulaina i aganuu.

Nepentes Alata (apaau). E mafai ona tupu le 4 mita le umi, e ufiufi i laʻau lanumeamata lanumeamata. O le fafagaina o mamoe ma le lapoa 5-8 cm e maua ai le lanu, lanu mumu-lanumumu. Faasalalauga lautele i Filipaina.

Nepentes Alata ('apaʻau)

Nepentes Madagascar. O se laau totogo 60-90 cm le maualuga ua ufiufi i lau lanumeamata lanu meamata lanu i luga. I lalo o le pale, vine fufusi e tusa ma le 25 cm le umi e tautau i luga o se vela lanu.

Nepentes Madagascar

Nepentes Attenborough. O le laau e fai ai se vao toto e oʻo i le 1.5 mita le maualuga. Pitchers e tele le gafatia (e oo i le 1.5 lita). O le umi o le 25 cm ma o le lautele o le 12 cm.

Nepentes Attenborough

Nepentes Raflesi. O vine umi o le laau ua ufiufi i lau lapopoa i petioles pupuu. O le tele o le pepa e 40-50 cm le umi ma 8-10 cm le lautele. I fafo, o le vaʻai ei ai se lanu lanu meamata lanu meamata ma e ufiufi i lanu mumu. I totonu, o loo i ai se lagomalie. O le umi o le fagu e 10-20 cm ma le lautele e 7-10 cm.

Nepentes Raflesi

Nepentes Raja. O le vāʻau o loʻo sili ona tele i le taimi nei. O lanu o fetolofi e mafai ona ola 6 m le umi. O laumei paʻu lapoa, faatasi ai ma se uumi uumi, o loʻo i luga o laʻau i le mamao tutusa. Burgundy poʻo laʻau viole 50 cm pe sili atu le umi.

Nepentes Raja

Neptes ua faanumeraina. Tufatufa atu i luga o le faletusi tatala e uiga i. Mindanao (Filipaina). I lalo o le lapoa, o lanu paʻu ma le paʻu mataʻu o ni lapoa lapopoʻa lanu enaena-lanumeamata. O latou umi e mafai ona oʻo i le 50 cm.

Nepentes Truncated

Faʻatauga auala

O fugalaau o le Nepentes e mafai ona faʻasalalau e ala i le vaʻaia o fatu poʻo fatu. O le faʻaleleia o fua ninii o le a sili ona talafeagai. Mai ia Ianuari e oʻo atu ia Aperila o laʻau ma ni laulaʻau ua tipiina. O se tipi e faia i lalo ifo o le pepa ina ia tumau pea se vae laitiiti. O fasi fasi masi-sphagnum o loʻo tuʻuina i totonu o se tamai fagu ma o loʻo faʻapipiʻi le uʻu i se uaea. Tausi le laau i se nofoaga mafanafana (+ 25 ... + 30 ° C) ma faʻalosolo mai le pamu moli. O le taina e 4-6 vaiaso. O le vao totogo ua totoina i totonu o se ipu tumau.

O ituaiga eseese o le Liana e mafai ona faʻaleleia e ala i le lafoaʻiina o le ea. Ina ia faia lenei mea, o le vaega o le paʻu o se pipifana e aveeseina ma o le vine ua paʻu i le eleele. A maeʻa ni nai vaiaso, ona oʻo mai ai lea o laula ma mafai ona vavae ese le fale mai le tina.

O le faʻapenaina o fatu e tatau ona faia i le taimi lava e maeʻa ai. E lūlūina i totonu o pusa laʻititi ma le faʻafefiloi o moa sphagnum ma le oneone. E teuina le pusa i se mea malulu ma mafanafana (+ 22 ... + 25 ° C). O foliga vaaia e foliga mai i le 1.5-2 masina.

Faʻaopoopoga Faʻapitoa

Nepplant ua totoina i le tautotogo i le 1-2 tausaga. E tatau ona faia ma le faaeteete le faʻatinoga ina ia aua le faʻaleagaina le aʻa. E fautuaina e fai lenei mea e ala i le toefaʻasaʻaina o se coma. E sili atu le faʻaaogaina o ipu omea. Nepent soil e tatau ona aofia ai vaega nei:

  • sphagnum moss (4 vaega);
  • niu niu (3 vaega);
  • pine paʻu (3 vaega).

E tasi le vaega o le perlite ma le peat e mafai ona faaopoopo i le paluga. O vaega uma e tatau ona vaʻaia aʻo lei faʻaaogaina.

Tausiga Tausi

O le tausia o Nepentes i le fale e manaʻomia ai nisi tomai. O le laau e le mafai ona taʻua o se mea e le lelei, o le mea lea e tatau ona gauai ma le faaeteete.

Malamalama O Nepentes e fiafia e susulu le la. Mai le susulu o le la, aemaise lava i le taumafanafana, o le ae manaʻomia le puipuiga. Ua lava lea e ufiufi ai le faamalama i se ie puipui poo se gau. O le ao o le ao mo se laau i le tausaga atoa e tatau ona 15-16 itula, pe a talafeagai ai, faʻaaoga se moli o le la.

Lulu O le maualuga o le vevela o le ea i totonu o le potu e tupu aʻe ai le 22penter + 22 ° C. I le taumalulu, e faʻatagaina le malulu (+ 18 ... + 20 ° C). Afai e pa'ū ifo le vevela i lalo ifo o le 16 ° C, e mafai ona oti le sioti. E leai se mea e manaʻomia e faʻaititia ai le vevela. O le taimi o totoe e faʻaalia i le faʻaitiitia o le ao ma le susu.

Totogi O se tagata nofo i le vevela e manaomia le maualuga o le faʻamamafana (70-90%). E masani ona fautuaina e sulu le laau ma tuu i autafa o vai. O se nofoaga lelei o le a avea ma togalaau malulu, lea e tumau ai pea le tumau o tulaga tau fesuiaiga.

Faʻasa. E tatau ona vai vai masani ia Nepentes. O le eleele e tatau ona susu sina susu. E taua tele le taofia o le faaleagaina o vai. O le vai e tatau ona mafanafana ma faʻamamaina lelei. O le faʻaleagaina o mea mama eleelea e afaina tele ai le tuputupu ae.

Fertilizer. A o faagasolo le vaitaimi o le alualu i luma tuputupu aʻe, ua fautuaina le fafagaina o Nepent ma fugalaʻau minerale mo totonu o laau. O le fofo e faʻaogaina i le palapala faalua i le masina. E tatau ona filifilia ni fua faʻatatau o le nitrogen.

Fafaga fua. Mo le tuputupu aʻe masani ma le atinaʻe, e manaʻomia e nepentes meaʻai taumafa. Iniseti (lafu, namu, vaʻavave) poʻo o latou pito (totoworms) o loʻo tuʻuina i totonu o laʻau. Ua lava le "fafagaina" afa o fualaau i le masina.

E taua le manatuaina o le suavai ma le enzymes ua faia i totonu o le vaʻa naʻo le taimi o le faʻatulagaga. Afai ua masaa le vai, o le a le mafai ona toe faʻafoʻiina ma e le manaʻomia le fafagaina o se pusa. Ina ia faʻalauteleina le ola o laʻau, e mafai ona e sasaʻaina vai faʻafefe i totonu. Ae ui lava i lea, e mamae i luma o le malologa.

Teuteu. Ua fautuaina ia Nepentes ia fusi ma taʻi taimi. Ona le tupu tele lea o le laau ma o le a tumau pea le pale matagofie. O le teuteuina foi e faaosofia ai le fausia o pitchers. O le taimi muamua e faʻatinoina ai le faʻataʻitaʻiga ina ua mavae le tupu aʻe o le ono o laulaau. O ituaiga ituaiga o Liana e manaʻomia le lagolago.

Pests. O nisi taimi o aphids ma mealybugs e nofo i luga o le pale. O le mafuaʻaga o lenei mea atonu o le a malulu tele. Mai siama e tatau ona togafitia i se iniseti.