Fualaau aina

O a faʻamanuiaga ma faʻaleagaina o le radis? E mafai ona 'ai se meaʻai laʻau ma le maʻisuka ituaiga 2 poʻo isi faʻamaʻi?

O le radisa o se fualaau sili ona aoga ma le galo e le galo. O le tamaoaiga tele i vitamini ma microelements - 100 kalama o le fualaʻau e aofia ai le sili atu ma le 30% o le aso manaomia o le vitamini C ma le 14% o le masani o le potassium, o le mea lea, e matua fautuaina lava e faʻaaoga le radisa i le avataminosis o le spring, faʻateleina le mamafa, ma le popole tele.

O le fualaʻau ei ai vitamini o le vaega B, vitamini E, K, suga aoga ma phytoncides e puipuia ai le tino mai siama. Ae ui lava i le tele o meaʻai i le aʻa, e tatau ona faʻaaogaina ma le faʻaeteete, ma mo nisi tagata e matua faasaina lava ona 'ai le radish.

Aisea e aʻafia ai fualaau faisua aʻa?

O le radisa ei ai se tofo-oona fiafia ma se mea faʻapitoa faapitoa. O le fualaau o le fualaau aina suamalie e fuafua i ona glucosinolates o loʻo iai le sulfur, nitrogen ma le glucose. I totonu foi o le radish o loʻo i ai le myrozin enzyme, lea o loʻo i le tuufaatasiga o le radis ma le sinapi.

Pe a tuʻufaʻatasia, o nei enzymes e lua e fausia ai le sola o le mustyl o le mustard, lea e manatu mamafa e tele pe a faʻaaoga tele. Ma o le suauu, ma ni enzymes faapitoa i totonu o le aʻa e mafai ona afaina ai le mucous membrane, faʻaleaga atili ai faʻamaʻi faʻamaʻi o le gastrointestinal tract, o nisi o ituaiga o le radish e mafua ai le vevela matautia.

O afea ma o ai?

Faatagaina

A aunoa ma le mataʻu, e mafai ona 'aina e le au matutua matutua ma tamaiti le sili atu ma le 12 tausaga le malamalama. O vailaʻau faʻamalositino ma teuteuga o fualaʻau 'aina e mafai ona tuʻuina atu i tamaiti mai le 8 tausaga, pe a leai e leai ni faʻamaʻi.

O fualaau toto e matua patino lava i le tofo, o lea e fautuaina ai e faʻafefiloi i salati fualaʻau ma kapisi, radisa, kukama. O le maualuga o le alauni o aso taitasi o se fualaau faisua mo se tagata soifua maloloina o le 200 kalama.

I totonu o tagata faʻataʻitaʻiga, o aʻafiaga aʻa, aemaise lava i le faʻatasi ma le meli, e faʻaaogaina i le togafitiga o:

  • gallstone faamaʻi;
  • bronchitis;
  • masaniga tumau.

Laʻau vela:

  • faamama le toto o toxins;
  • faaleleia le galuega o le ate;
  • fomaʻi lelei i togafitiga faʻapitoa ma le jaundice, aʻo aveesea le bilirubin mai le tino;
  • ma puipuia ai le faʻaumatia o lela mumu.

Mo faʻamaʻi pipisi urinary tract, e fautuaina foi e faʻaaoga le suamalie. Ona o le i ai o phytoncides, e fesoasoani i le taofiofia o le tuputupu aʻe o siama ma siama, ma faʻaolaina ai le toe faʻaleleia.

Faatasi ai ma nei maʻi uma, faapea foi ma I fualaau fualaau taumafa mo le paʻu o le mamafa, e mafai ona faʻavela le radini i le faʻafetaui lelei toetoe o aso uma.

E le mafai

E le fautuaina e faʻaaoga le radisa mo faʻamaʻi nei:

  • gastritis;
  • uluga o le manava;
  • ulutala duodenal;
  • naunau i le manava.

O le enzymes i le tuufaatasiga o le fualaau faisua, o le tuuina atu o se tofo maona tele, e matua afaina lava i le inumaga mumusu ma e mafai ona faateleina le ala o le maʻi. O le fiva i le tuufaatasiga o le aʻa e matua faigata lava ona eli e tusa lava pe o se tino ola maloloina.

Mo soʻo se maʻi o le gastrointestinal use of radish e le fautuaina. I faʻamaʻi ogaoga ogaoga, o se fualaau suamalie oona e tatau ona vavae ese mai le taumafataga.

Faatasi ai ma tapulaa

Faʻaeteete, i ni vaega laiti, e mafai ona e faʻaaogaina se fualaau faʻaipoʻa mo tamaiti mai le 8 i le 12 tausaga le matutua, maʻitaga ma lactating tamaitai, tagata e mamaʻi fatu ma toto toto.

O faʻamanuiaga ma mea leaga o le 'aiina o fualaʻau

Faʻatasi ma le maʻi suka (ituaiga 1 ma le 2)

E toatele e mafaufau pe mafai ona 'ai se fualaau faiva i le ituaiga 1 ma le ituaiga 2 maʻisuka pe leai. Glycemic index of radish - na o le 12 iunite. O mea o loʻo i totonu o le fualaʻau i le taumafataga e maualuga lava le fautuaina mo tagata e maua i le maʻisuka, o le muamua ma le lona lua.

O fualaau toto e vave oso i luga le metabolism, fesoasoani pe afai e te manao e leiloa le mamafa, e fesoasoani i le alu malie o le kulūkose i totonu o le toto. Faʻatasi ma isi fualaau faisua e maua ai se lagona umi o le faʻavevelaina, faʻaititia le faʻasologa o le meaʻai o loʻo totoe i totonu o le tino faʻatasi ai ma le susulu. Faʻaauau ona faʻaaogaina fualaʻau aʻa e fesoasoani ai i tagata e maua i le maʻisuka:

  1. e faʻamamaʻa ai le faʻasalaga o toxins o loʻo faʻamalosia i aso uma e le maʻi ma faʻamaʻi;
  2. toto toto fua mai kululalala;
  3. ona o le uʻamea o loʻo i totonu o le radish, ia faʻaleleia le hemoglobin;
  4. faaitiitia le loto vaivai;
  5. ia faʻamautu lelei le mamafa o le toto;
  6. faʻamalosia le faʻaitiitia o faʻamaʻi.

Faʻatasi ma le maʻisuka, e mafai ona 'aina le aʻa, faʻatasi ma isi fualaau faisua fou (kukama, kāloti, kāpeti talavou, susulu, salati lanu meamata). E taua le faʻapulaʻaina o le faʻaaogaina o falalaʻau 100 kalama i le aso ae aua nei faʻaopopo i le taumafataga sili atu nai lo le faalua i le vaiaso. E tatau ona e feutagai ma lau fomaʻi muamua e te puleaina faʻamaʻi gasegase.

I le taimi o le maitaga

O le vevela i le taimi o le maitaga ei ai sona aafiaga lelei i luga o le tino o le tina ma le pepe, aʻo faʻapenaina le tino:

  • vitamini C ma le vaega B;
  • paluka;
  • uʻamea;
  • calcium;
  • glucose.
O le radisa e fesoasoani e faʻavave ai le metabolism ma e le faatagaina ai le tina faʻamoemoe e maua le mamafa o le mamafa.

E solia i le maitaga, pe afai ei ai i se fafine se fatu fatu, e pei o suauu taua o loʻo i totonu o le aʻafiaga o aʻafiaga e iai le malosi e faʻamalosia ai. E le gata i lea, aua le 'ai se fualaau aina, pe afai o le tina o loʻo faʻamoemoe e faʻalautele le faateleina o le kesi poo le manava.

I isi tulaga uma, masani, lua i le tolu taimi i le vaiaso, 'ai le 100-150 kalama o le radisa i fuamoa fualaʻau o le a na o le faʻamanuiaina o le tina faʻamoemoe.

Gout

Afai ole maʻi ole gastrointestinal is not diagnosed in a patient with gout, e le gata ina faʻatagaina le faʻamalama, ae e maualuga foi le fautuaina. O fualaau oona ei ai meatotino e aveese ai le masima sili atu mai le tino, o le sua mai le aʻa e lelei lava e faia i le edema.

  • Folasaga i le taumafa o le salati o fuālaʻau manogi e aoga tele, e pei o le faʻagasolo malie o le faʻagasolo o le faʻaogaina o le tino i le tino o le maʻi. O le vevela o le a faaleleia ai le puipuiga, faʻamalosia le faʻamalolo o manuʻa.
  • Mo le togafitiga o le gout, e fautuaina e faʻafefiloi le sua o fualaau faisua fou ma le meli (2 punetini o le sua mo le 1 teaspoon o le meli) ma ave i le taeao i le taimi o le aoauli, pe a uma ona feutagai ma lau fomaʻi.
  • Mo togafitiga i fafo, e matua aoga tele le faʻaaogaina o aʻa aʻa i vailaau faʻamaʻi, faʻapipiʻi foʻi ma le sua fou i le meli. O le vevela e toso ese le masima mai le tino, o lea la o nei faʻamalosi e matua fesoasoani tele i le maʻi.

Pe a gastritis

I le gastritis, e pei o nisi faʻamaʻi o le gastrointestinal tract, o le faʻaaogaina o fualaʻau manogi e faʻasaina. O le radisa o loʻo i ai le fiva malosi tele, e oʻo lava i se tino maloloina e le mafai ona eli. O le phytoncides o lo oi ai i le aʻa o le meaʻai ma le sola o le mustyl o le musty e mafai ona faʻamalosia ai le ala o le maʻi, talu ai latou te gaoioi i luga o le mucous membrane matuā faʻafefe.

Fafagaina susu

O le vevela i masina muamua o le HB e le fautuaina, aua o lona tofo vevela-vevela e suia le tofo o le susu, ma e mafai e le pepe ona teena le susu. O se tele tele o le fiva digestible i totonu o se fualaau aina e mafai ona faʻaosoina ai le colic ma le manava i se pepe. E le gata i lea, o le aʻa e masani ona mafua ai mea e afaina ai.

E tasi le lua teaseti o fualaau faisua ua mafai ona faaopoopo i salamu o se tina tausimai i le taimi e ono masina le matua.

O lea, radis o se fualaau aoga tele e maua ai le tele o vitamini, paluka, calcium, uʻamea ma se tele tele o fiva feololo e fesoasoani e faʻamamā le tino. Mo se tagata soifua maloloina, o lona faʻaoga e sili ona fautuaina. Ae mafua tonu lava ona o fiva ma gaʻo malolosi i nisi faʻamaʻi, aemaise lava o le gastrointestinal tract, e tatau ona faʻaesea mai le meaʻai poʻo le muamua ia mautinoa e feutagai ma lau fomaʻi.