Faatoaga faatoaga

Metapneumovirus faʻamaʻi o manulele: o le a le mea ma le auala e tau ai

O faʻamaʻi o manu faʻatoʻaga, aemaise lava o manulele, ua vaevaeina i ni mea faʻapitoa, parasitic ma e leai ni faʻalavelave. O faʻamaʻi e manatu e sili ona matautia ma mafua mai i siama ma siama e ulu i le tino. O se tasi o mea leaga o le metapneumovirus.

O le a le metapneumovirus i manulele

O le Avian metapneumovirus (MISP) o le faʻapogai faʻamalosia o le rhinotracheitis i totonu o manulele, ma le mafuaʻaga o le ulu o le ulu fulafula (SHS). Na faʻamaumauina muamua i le 1970 i Aferika i Saute, peitai e oo mai i le aso e leʻi aloaia aloaia i nisi o atunuu. I le taimi muamua sa talitonuina o lenei faʻamaʻi na aʻafia i le natura, ae i se taimi mulimuli ane, i le faʻaaogaina o se suʻesuʻega o atigi manulele ma mea na gaosia mai le trachea, na iloagofie ai le TRT, ma faʻamaonia ai o se siama. I le amataga, na taʻua o se pneumovirus, ae ina ua maeʻa le mauaina o foliga viral foliga tutusa ma lea mea, na toe faʻaaogaina i se metapneumovirus.

E faapefea ona tupu le siama?

O le faʻamaʻiina o lenei siama e tupu mai i le taamilosaga (mai le tasi i le tasi e ala i le ea poo le faalilolilo). O le auala autu o le fefaasoaaʻi o le faʻafesoʻotaʻi tuusaʻo lea o manu mamai ma ola maloloina (e ala i le sneezing, o le faʻamaʻi pipisi i meaai, fulufulu o isi manufelelei). O vai ma fafaga e mafai foi ona avea ma avega le tumau (o le aʻa i totonu o le siosiomaga i fafo e le maluelue, o le mea lea e le ola i fafo atu o le tino mo se taimi umi).

Faitau foi e uiga i mea e mafai ona e maua mai lupe.

O loʻo i ai se avanoa e mafai ai ona faʻasalalau (mai tina e tupuga mai). Na maua le siama Methapneumovirus i luga o moa faatoa fanau mai, lea e faailoa ai le ono mafai ona afaina ai fuamoa. E oo lava i tagata e mafai ona saofagā i le faʻateleina o le faʻamaʻiina o le siama e ala i le lafoina i luga oo latou seevae ma lavalava.

O le a le mea e taia e se manulele faatoaga

I le amataga, na vaaia le siama i turkeys. Ae o le aso nei, o le lisi o ituaiga o manulele e ono aafia i lenei faʻamaʻi ua matua faateleina ma e aofia ai:

  • turkeys;
  • moa;
  • pato;
  • pheasants;
  • oeto;
  • manu felelei.
Faatasi ai ma manu felelei, na i ai tulaga o lenei faamai i gogo, foloina ma manufelelei.

Saili po o fea o turkeys ma moa o loʻo maʻi.

Toto

I le tino, o le siama e amata ona faateleina le olaola i luga o sel o le epithelial o le tino respiratory tract, ma mafua ai ona leiloa lana galuega e le epithelium. I le isi itu, o le mucous membrane, e le o aofia ai nei, e le mafai ona tetee atu i faamai lona lua, lea, i totonu o le tino, faaitiitia le tauiviga le aoga o le tino e faasaga i le metapneumovirus.

E taua! O le fua o le atinaʻeina o lenei faʻamaʻi i ituaiga eseese o manulele ma i lalo o tulaga eseese o lo latou fale e ese.

Faailoga o le falemaʻi

O faailoga iloga o se metapneumovirus e faʻamaʻapeʻa, tale, gasegase mucous, ma le fulafula o le ulu ma le conjunctivitis. Talu ai ona o lenei siama e tuʻuina atu ma faʻamaʻi pipisi, o le a foliga tutusa lava ia ma latou. I le aluga o taimi, o le aʻafiaga o le siama i luga o le tino o le manulele e salalau atu i le fausiaina ma le popole o tino.

Ua le toe tamoe le manulele, poʻo le maualuga o ona fuamoa e faʻaitiitia le taua - o le a faʻaitiitia le atigi. O le aʻafiaga o le siama i luga o le tino e mafai ona maitauina e ala i le gauai atu i faailo e pei o le torticollis ma le opisthotonus (faʻasolosolo faʻamalosi i tua ma le ulu o loʻo paʻu i tua).

Suʻega faʻamaʻi ma suʻega suʻesuʻe

E faʻavae i luga ole faʻamatalaga ile falemaʻi, e le mafai ona faia se faʻamaonia saʻo.

ELISA auala

Mo se immunoassay enzyme (ELISA) mo maʻi ogaoga ogaoga, ua fautuaina e ave faʻalua (le toto) mea (inumaga): i uluaʻi faailoga o le maʻi ma a mavae le 2-3 vaiaso mulimuli ane. Afai o le faailoga o le falemaʻi e faʻafeoloolo i le taimi e gaʻo ai ma le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o manu, ona fautuaina lea e faʻaaoga mea mo auiliiliga pe a uma le fasiga.

E taua! Mo taunuʻuga maumaututu, e fautuaina e faʻaogaina le tele o metotia faʻataʻitaʻi i le taimi lava e tasi.

Faʻaaogā faʻaogaina o ELISA ma PCR

Mo suʻesuʻega tutusa i auala e lua, i faailoga muamua o le faʻamaʻi, o ata o mea (smears) e maua mai i sinuses ma trachea mo le suʻesuʻeina PCR. I le tulaga ogaoga o le faʻamaʻi, e le fautuaina le sampling. E tatau ona filifili tagata taʻitoʻatasi ma se faʻaaliga faʻaalia o faʻamaoniga. Mo le iloiloga a ELISA, e aoina mai le toto mai tagata taitoatasi ile lafu e tasi. O lenei mea e mafai ai ona iloa pe na iai muamua le fesoʻotaʻiga a le manulele i lenei siama.

Suiga faʻaleaga

O le Matapneumovirus e seasea lava ona mafua ai ona faʻaalia suiga faʻaleaga. I nisi tulaga, o le ulu ma le ua, o le edema ma le conjunctivitis e mafai ona togafitia. I le suʻesuʻega o le gaogao ma le sosoʻo, o le fulafula, o le paʻu o le ciliary epithelium ma le i ai o le faʻalauiloa e mafai ona matauina.

Faʻamatalaina o suʻesuʻega o fale suʻesuʻe

Mo le faia o le faʻamaonia saʻo e manaʻomia ai faʻamatalaga faʻasolosolo faʻamaʻi ma mole mole. O le suʻesuʻega muamua e faʻamoemoe e faʻamaonia ai faʻaaloalo e gaosia e le tino e tau ai le siama. O le ituaiga lona lua o le siama ua fuafuaina e iloa ai le sooga o le faamai i luga o ituaiga meaola eseese.

E te iloa? E mafai ona manatua pea e poula ma mea e sili atu i le 100 tagata (o isi moa ma tagata).
O le siama e aofia ai le RNA, se tasi, e le faʻavevelaina, feliuaʻi (-). O le microscopy eletise e faʻaalia ai o le MPVP o loʻo faʻapitoa ma e masani lava ona faʻapitoa i foliga o loʻo i totonu o le otootoga.

Auala faatonutonu ma tui

O le faʻaogaina o vailaau ola e faʻatatau i lenei siama e fautuaina. E le faʻaaogaina le faʻaaogaina ona o le mea moni o loʻo latou faʻaalia le maualalo o meaʻai i manu laiti, ma mafua ai le faateleina o le tulaga o le popole o le manulele, lea e aʻafia ai lona gaosiga ma le atinaʻe. O le lelei o vailaau ola o le latou faia lea o puipuiga i le lotoifale i le pito i luga o le manava.

E te iloa? O le aveesea o le kolala moa na maua i se avanoa. I le taimi lava na galo ai e se tagata saienitisi Farani Louis Pasteur se aganuu e maua ai le fatulala o le fatulala i totonu o se ogaumu. O le siama faʻamaʻi na faʻafeiloaʻi i moa, ae latou te leʻi oti, ae sa na o sina foliga itiiti o le maʻi. Aʻo faʻaleagaina i latou e se saienitisi i se aganuu fou, na puipuia i latou i le siama.

Faamautinoa le puipuia lelei

Ina ia puipuia le lafu manu mai lenei faʻamaʻi, e tatau ona faia faʻamalositino taimi, e pei o tulaga nei e tatau ona tausisia: totoina o le eletise, mama o nofoaga ma le pulea lelei o meaʻai. E taua le manatuaina o le metapneumovirus ua faʻaumatia lelei i le amataga o suʻesuʻega, o le mea lea, i le masalosaloga muamua lava, e tatau ona faia uma suʻesuʻega talafeagai e fai ai se suʻesuʻega ma faia ni auala e faʻamaʻo ese ai le siama.